Mateus 27
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs NVT
1 Sengetoni ootookoolo, Anutlo woolo yewo oni ngulo sobosobo oniku, ko, Iserel onilo tabango oniku, ngundo goobooyingomo mande gulanangge gosiyolo, eweloyimbolo gooboongoowonggori. Ngulo ene Yesus uleyi kumooweloyimbolo mande gosiyowonggori.
1 De manhã cedo, os principais sacerdotes e líderes do povo se reuniram outra vez para planejar uma maneira de levar Jesus à morte.
2 Mande ngundilo gosiyolo ngu, asa, Yesus utombo (sen) gosiyolo, yolo, oololo, Rom Gabman oni, Yuda mela ngulo oo sobosobo oni ulungga, oowooyi Payilat, ngu kandeyimo yewolo.
2 Então o amarraram, o levaram e o entregaram a Pilatos, o governador romano.
3 Ngu naluno, Yudas oningga, ngundo Yesus damoni telo, me oni kandeyemo yunoyingo oningga, ngundo Yesus uleyi kumoowelo mande gosiyootoyi, ngu kenolo, ingolo, ngulo ene damoni biyomi tewoku, ngulo nowoondoyi telo, Anutlo woolo yeyingo oni kundingiyi ngulo sobosobo oniku, ko, Iserel onilo tabango onikuno oololo, bobeye doobe kabusa (30 Kina) ko yunowelo tewolo.
3 Quando Judas, que o havia traído, viu que Jesus tinha sido condenado à morte, encheu-se de remorso e devolveu as trinta moedas de prata aos principais sacerdotes e líderes do povo,
4 Yudasndo mande ngandilo onikuno ewolo. Nondo mbumbuwa telo, Yesus ye kandeyemo yewono. Ene oo biyomi gula ma teyingomu, ngu nondo damoni tewonoku, ngulo ene kumoowa. No mbumbuwa ulungga oolengo tewonolo ewolo. Enengo mandeni ngundilo ingolo ngu, enebana mande gumi ewonggori. Ngu gengombo tewokulo, ngu gengomu nangge! Elo ewonggori.
4 dizendo: “Pequei, pois traí um homem inocente”. “Que nos importa?”, retrucaram eles. “Isso é problema seu.”
5 Yudas ngulo mande ingolo, ngulo ene newende kowuli ulungga oolengo ingolo, bobeyeku yolo, Tempello yawasa sanganimo oolongooni uwolo. Ngundilo telo, ene oololo, utono bungebolo telo kumoowolo.
5 Então Judas jogou as moedas de prata no templo, saiu e se enforcou.
6 Asa, ngu naluno nguno, Anutlo woolo yeyingo oni ngulo sobosobo oniku, ngundo ngu, bobeyeku yolo ewonggori. Nga bobeyega ngando, ngu oni uleyi kumooweloyi ngulo uliyi. Ngundilo ngulo, nga bobeye biyomingga nga, Tempello digi beye nguno ma gooboongoolo yewatolo ewonggori.
6 Os principais sacerdotes juntaram as moedas e disseram: “Não seria certo colocar este dinheiro no tesouro do templo, pois é dinheiro manchado de sangue”.
7 Ngulo ene mela gumisina nguno, nogo kumbe gome nguno ooloote. Nguno ngu, Anutlo woolo yeyingo oni ngulo sobosobo oniku, ngundo mande gosiyolo, nogo kumbe teweloyi sembuligaku bobeye inolo, ngu mela kumbe musiyonggaku uliyowolo. Ngu mela gumi uliyowonggoku, ngu oni sowe gidalega Yuda oni kini yowokonggo mayeyingo, ngu kumootoyi, nguno meleyeloweloyimbolo, ngulo musiyo.
