Romanos 1

Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 No Polndo, no Kristus Yesuslo sulena oni. Yesusndo no noyolo, enengo ko oni kilalongo (Aposel) noyewolo. No nguno Anutlo Mande Keda Mesalango ngalo koyi teweloyi noyewolo.
1 Eu, Paulo, escravo de Cristo Jesus, chamado para ser apóstolo e enviado para anunciar as boas-novas de Deus, escrevo esta carta.
2 Kulimi oolengo, Anutndo enengo Mande Keda Mesalangongga ngu elo gosiyolo, ngu enengo Nangoni Yesus Kristus, ngulo ewolo. Ngu enengo ingondudu eyingo onino etoni nakangowolo. Yo, ene Dewit oni ulungga ngulo sowenimonggo oni oolengo tunootewolo.
2 Deus prometeu as boas-novas muito tempo atrás nas Escrituras Sagradas, por meio de seus profetas.
3 — ausente —
3 Elas se referem a seu Filho, que, como homem, nasceu da linhagem do rei Davi,
4 Ene Anut Nangoni yanggangonidodo, ene Yuka Kundingiyimbo yeni tunootewolo. Yo, Anutndo melenonggo Yesus yokutuwooyingo naluno, nguno yootunolo etuyeloote. Ngu hamoo, ene noolengo Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, Yesus Kristus, ngu Anut Nangoni.
4 e, quando o poder do Espírito Santo o ressuscitou dos mortos, foi demonstrado que ele era o Filho de Deus. Ele é Jesus Cristo, nosso Senhor.
5 Anutndo, Yesus Kristusnonggo sumange yolo yunowolo. Kristus oowooyimonggo noyolo, enengo ko oni kilalongo (Aposel), enengo kono ngano yoyewolo. Ene ngundilo tetoni, oni simoo bale mela bidodomonggo negoyelootoni ngu, Yesusno nowoondoyemo hamoo telo, enengo mandeni keyowanggo.
5 Por meio dele recebemos a graça e a autoridade, como apóstolos, de chamar os gentios em toda parte a crer nele e lhe obedecer, em honra de seu nome.
6 Ye Rom melako oni simoo bale nguya Anutndo ye negoyelowoku, ngulo ye Yesus Kristuslo menongga ngu kuli ingowonggoku, ngu ye keyoyi.
6 E vocês estão entre esses gentios chamados para pertencer a Jesus Cristo.
7 Ye simoo bale Romno oolootenggoku, ye Anutndo kuli newende ye yunolo enengo elo negoyelootoni, nondo mande nga, yengo nakangooteno. Anut noolengo awanaye, nguno yemboongetoowe, nguya noolengo Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, Yesus Kristus, ngundo sumange noole suwoo suwoo yunolootoni, nguno ye nowoondoye imakeyingomo oliyi.
7 Escrevo a todos vocês que estão em Roma, amados por Deus e chamados para ser seu povo santo. Que Deus, nosso Pai, e o Senhor Jesus Cristo lhes deem graça e paz.
8 Mela bidodomo, oni simoo bale yengo nowoondoyemo hamoo teyingo gomengga ngu mande ingootoyi, ngulo no ngu oni oni telo, Anutno Yesus Kristus oowooyimo, esetelo yemboongeteno.
8 Antes de tudo, quero dizer que, por meio de Jesus Cristo, agradeço a meu Deus por todos vocês, pois sua fé nele é comentada em todo o mundo.
9 Nowoondone bidodo Anut Nangonimbolo Mande Keda Mesalango wesiyolo yunolo ngu, ngu no Anutlo ko oni nenengo tunooteteno. Ngulo ngu, Anut kuli ingowoku ngu, suwoo suwoo no yengo ingondudu telo, Anutno yemboongeteno.
9 O Deus a quem sirvo em meu espírito, anunciando as boas-novas a respeito de seu Filho, sabe como nunca deixo de me lembrar de vocês
10 No yeno ombulo, yeyowelo ingondudu ulungga teteno. Ngulo ngu, no suwoo suwoo yemboongetenoku ngu, Anutno mete tetoni ngu, ene oole gula etunelootoni, nguwoole ombulo yeyowano.
