Tiago 3
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs VC
1 Ye nolo dobooguline, oni oowooyingga ngu komo oo etuyeloyingo oni, ngu ma tunootewanggo. Ndatelo ngulo, kootusina, Anutndo simoo bale bidodo enengo damoniye ngu wilikoyelowa. Ngu hamoo, ene Anutndo oo etuyeloyingo, simoo bale enengo damoniye, ngu yanggango wilikoyelowa.
1 Meus irmãos, não haja muitos entre vós a se arvorar em mestres; sabeis que seremos julgados mais severamente,
2 Nalu oowooyingga, noole oo bidodo oowooyingga yombuliyooteto. Ene oni gula enengo mandeni, nguno oo biyomi gula ma eteku ngu, asa, ene oni gome mesalango. Ngundilo ngulo, ene mete enengo goweyi moondeyi gome sobowoowa.
2 porque todos nós caímos em muitos pontos. Se alguém não cair por palavra, este é um homem perfeito, capaz de refrear todo o seu corpo.
3 Ingoyi! Noole Ayen bodaga Hos manggowoomo gosiyootoyi, nguno ngu, ene onilo ingondudu ngu nangge keyootenggo. Ngu Ayenga, ngundo Hos goweyi ngu bidodo sobowootoni, ene yowoolengowa.
3 Quando pomos o freio na boca dos cavalos, para que nos obedeçam, governamos também todo o seu corpo.
4 Ngundilo nangge, ye wanggono ngudodo ingoyingo teyi. Wanggo ngu oo ulungga, doogo yanggango ulungga mayelo, ngundo oomoolo oolongootoni, wendeyi sanganiwoole kendutelo ooloute. Ene wanggo ngu, nenengo oolouni, elo utoyi, ooga ngu ulu kini, bodaga. Wanggo ngu gulasina yowoolengoya oolouni, elo, ngu wanggo sobosobo, ngundo ngu utoyi oo bodaga ngu yowoolengootoni, wanggo ulunggaku engge bidodo yowoolengolo, ngusina oolouwa.
4 Vede também os navios: por grandes que sejam e embora agitados por ventos impetuosos, são governados com um pequeno leme à vontade do piloto.
5 Ngundilo nangge, mebunaye ngu gowenayingga, ngalo gumi bodaga, ene ngundo meno manggalu ulungga oolengo telo, enengo oowooye bingami elo okoowa. Ye ingootenggo. De dobini bodaga, ngundo de ulungga tunootelo, ene mete deguno ulu mela de oo bidodo demukowa.
5 Assim também a língua é um pequeno membro, mas pode gloriar-se de grandes coisas. Considerai como uma pequena chama pode incendiar uma grande floresta!
6 Yo, mebunayi ngu gowenayi ngalo sosi bodaga. Ene ngu oo bodaga ngundo ene oo bidodo yombuliyelooteku ngu de ngundilo tete. Yo, mebunaye, ngundo ngu, ene oo damoni biyomi oowooyingga yeni tunootete. Ngundo gowenayi, nowoondonayi ngu bidodo yombuliyelooteku ngu, de ulungga delo, oo demukooteku, ngundilo tunootete. Setan, enengombo ngu dega ngu mebunayimo yeni tunootete. Ngu dega ngu, Setanlo ende biyomi, ngunonggo ombute.
6 Também a língua é um fogo, um mundo de iniqüidade. A língua está entre os nossos membros e contamina todo o corpo; e sendo inflamada pelo inferno, incendeia o curso da nossa vida.
7 Onindo ene deguno nusago goki bidodo kuli yoyowonggo. Nu, sile, ko, oo bidodo wendeyi newendemo oolootenggoku, ngu oni yanggangoyemo, kapengo yetenggo. Ataga ngudodo, oni simoo bale ngundiya teyi.
7 Todas as espécies de feras selvagens, de aves, de répteis e de peixes do mar se domam e têm sido domadas pela espécie humana.
8 Yo, ene oo ngu ngundilo telo, ene oni enengo mebuyi yeni imaketoni, enengo ingondudu nangge ma keyolo oluwa. Kini, suwoo suwoo ene mande biyomi ulungga oolengo yeni tunootete. Ene oni uleni kumooweloyi kosonggi biyomi ngundilo.
8 A língua, porém, nenhum homem a pode domar. É um mal irrequieto, cheia de veneno mortífero.
9 Ngu mebunayingga, ngundo ngu noolengo, Oo Bidodo Sembuli, noolengo Awanayi, oowooyi bingami elo okooweloyi. Anutndo noole bidodo oni yoyewoku ngu, noole enengo kilalongo oluweloyi. Ene mebunayingga, ngando mande biyomi simoo bale gidalega yombuliyelolo eteto.