7 Então resolveram comprar o campo do oleiro e transformá-lo num cemitério para estrangeiros.
8 Ngundilo telo, ngu mela guminggaku ngu oowooyi, dalolo mela, ewolo. Ngu oowooyinggaku, ataga ngundilo ooloote.
8 Por isso, até hoje ele se chama Campo de Sangue.
9 Ngundilo tetoyi ngu, kuli Anutlo ingondudu eyingo oni, oowooyi Yeremayiyando mandega eyingomu, ataga engge tunootete. Ene ngandilo ewolo.
9 Cumpriu-se, assim, a profecia de Jeremias que diz: “Tomaram as trinta peças de prata, preço pelo qual ele foi avaliado pelo povo de Israel,
10 — ausente —
10 e compraram o campo do oleiro, conforme o Senhor ordenou”.
11 Ngu naluno nguno, oni ngu Yesus yolo, ombulo, Gabman oni koleteyingo ulungga doongeyimo yeyi dikawolo. Payilat ngundo Yesus sumoo inolo ewolo. Ge Yuda mela oni simoo bale ngalo oni sobosobo koleteyingo ulungga, bine? Elo ewolo. Ngundilo sumoo etoni, Yesusndo mande gumi ngandilo ewolo. Yo, gedo eteku ngundilolo ewolo.
11 Agora Jesus estava diante de Pilatos, o governador romano, que lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
12 Anutlo woolo yeyingo oni ngulo sobosobo oniku, ko, Iserel onilo tabango oniku, ngundo kingo mande ebe ganagana Yesus goweyi sanggawelo etoyi, ene mande gumi gula ma ewolo.
12 No entanto, quando os principais sacerdotes e os líderes do povo fizeram acusações contra ele, Jesus permaneceu calado.
13 Ngu naluno nguno, Payilatndo ko Yesus sumoo inowolo. Ge gowegemo mande oowooyingga geno sanggawelo etenggoku nga, ge ma ingoote? Ewolo.
13 Então Pilatos perguntou: “Você não ouve essas acusações que fazem contra você?”.
14 Ene ngundilo sumoo etoni, ene Yesusndo mande ngu Payilatno gumi gula ma ewolo. Ngundilo ngulo, Gabman oni mela sobosobo oni ulungga, ngundo ingondudu ulungga tewolo.
14 Mas, para surpresa do governador, Jesus nada disse.
15 Mooma bidodomo, nalu kundingiyi oowooyi Pasowa, ngu naluno, mela sobosobo oni ulungga ngulo damoniye ngu ngandilo. Ya biyomimo oni gulanangge andangetoyi toongewa. Ngundilo ngulo, oni simoo bale enengombo oni gulalo etoyi ngu, ariya, Payilatndo ngu oningga ngu nangge andangetoni toongewa. Payilatndo ngu damoningga ngu telo, nguno Yuda oni simoo bale oni oni yunoweloyimbolo tewolo.
15 A cada ano, durante a festa da Páscoa, era costume do governador libertar um prisioneiro, qualquer um que a multidão escolhesse.
16 Ngu naluno, ene oni biyomi gula moole, ngu ya biyomimo oluwoku, ngu oowooyi Yesus Barabas.
16 Nesse ano, havia um prisioneiro, famoso por sua maldade, chamado Barrabás.
17 Ariya, oni simoo bale mayelo, gooboongootoyi, Payilatndo sumoo yunolo ewolo. Yendo ngu, nondo ndawu oningga yokootoowega, toongenilo ingootenggo? Yesus Barabas andangetoowega toongeni; ngundi, Yesus Kristus etenggokungga, ngu Anutndo ye yoyowelo sunggi yewo oningga, ngu andangewe, bine? Elo ewolo.
17 Quando a multidão se reuniu diante de Pilatos naquela manhã, ele perguntou: “Quem vocês querem que eu solte: Barrabás ou Jesus, chamado Cristo?”.
18 Ene ngundilo sumoo elo, ndatelo ngulo, ene kuli ingowoku, ngu Yuda goobooyingo yalo sobosobo oni ululuku, Yesusndo oo tewoku, ngulo nowoondoyemo boguwoolo, ingolo, ngulo ene me oni kandeyemo yelo, uleyi kumoowelo tewolo.
