Romanos 9

Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 No Kristuslo oni. Ngundilo ngulo, no hamoo oolengo eteno. No ebe ganagana nguya ma eteno. Nenengo nowoondonembolo ingondudunemo ngu Yuka Kundingiyi, ngundo ingondudu mandene hooloowetoni, ngunonggo eteno.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 No suwoo suwoo nowoondone kowuli yeteku ngu, ndatelo ngulo, Iserel oni Yesusno nowoondoyemo hamoo ma tewonggori. Ngundilo ngulo, no biyomi ingolo, sendo nguya telolooteno.
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 Ndatelo oole gula oodoni, no nguno nenengo konebane dalo goboolo ngu hoolooweyelootoowe, Yesusno nowoondoyemo hamoo tewanggo? Ene no mete Yuda oni konebane hoolooweyelootoowe, Yesusno nowoondoyemo hamoo teweloyi damonimo nguno ombutoyi ngu, asa, no nenengo nowoondonemo hamoo ngu yokolo, keda oluweloyi nguya yokolo, ende biyomimo uwanoku, nguno no mete hoolooweloyimbolo ingooteno.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Anutndo Iserel oni simoo bale yoyolo, ene nenengo simoone, elo yoyewolo. Ene Anutlo dulidalinidodo kenowonggori. Ene nguya Anutlo sunggi mandelo gosiyoyingo ngu yowonggori. Ene Anutlo mamana mande, Anutlo yambo mande teweloyi, ngulo damoni nguya yowonggori. Anutlo mandeno gosiyoyingo, ngu Yuda oni nenengo gula suleyootoni, ngundo ombulo yoyowolo. Ene oo ngu bidodo yunootoni, ene Anutlo ma ingolo, nowoondoyemo hamoo ma tewonggori.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Kulimi, osi sambaye amuno damoningga, ngu Iserel onilo osi sambaye, ngu oni ngu soweyemonggo Yesus Kristus oni kilalongo tunootewolo. Anutndo ngu oni oo ngu bidodo tabango ooloote. Ngu Anutga ngulo bingami elo, oowooyi suwoo suwoo okoowato. Ngu hamoo oolengo.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Ene Anutlo mandeni ngulo noole ngundilo ma ewato. Engge ma tunootewalo ma ewato. Kini, oni Iserel oni kewooloyemo oolootenggoku, ngu Iserel oni oolengo kini.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Noole ngundilo ma ewato. Ene ngu Ebarahamlo dalo sowe tunootewonggori. Ngundilo ngulo, ene bidodo Ebaraham simoongo oolengolo ewato. Kini, kulimi, Anutndo ngandilo Ebarahamno ewolo.
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Ngu ngandilo. Yengo simooye yomootenggoku, ngu ene Anut simoongo kini. Ene simooye gidalega Anutndo mande elo gosiyoyingo, ngulo nowoondoyemo hamoo tetenggoku ngu, ngulo ene oowooyedodo telo, ene Ebarahamlo simoongo oolengo tunootewanggo.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Ngu sunggi mandega ngu Anutndo Ebarahamno elo gosiyoyingo, ngu ngandilo.
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Ngu nangge kini. Rebeka simoongo sangala elaya yomoowolo. Ngu awayali ngu Ayisak, ngu noolengo sambanayi.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 Ene kuli simoo ma yomooyingomo, oo metemi gula, ko, oo biyomi gula nguya ma tewonggori. Ngu naluno, Anutndo newende yunolo, sunggi mandega ngu nangge keyolo, Rebekaya ngandilo ewolo.
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Anutlo mandeno ngandilo ete.
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Ngulo ngu ndatelo ewato? Anutndo oo ngu nenengo ma wilikowa, bine? Hamoo oolengo kini.
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Anutndo Mosesno ewolo.
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Ngundilo ngulo, oni enengombo newendemonggo ingolo ngu, mete no nenengombo ko yanggango tetenoku, nganonggo Anutlo sumangeni yooteno. Ngundilo ingonduduyega ngu nenengo kini. Anutndo enengo newendemonggo, ko, enengo sumangeni ayibini, ngunonggo oni hoolooweyelolo, ko ma hoolooweyeloweloyi nguya sunggi yete.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Anutlo mandeno ete. Anutndo Igip onilo sobosobo ulungga oowooyi Pelo nguya ngandilo ewolo.