10 em minhas orações, sempre pedindo, se for da vontade de Deus, uma oportunidade de ir vê-los.
11 No ye yeyowelo nowoondone gome ingolo hahangeteno. Ndatelo ngulo, nondo ye Yuka Kundingiyi, ngundo oo kingo duwoo yunootenoku, ngulo ye nowoondoyemo hamoo teyingo, ngu yanggango yunowa.
11 Desejo muito visitá-los, a fim de compartilhar com vocês alguma dádiva espiritual que os ajude a se fortalecerem.
12 Ngu ngandilo. Yengo nowoondoyemo hamoo teyingo, ngundo no hooloowenelootoni, ngundilo nangge, no nowoondonemo hamoo teyingo, ngundo ye hoolooweyelowano. Ngundilo tewatoku, ngundo noolengo bidodo Yesusno nowoondonayimo hamoo teyingo ngu, yanggango teyinowa.
12 Quando nos encontrarmos, quero encorajá-los na fé, e também quero ser encorajado por sua fé.
13 Ye Kristen dobooguline, ye komo gome ingoyilo ingooteno. Nalu oowooyingga, no yeno oolouwelo ingootoowe, ene oo oowooyinggado nolo oole ukingoote. Nolo kone oolengo, ngundo oni simoo bale sowe gidalega, Yuda oni kini hoolooweyelootoni, Yesuslo simoo bale tetenggo. Ngundilo ngulo, no ye nguya hoolooweyelolo, yengo nowoondoyemo hamoo teyingo ngu, yanggango samayeloweloyi ingooteno.
13 Quero que saibam, irmãos, que muitas vezes planejei visitá-los, mas até agora fui impedido. Meu desejo é trabalhar entre vocês e ver frutos espirituais como tenho visto entre outros gentios,
14 Anutndo oo gome no nunowoku, ngulo no Anutno wetidodo. Ngulo ngu, no komo oni simoo bale bidodo hoolooweyelowano. Ngundilo ngulo, no tuko oni, wendeyi oni nguya, ingondududodo oni, ko, ingonduduye kini oni nguya, no komo ngu bidodo hoolooweyelowelo ingooteno.
14 pois sinto grande obrigação tanto para com os gregos como os bárbaros, tanto para com os instruídos como os não instruídos.
15 Ngundilo ngulo, no nowoondonemonggo ngu, ye Rom melako oolootenggoku, ngulo nguya, mande keda gome nga yeno ewelo ingondudu teteno.
15 Por isso, aguardo com expectativa para visitá-los, a fim de anunciar as boas-novas também a vocês, em Roma.
16 No Anutlo Mande Keda Mesalango ngalo ma oyumoneloote. Ndatelo ngulo, Mande Keda Mesalango ngu Anutlo yanggangoni. Ngundo ngu, ene mete yoyeni, Anutndo oni simoo bale ngulo nowoondoyemo hamoo tewanggoku ngu, ngu yoyowa. Koletelo, Yuda oni yoyolo, kootusina, oni sowe gidalega nguya yoyowa.
16 Pois não me envergonho das boas-novas a respeito de Cristo, que são o poder de Deus em ação para salvar todos os que creem, primeiro os judeus, e também os gentios.
17 Anutlo mande, ngundo oni yoyeni, oni gome nenengo oolengo tunootewanggo. Oni nenengo yeni tunooteweloyi ngu, Anutlo mande damoni tunootelo oluweloyi ngu, oo bidodo Yesusno nowoondoyemo hamoo teyingo, ngundo nangge yeni tunootete. Anutlo mandeno, ngu kuli ngundilo ewolo.
17 As boas-novas revelam como Deus nos declara justos diante dele, o que, do começo ao fim, é algo que se dá pela fé. Como dizem as Escrituras: “O justo viverá pela fé”.
18 Noole ingooteto. Anutlo sanggilini, ngundo oni bidodo melako mande biyomi, ko, mbumbuwa tetenggoku, ngulo Sambo endemonggo ombulo, ngano tunooteloloote. Onilo mbumbuwaye, ngundo Anutlo mande wiliyolo, yolo oongootenggoku, ngulo Anutlo sanggilini, ngu oni nguno tunootewa.