18 Pois ele sabia muito bem que os líderes religiosos judeus tinham prendido Jesus por inveja.
19 Payilatndo ngundilo ingolo, ngulo ene bibitelo, Yesusno mande sanggawelo etoyi, ngu wilikolo oodoni ngu, ngu naluno, enengo baleyibo mande yanggango soweyolo ewolo. Ge ngu oni nenengonggano, nguno oo gula ma tewelo. Ndatelo ngulo, suwoono, no gabono ene kenolo, ngulo nowoondone kowuli ulungga oolengo ingowonolo ewolo.
19 Nesse momento, enquanto Pilatos estava sentado no tribunal, sua esposa lhe mandou o seguinte recado: “Deixe esse homem inocente em paz. Na noite passada, tive um sonho a respeito dele e fiquei muito perturbada”.
20 Ene Anutlo woolo yeyingo oni ngulo sobosobo oniku, ko, Iserel onilo tabango oniku, ngundo oni simoo bale suleyelolo, Payilatno etoyiga, Barabas andangeya, yunoya, Yesus uleyiga kumoonilo ewolo.
20 Enquanto isso, os principais sacerdotes e os líderes do povo convenceram a multidão a pedir que Barrabás fosse solto e Jesus executado.
21 Ariya, Payilat ngundo ko sumoo yunolo ewolo. Nga oni elayaga nga, yendo ngu ndawu oningga andangeya yokowelo ingootenggo? Ene ngundilo etoni ngu, asa, Barabas andangeya yoko, elo mande gumi ewolo.
21 Então o governador perguntou outra vez: “Qual dos dois vocês querem que eu lhes solte?”. A multidão gritou em resposta: “Barrabás!”.
22 Payilatndo enengo mandeye ngu ingolo, enebana gumi ngandilo ewolo. Ngundilo ngulo, nondo Yesus Kristus etenggokungga, ngu ndatelo teyinowano? Elo ewolo. Ngundilo etoni, oni simoo bale bidodo manggalu ulungga telo ewonggori. De mombimo boolowooyi! Ewonggori.
22 Pilatos perguntou: “E o que farei com Jesus, chamado Cristo?”. “Crucifique-o!”, gritou a multidão.
23 Ene ngundilo meno etoyi ngu, asa, Payilatndo mande gumi ewolo. Ndawugalo? Ene ndawu oo biyomingga tewo? Etoni, ene oni simoo bale bidodo ko manggalu ulungga telo ewolo. De mombimo boolowooyi! Elo ewonggori.
23 “Por quê?”, quis saber Pilatos. “Que crime ele cometeu?” Mas a multidão gritou ainda mais alto: “Crucifique-o!”.
24 Ngundilo meno etoyi ngu, asa, ngu naluno nguno, Payilat ngu enengo ingonduduye ngu ene ingooteku, ene damoni yelo, ebe ulungga yeyi, tunooteweloyi tetoyi, ngulo enengo mandeni nguya ma ingowolo. Ngundilo ngulo, ene ngandilo ewolo. Nga oningga nga, ene oo biyomi gula ma teyingo, ngulo no ene uleyiga kumooni, elo, ma sunggi yeteno. Ngulo ngu, no ngu ooga ngulo kandene sonowoolo, andangelo, yengo kandeyemo yetenoku ngu! Ataga ngu yengomu nangge. Elo ewolo. Ngundilo elo, ene sono yolo, oni simoo bale doongeyemo kandeyi sonowoowolo.
24 Pilatos viu que de nada adiantava insistir e que um tumulto se iniciava. Assim, mandou buscar uma bacia com água, lavou as mãos diante da multidão e disse: “Estou inocente do sangue deste homem. A responsabilidade é de vocês”.