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Ngulo ngu, noole ingooteto. Anutndo oni oowooyingga sumange yolo, inowelo elo ngu, yolo inoote. Ene oni gula newende ukingolo, inowelo eteku ngu, ene ngundilo nangge newende ukingoyinoote.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Ngungga ngu hamoo tetoni ngu, asa, ndawugalo noolengo biyomi tewootoku ngulo Anutndo noolengo biyominayi ngulo yosanggawelo mande ewa? Ngu ngandilo. Anutndo oo tewelo tetoni ngu, oni gulado ene ma ukingowa.
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Nondo mande gumi ngandilo eteno. Ene ge oni, ge onendo Anutya manggalu tewa? Anut enengombo goyetoni, ge eneya mande gumi ma ewelo. Kini, hamoo oolengo kini. Ge kumbe ngundilo. Kumbegado sembulimo mande gula ma ewa. Ge ndatelo, no ngundilo telo noyete?
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Kumbe dowooweloyi oningga, ngundo nogo wande gula yelo, ngundo kumbe elaya dowoowa. Kumbe gula ngu oo kaweloyi dowoowo, kumbe gula gome nakangoyingomu ngu ooloote. Kumbe sembuliga ngulo ingonduduni nangge.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Anutndo nguya ngundilo nangge tewa. Anut enengo sanggilini noolengo mbumbuwalo, ngu yeni, tunoo oolengo tunootetoni, nguno ngu, oni simoo bale nguno Anutlo yanggangoni kenolo ingowanggo. Oni bidodo mbumbuwa tetetoku, ngulo gumi ogingoyingo yunoweloyi. Ene oni biyomi tetoyi, ngulo Anutndo gumi sodedo ma yunoote. Kini, suwoo suwoo ene nowoondoyi telo yunolo hoolooweyelooteku, ngu noole oni nenengo tunooteweloyimbolo.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Anutndo oni simoo bale sumange yunowelo elo ngu, enengo dulidalini gome ngu ene tunoo etuyelowa. Anutndo oni nowoondoyemo hamoo teweloyi kuli yoonenengootoni oolootenggoku, ngu oni sumange yunootoni, enengo dulidalini ngu kenowanggo.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Noole nguya, Anutndo negoyelowolo. Yo, hamoo, ene Yudalo simoo bale, ko, oni sowe gidalega nguya negoyelowolo.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Hoseya Anutlo ingondudu eyingo oni, ngulo oo nakaya nguno ngandilo ete.
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Ene mande gula ngandilo ewolo.
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Ayisayando Iserel oniya meno elo ngandilo ewolo.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 — ausente —
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Kulimi Ayisayando ngandilo elo ewolo.
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Ngulo noole ndatelo ewato? Oni sowe gidalega ngu, ene mande damoni gome nenengo, Anut doongeyimo tunooteweloyi, ngulo koyi yanggango ma telo erewewonggori. Ene ngundo Yesusno nowoondoyemo hamoo tetoni ngu, ene mande damoni gome nenengo ngu yootenggo.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Iserel oni nguya Anutndo oni nenengo oolengo eweloyimbolo ngulo oole erewewonggori. Ene ngu mamana mande ngulo koyi yanggango telo, ngu gome keyolo endeyowonggo. Ene mamana mande bidodo keyoweloyi, ereremo kini.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Ndatelo ngulo? Ngu damoni ngandilo. Ene Yesusno nowoondoyemo hamoo teyingo ngulo damoni, ngu ma keyowonggori. Enengo ingonduduyemonggo mande damoni oowooyingga telo, oni nenengo Anut doongeyimo, tunootewelo oole erewewonggori. Ene Yuda oni Yesusya sanggili telo, ngulo ma ingowonggori. Ngundilo nangge, oni endeyootoyi, digino kendibiye tutuwootoni ukelo, ulo, ngulo sanggili tetenggo.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Anutlo mandeno Anutndo ngandilo ewolo.
33 Bukamaim hikikirum na’atube,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.