18 Assim, Deus mostra do céu sua ira contra todos que são pecadores e perversos, que por sua maldade impedem que a verdade seja conhecida.
19 Oni bidodo Anutlo mande damoni ingootenggo. Anutlo hamoo ingoweloyi, ngu mandeni tunoo oolengo oolooteku ngu, Anut enengombo kuli etuyelowolo.
19 Sabem a verdade a respeito de Deus, pois ele a tornou evidente.
20 Kulimi oolengo oo bidodo yeyingo naluno, Anut ene suwoo suwoo, yanggangonidodo, enengo mande damoni ootootoni, ngu bidodo onindo kenolo ingootenggo. Yo, oni ene Anutndo mela nga oo bidodo yeyingo, ngu kenolo, nguno ngu, Anutlo mande damoni ngulo yanggangoni oo nguya kenolo ingootenggo. Ngundilo nangge, kootusina, onindo enengo mbumbuwaye oongooweloyi oole gula kini. Ngulo ngu, ene ma ingootetolo ma ewanggo.
20 Por meio de tudo que ele fez desde a criação do mundo, podem perceber claramente seus atributos invisíveis: seu poder eterno e sua natureza divina. Portanto, não têm desculpa alguma.
21 Oni ene Anutndo mela ngano oo yeyingo, ngu kenolo ingootenggo. Ene Anut hamoo oolengo, elo ma ingolo, ngulo bingami ma okoowonggori. Eneno oni oni nguya ma tewonggori. Kini, ene Anut kapengo yelo, enengo ingonduduye ngu kingo nangge yelo, nowoondoye ooleliko oolootenggo.
21 Sim, eles conheciam algo sobre Deus, mas não o adoraram nem lhe agradeceram. Em vez disso, começaram a inventar ideias tolas e, com isso, sua mente ficou obscurecida e confusa.
22 Ngundilo ngulo, ene ingondududodo oni, elo etenggoku ngu, ene Anut doongeyimo, ene oni ingonduduye kini tunootetenggo.
22 Dizendo-se sábios, tornaram-se tolos.
23 Anut dulidalinidodoga ngu ma kumooteku, ene ngu kootu inolo, nguno nguya yambo mande ma tetenggo. Ene ngu melako ngano oo kumootenggoku, ngu gabogaboyi telo, ngu bingamiye okoolo, nguno yambo mande tewonggori. Oo kumootenggoku ngu ngandilo: oni, nu, nusago, silesoombalaku, oo kekandeyedodomu endeyootenggoku, ngu gabogaboyemo telo, nguno yambo mande tetenggo.
23 Trocaram a grandeza do Deus imortal por imagens de seres humanos mortais, bem como de aves, animais e répteis.
24 Ngundilo ngulo, Anutndo yoyokootoni, enengo damoniye biyomi, ngundo yoyolo, nowoondoye sugabododo telo yunootoni, ngunonggo enengombo bulibali endeyootenggokuno, goweye yeyi, biyomi oolengo yetenggo. Nguno goweye yombuliyolo, nguno oyumo yootenggo.
24 Por isso, Deus os entregou aos desejos pecaminosos de seu coração. Como resultado, praticaram entre si coisas desprezíveis e degradantes com o próprio corpo.
25 Ngundilo oni simoo bale ngu, ene Anutlo hamoo mande ngu ma keyolo, ene Setanlo ebe ganagana ngu nangge keyowonggori. Yo, ene Anut mela ngano oo bidodo yeni tunooteyingongga, ngu kootu inowonggori. Yo, ene Anut oowooyi bingami ma elo okoowonggori. Kini, ene Anutno yambo mande teweloyi ngu ma telo, ene Anutndo oo melako ngano yeyingo, oo nguno nangge yambo mande tewonggori.
25 Trocaram a verdade sobre Deus pela mentira. Desse modo, adoraram e serviram coisas que Deus criou, em lugar do Criador, que é digno de louvor eterno! Amém.
26 Ngundilo ngulo, Anutndo yoyokootoni, ene mande biyomimo oodoyi, enengo balesumooye ngu kame nenengo teweloyi damoni ngu yokolo, bale gidalega ngu bosebalese telo, damoni biyomi ngu, keyololootenggo.