25 Ngundilo tetoni, oni simoo bale bidodo mande gumi ewonggori. Nga kowulingga mete ombutoni, noolengombo simoonayidodo koolowoowato. Elo ewonggori.
25 Todo o povo gritou em resposta: “Que nós e nossos descendentes sejamos responsabilizados pela morte dele!”.
26 Ngundilo ngulo, Payilatndo ngu nangge ingolo, ngulo ene Barabas andangelo yunowolo. Ene Yesus tulimbo gisasaluwolo, me oni kandeyemo yunootoni ngu, ngundo de mombi sanganimo sanggaweyilo yunowolo.
26 Então Pilatos lhes soltou Barrabás. E, depois de mandar açoitar Jesus, entregou-o para ser crucificado.
27 Ariya, Payilatlo me oni bidodo Yesus yolo, Rom gabmanlo yano ulo, nguno Yesus yumooyinolo, utolo, yombuliyowelo mayelo gooboongoowonggori.
27 Alguns dos soldados do governador levaram Jesus ao quartel e chamaram todo o regimento.
28 Me onindo Yesuslo nengguloni ngu andangelo yokolo, enendo nenggulo seleyingongga yolo teyinowolo.
28 Tiraram as roupas de Jesus e puseram nele um manto vermelho.
29 Ene uto sanggilidodomu ngu yolo, ngundo Yesuslo tomuku teyinoyingomu, ngu yolo, enengo tabangomo kuduwooyinowolo. Ngundilo telo, kumuku wembuyiga yolo, kandeyi koondosina yewolo. Ngu kumuku wembuyiga ngu mela oo sobosobo koleteyingo yanggangoni, ngulo sunggiyi, elo, ngulo ene kandeyimo yetoyi dowoowolo. Ene ngundilo telo, Yesus tanggeyimo boodooye oondookelo, yumooyinolo mande ulunggalo ewonggori. Ge mayeteku nga! Ge Yuda onilo oo bidodo sobowooyingo oni koleteyingo ulunggaku ge! Elo ewonggori.
29 Teceram uma coroa de espinhos e a colocaram em sua cabeça. Em sua mão direita, puseram um caniço, como se fosse um cetro. Ajoelhavam-se diante dele e zombavam: “Salve, rei dos judeus!”.
30 Ngundilo elo, mukendongolo, ngu kumuku wembuyigaku kandeyimonggo woosoolo yolo, ngundo tabangomo oolongoolo ulewolo.
30 Cuspiam nele, tomavam-lhe o caniço da mão e com ele batiam em sua cabeça.
31 Me onindo Yesus yumooyinolo yokolo ngu, ariya, enengo nenggulo seleyingonggaku andangelo yokolo, Yesus enengo nenggulogaku yolo, ko teyinowonggori. Ngundilo telo, Yesus yolo, de mombimo yuleweloyi musiyomo, nguno oolouwonggori.
31 Quando se cansaram de zombar dele, tiraram o manto e o vestiram novamente com suas roupas. Então o levaram para ser crucificado.
32 Ngu naluno nguno, me oniku oolekanare ooloutoyi, oni gula oowooyi Sayimon ngu endeni oowooyi Sayirin, ngu ombutoni kenowonggori. Kenolo, ngu me onikundo nguno dowoolo, woosoolo, suleyootoyi, oololo, Yesusndo de mombigaku ngu inootoyi koolowoowolo.
32 No caminho, encontraram um homem chamado Simão, de Cirene, e os soldados o obrigaram a carregar a cruz.
33 Ene ngundilo koolowootoni, yade oololo, mela musiyo gula, oowooyi Golgata, nguno tunootewonggori. Golgata oowooyingga ngulo damoni ngu ngandilo: tabaye wembuyi musiyo.
33 Então saíram para um lugar chamado Gólgota (que quer dizer “Lugar da Caveira”).
34 Nguno ngu, ene sono kowoododo Wayindodo goobooyingomu Yesus inootoyi, ene ngu sono kowoonggaku nelo tewoongootoni, ngu yokowolo.