9 Com ela bendizemos o Senhor, nosso Pai, e com ela amaldiçoamos os homens, feitos à semelhança de Deus.
10 Anut bingami elo okooweloyi mande, ko, mande biyomi ngudodo mande ela elaya manggonayi gulananggemonggo nangge eteto. Ye nolo dobooguline, noole ngundilo tetetoku ngu, damoni nenengo kini.
10 De uma mesma boca procede a bênção e a maldição. Não convém, meus irmãos, que seja assim.
11 Sono omungo gulanangge ngundo wendeyi ko sono omungo ngudodo ma gooboongoolo, oolelo ombute. Hamoo oolengo kini.
11 Porventura lança uma fonte por uma mesma bica água doce e água amargosa?
12 Ye nolo dobooguline, dimoo ngundo domu kowoongga ngu ma enggewa. Ngundilo nangge, domu kowoo, ngundo dimoo ma enggewa. Dago oonggu, ngundo dago seleyingo ma enggewa. Ngundilo nangge, sono omungo ngulo nenggulo, ngundo wendeyi kowoo ma tunootewa.
12 Acaso, meus irmãos, pode a figueira dar azeitonas ou a videira dar figos? Do mesmo modo a fonte de água salobra não pode dar água doce.
13 Ye kewooloyemo nguno oni gulado bine ngu ewa. Nondo ingondudune ngu gome oolengo, etoni ngu, asa, enengo damoni endeyoyingo ngudodo gome oolengo teteku, ngundo ngudodo, enengo ingonduduni gome metemi tunoo etuyeloote. Ngu ngandilo. Ene sanggilini moole kini, oni neneteyingo. Enengo ootoo ootooni ngudodo gome, ngundo ngu, ene oni gumingga ngudodo enengombo teteku, ngu gome nenengo etuyeloni.
13 Quem dentre vós é sábio e inteligente? Mostre com um bom proceder as suas obras repassadas de doçura e de sabedoria.
14 Ene ye bine oni gidalegaya nowoondoye biyomi ingolo, yengo nowoondoyemonggo damoni oowooyingga yengo oowooye bingamiyembolo ingoweloyi, tetoningga ngu, ariya, ye yengo damoniye ingonduduyemo ebe ganaganayengga, ngulo ma oni oni tewelo. Ndatelo ngulo, yengo damoniye, ngundo ye ingoyingo gome ngu oni ma etuyeloote.
14 Mas, se tendes no coração um ciúme amargo e gosto pelas contendas, não vos glorieis, nem mintais contra a verdade.
15 Ngundilo mande damoni ngu Sambo endemonggo ma ombute. Kini, ngundilo mande damoni ngu mela ngalomu nangge. Ngungga ngu, nowoondoye kulimi, ngu mande damoni ngulo eweyi ngu Setan.
15 Esta não é a sabedoria que vem do alto, mas é uma sabedoria terrena, humana, diabólica.
16 Oni gidalega oni gulaya newende biyomi ingolo sanggili teyinolo, ko, ene damoni oowooyingga telo, enengo oowooye bingamiye nangge okoowelo, elo tetenggoku ngu, ariya, oni ngundilo ngu, ene nenengo ma bibitetenggo. Kini, ene damoni biyomi oowooyingga bidodo tetenggo.
16 Onde houver ciúme e contenda, ali há também perturbação e toda espécie de vícios.
17 Ene onindo ngu ingonduduga Anutnonggo ombutoni, yootenggoku ngu, ene ngandilo tetenggo. Ene damoni gome mesalango ngu ingondudu teya keyoyi. Ene oni gidalegaya nowoondoye goboolo siyelo, mande olengomonggo eya teyi. Ene oni gidalegalo mande ingootenggo. Ene ngulo nowoondoyi telo, damoni gomemu teyi. Ene mande damoni nenengo keyootetolo, ebe ganagana ma ewanggo.
17 A sabedoria, porém, que vem de cima, é primeiramente pura, depois pacífica, condescendente, conciliadora, cheia de misericórdia e de bons frutos, sem parcialidade, nem fingimento.
18 Ene noole nowoondonayi goboolo siyelo oluwatoku, ngu ngandilo. Ene oni gula oo yuwooyi kono imilo, gome sobowoolo yomosiyowaku ngu, asa, kootusina, ene engge gome yowa. Ngundilo nangge, oni gula enengo simoongo gome soboyelolo, damoni gome nenengo ngu etuyelolo, ngunonggo enengo damoni gome nenengo ngudodo tewaku ngu, asa, enengo simoongo ngudodo damoniye gome nenengo tunootewanggo.
18 O fruto da justiça semeia-se na paz para aqueles que praticam a paz.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.