26 Por isso, Deus os entregou a desejos vergonhosos. Até as mulheres trocaram sua forma natural de ter relações sexuais por práticas não naturais.
27 Simoo nguya ngundilo nangge, balesumooye yoyokolo, ene simoo gidalegaya enengo nangge bosebalese telolootenggo. Nowoondoyemo damoni biyomingga, ngulo nangge, hahangelolootenggo. Ene oni dobooguliyeboya damoni biyomi ngu nangge tewonggo. Simoo enengo nangge oyumo mande ngu oni gulano tetenggo. Oni enengombo enengo damoni biyomi tetoyi, Anutndo ngulo goweyemo kowuli ulungga ngundilo nangge gumi yunoote.
27 E os homens, em vez de ter relações sexuais normais com mulheres, arderam de desejo uns pelos outros. Homens praticaram atos indecentes com outros homens e, em decorrência desse pecado, sofreram em si mesmos o castigo que mereciam.
28 Oni enengo ingonduduyemonggo, Anutlo mande nenengo ngu yokowonggori. Ngundilo ngulo, Anutndo yoyokootoni, enengo damoniye biyomi, ngu nangge ingolo keyootenggo. Nguno ngu, ene ingonduduye damoni oowooyingga, Anutndo oniya ma tewelo, elo logo teyingo, ngu tewonggori.
28 Uma vez que consideraram que conhecer a Deus era algo inútil, o próprio Deus os entregou a um inútil modo de pensar, deixando que fizessem coisas que jamais deveriam ser feitas.
29 Enengo damoniye biyomi, ngundo nangge, nowoondoyemo hangete. Ngu ngandilo: mbumbuwa biyomi; onilo oo kenomayingoweloyi; oni sungomboya damoni biyomi tetenggo; oni gidalega ngulo sitowiye kenolo, ngulo nowoondoye biyomi ingoweloyi; oni uleyi kumooweloyi; bigibogu longgesambi; oni ganayelolo enengo oo sitowi yoweloyi; oni gidalega goweye sanggawelo mande biyomi etenggo; ngundo nangge nowoondoye hangetenggo. Yo, ene oni kootuyesina mande biyomi elo oowooye yombuliyoweloyi; Anutya mundi telo manggalu teweloyi; windawinda telo, enengo oowooye bingami okooweloyi; ene mande damoni biyomi keda nguya yeyi tunootetoni; ko, oni ene awanamoyembolo mande ma keyootenggo.
29 A vida deles se encheu de toda espécie de perversidade, pecado, ganância, ódio, inveja, homicídio, discórdia, engano, malícia e fofocas.
30 — ausente —
30 Espalham calúnias, odeiam a Deus, são insolentes, orgulhosos e arrogantes. Inventam novas maneiras de pecar e desobedecem a seus pais.
31 Oni ene ingonduduye kini; ene oni mande etenggoku ngu, ene enengombo ngu ma keyootenggo. Ene dobooguliye nowoondoyi ma telo, oni gidalegalo nguya nowoondoyi ma tewonggori.
31 Não têm entendimento, quebram suas promessas, não mostram afeição nem misericórdia.
32 Anutlo mamana mande nenengo ngu ngandilo ewoku, oni damoni biyomi bulibali ngundilo tetenggoku ngu, ene Setanlo ende biyomi de nombo ma kumooweloyi nguno oololo oluwanggo. Ngundilo oni simoo bale ngu, ene komo ngu Anutlo mamana mandega ngu gome ingolo, ene ngu yokolo, kootu inolo, damoni biyomi nangge telolootenggo. Ene ngu damoninggano nguno ootoolo, ngunonggo oni gidalega nguya yoyolo, ngu damoni biyomingga ngu etuyeloweloyimbolo ngulo oni oni telo, nowoondoye bidodo ngulo nangge ingootenggo.
32 Sabem que, de acordo com a justiça de Deus, quem pratica essas coisas merece morrer, mas ainda assim continuam a praticá-las. E, o que é pior, incentivam outros a também fazê-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.