34 Os soldados lhe deram para beber vinho misturado com fel, mas, quando Jesus o provou, recusou-se a beber.
35 Ngundilo telo ngu, ene Yesus de mombimo dowoolo, sanggawelo, enengo nengguloni yolo, ebe dagadaga telo, yoweloyimbolo koondoongetelo, oni gulado dagayelolo ngu, asa, ngundo yowolo.
35 Depois de pregá-lo na cruz, os soldados tiraram sortes para dividir suas roupas.
36 Ene ngundilo telo, ngu mela musiyonggakuno bibitelo sobowoowonggori.
36 Então, sentaram-se em redor e montaram guarda.
37 Yesus tabango sanganimo de mombi sosowoomo wilikoyeloyingo oni, ngundo mande ewoku, ngu so uyi gulano ngandilo nakangowolo. Nga Oningga Nga Ngu, Yesus. Ene Yuda Onilo Sobosobo Oni Koleteyingo Ulungga Oolengo. Ngundilo nakangowolo.
37 Acima de sua cabeça estava presa uma tabuleta com a acusação feita contra ele: “Este é Jesus, o Rei dos judeus”.
38 Ngu musiyomo nguno, oni biyomi elaya Yesus tanggeyi gide gide booloyelowoli. Gula kandeyi koondosina, gula kandeyi biyomisina booloyelowoli.
38 Dois criminosos foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Oni simoo bale mayelo, kenolo, yumooyinolo mande elo, tabadoli telo, kandedisi telo, kenolo ewonggori. Ehe! Ge nga oningga ngando goobooyingo ya tootoongolo yokolo, nalu kabusagomo ko yewelo ewonggori. Ge ngu tewelo ngu, ariya, ge mete de mombi ngu yokowa. Yo, ge Anut Nangoni tetoningga ngu, asa, ge de mombi yokoya, melako ombu! Elo ewolo.
39 O povo que passava por ali gritava insultos e sacudia a cabeça, em zombaria:
40 — ausente —
40 “Você disse que destruiria o templo e o reconstruiria em três dias. Pois bem, se é o Filho de Deus, salve a si mesmo e desça da cruz!”.
41 Ene ngundilo etoyi, Anutlo woolo yeyingo oni ngulo sobosobo oniku, mamana mandelo ingondudu oni, ko, Iserel onilo tabango oniku, ngundo yumooyinolo mande elo, yumoolo ewonggori. Ene oni gidalega yomosiyelolo, ene enengombo enengo ma hooloowewolo. Ariya, ge Iserel onilo sobosobo koleteyingo ulungga tetoningga ngu, asa, ge komo de mombi yokoya, melako ombutooga, noole geyolo ngu, asa, noole nowoondonayimo hamoo tewa!
41 Os principais sacerdotes, os mestres da lei e os líderes do povo também zombavam de Jesus.
42 — ausente —
42 “Salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo!”, diziam. “Quer dizer que ele é o rei de Israel? Que desça da cruz agora mesmo e creremos nele!
43 Yo, nga oningga nga, ene Anutno newende hamoo telo elo, No Anut Nangoni elolooteku ngu. Ariya, Anutndo gengo gome ingoya ngu, ene mete anangu hooloowenggelonilo ewolo.
43 Ele confiou em Deus, então que Deus o salve agora, se quiser. Pois ele disse: ‘Eu sou o Filho de Deus’.”
44 Ene ngundilo nangge, yakaka oni elayaga Yesus tanggeyimo de mombimo booloyeloyingo elayagaku nguya, Yesus yumooyinolo mande ewoli.
44 Até os criminosos que tinham sido crucificados com ele o insultavam da mesma forma.
45 Sa kewoolo sambolo oolengo nguno, mela bidodo suwoo ooleli telo, oololo, sa nemimo utoni 3:00 Klok, ngu kinitewolo.
45 Ao meio-dia, desceu sobre toda a terra uma escuridão que durou três horas.
46 Ngu naluno, Yesusndo meno yanggango ulunggalo ewolo. Eloyi, Eloyi Lama Sabakatani? Ewolo. Nga mandega nga, ngu damoni ngandilo. Nolo Anut, nolo Anut, ge ndatelo noyokowo? Ewolo. (Sam 22:1)
46 Por volta das três da tarde, Jesus clamou em alta voz: “ Eli, Eli, lamá sabactâni ?”, que quer dizer: “Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?”.
47 Ene ngundilo meno etoni, oni simoo bale gidalega nguno oluwonggokundo, ngu ingolo ewonggori. Nga oningga ngando ngu, ene Ilayiya negongoote. Elo ewonggori.
47 Alguns dos que estavam ali pensaram que ele chamava o profeta Elias.
48 Ngundilo etoyi, sodedonangge kewooloyemo gulado kendutelo, oololo, sono kowoo oowooyi Winiga ngu towi sosowoo nguno yelo, de sanggano gosiyolo, yeyi Yesus manggowoomo nenilo inowolo.
48 Um deles correu, ensopou uma esponja com vinagre e a ergueu num caniço para que ele bebesse.
49 Ene oni gidalegado ewonggori. Sobowoolo oode, kenowato! Ilayiyando ombulo hooloowewa, ngundi kini bine? Elo ewonggori.
49 Os outros, porém, disseram: “Esperem! Vamos ver se Elias vem salvá-lo”.
50 Ngu naluno nguno, Yesus ki yanggango ulungga ko elo, enengo gaboyi yokolo, ooloutoni kumoowolo.
50 Então Jesus clamou em alta voz novamente e entregou seu espírito.
51 Ngu naluno nangge, Yuda onilo Tempel goobooyingo yano towi ulunggaku awu wengamonggo kewoolokuli pitilo, oosowoolo, ombulo, wenga melako nggolongelo elaya tunootewolo. Ngu naluno nguya imimi yolo, digi ululu udookewolo.
51 Naquele momento, a cortina do santuário do templo se rasgou em duas partes, de cima até embaixo. A terra estremeceu, rochas se partiram
52 Ngundilo tetoni ngu, oni meleyeloyingo musiyonggaku goosootoni, Anutlo oni simoo bale oowooyingga kuli kumooyingoku, ko ootookoowonggori.
52 e sepulturas se abriram. Muitos do povo santo que haviam morrido ressuscitaram.
53 Ene oni melengooweloyi musiyo yokolo oodoyi, kootu Yesus ko ootookoolo, Yerusalem ende kundingiyi nguno oolouwonggori. Ooloutoyi, oni oowooyingga ngu yeyowonggori.
53 Saíram do cemitério depois da ressurreição de Jesus, entraram na cidade santa de Jerusalém e apareceram a muita gente.
54 Me oni ko enengo tabango, ngu Yesus sobowoolo oodoyi, mela imimi yootoni, oo bidodo tunootetoni ngu kenolo, ngulo ene sosoleyingo ulungga telo ewonggori. Hamoo oolengo, nga oningga nga, ngu Anut Nangoni nga! Elo ewonggori.
54 O oficial romano e os outros soldados que vigiavam Jesus ficaram aterrorizados com o terremoto e com tudo que havia acontecido, e disseram: “Este homem era verdadeiramente o Filho de Deus!”.
55 Ngu bale gidalega nguya ngu yowokoyi dikalo, ngunonggo Yesus kenondadangelo oluwonggo. Ngu bale ngu, ene kuli Yesus Galili melako oliyingo, ene ngu Yesus keyolo, oololo hooloowewonggori.
55 Muitas mulheres que tinham vindo da Galileia com Jesus para servi-lo olhavam de longe.
56 Ngu bale kabusaga ngu kewooloyemo, ngu Mariya Magadala; Mariya Yems Yosep elaga namoyali; ko, Sebedi simoongo elayaga ngu namoyali nguya oluwonggo.
56 Entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago e José, e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Suwootetoni, Yosep Arimatiya melakonggo oningga ngu, ene bobeyenidodomu ngu mayewolo. Ene nguya Yesuslo sulena oni gula.
57 Ao entardecer, José, um homem rico de Arimateia que tinha se tornado seguidor de Jesus,
58 Ene yanggango telo, Payilatno oololo, Yesus bingonggaku yoweloyimbolo sumoo ewolo. Ariya, Payilatndo me onino etoni, Yesus bingonggaku Yosep yokoyinowolo.
58 foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus. Pilatos ordenou que lhe entregassem o corpo.
59 Ariya, Yosepndo Yesus bingonggaku ngu yolo, kumba nomboyinggado doobengolo, mbimboongowolo.
59 José tomou o corpo e o envolveu num lençol limpo, feito de linho,
60 Ene ngundilo telo, yolo oololo, oni melengooweloyi musiyo gula keda teyingomu, nguno yewolo. Ngu melengga ngu, digi kowu newendemo tewolo. Mele manggowo ngu digi ulungga gula wenggelemoolo, ngundo ukingowolo. Ene ngundilo telo ngu, asa, ene yokolo toongewolo.
60 e o colocou num túmulo novo, de sua propriedade, escavado na rocha. Então rolou uma grande pedra na entrada do túmulo e foi embora.
61 Mariya Magadala, ko, Mariya gula, ngu bale elayagaku ene nguno mele tanggeyimo bibitelo, ootoolo, ngunonggo doongetelo, Yesus ndatelo telo melengootenggoku, ngu kenowelo oluwoli.
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam ali, sentadas em frente ao túmulo.
62 Nalu wengamo, oo yomosiyoweloyi Yudalo Kengeyingo nalu, oowooyi Sabat kinitetoni, Anutlo woolo yeyingo oni ngulo sobosobo oniku, ko Parisi oniku ngu Payilatno mayelo, gooboongoolo ewonggori. Oni ulungga, noolendo mande gula ngano ebe ganagana oni ngundo kuli keda oluwokuno, mande eyingoku, ngu ingooteto. Ene ngandilo ewonggori. Kootusina, sa kabusa yokolo, no ko ootookoowanolo ewolo.
62 No dia seguinte, no sábado, os principais sacerdotes e os fariseus foram a Pilatos
63 — ausente —
63 e disseram: “Senhor, lembramos que, quando ainda vivia, aquele mentiroso disse: ‘Depois de três dias ressuscitarei’.
64 Ngundilo ngulo, ge etooga, oni oolouya, ngu melengga ngu, sa kabusaga nguno gome sobowooyi. Yokootoyi ngu, enengo sulena onindo ombulo, yakakayi yolo, salo, oni simoo baleno ewanggo. Ene ko melenonggo ootookootoni, etoyi, kootu ebe ganaganangga tewanggoku, ngundo koletelo ebe ganaganangga ewonggoku, ngu dagawalo ewolo.
64 Por isso, pedimos que lacre o túmulo até o terceiro dia. Isso impedirá que seus discípulos roubem o corpo e depois digam a todos que ele ressuscitou. Se isso acontecer, estaremos em pior situação que antes”.
65 Ngundilo etoyi ngu, Payilatndo enedodo mande gumi ewolo. Ariya, ye sobosobo oni gidalega yoyoya, ooloutoyiga, ngundo melengga ngu yanggango ukingoya sobowooyi. Yengombo ngundiya teyi, ewolo.
65 Pilatos respondeu: “Levem soldados e guardem o túmulo como acharem melhor”.
66 Ngundilo ngulo, ene oololo, digi kowu melenggaku, ngu sunggi gula loogu teweloyim ngu yetoni, me oni yoyetoni, ngundo ngu melenggaku sobowoowonggori.
66 Então eles lacraram o túmulo e puseram guardas para protegê-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.