Mateus 25

Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ngu naluno, Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, ngundo nalu enengo oni simoo bale ngu soboyelooteku, ngundo nga bale kosiyi simoondoya ma weleyingo kande elayaga, ngulo damoni ngu ngandilo. Simoo gula bale yoweloyi naluno ngu, ngu bale ko enengo bale doboogulingo mayelo, ngu balega ngundo yano kameyinggaku ombuweloyi, ngu sobowoolo oluwanggo. Ariya, ngu simoongga ngu baleyi yoweloyimbolo ombutoni ngu, enengo baleyi ngulo doboogulingo ngu kameyi ombutoni ngguyi ingolo, ngulo ene solu kalo dowoolo, endesina oolelo, doongetelo, kameyi kenoweloyimbolo oolewanggo.
1 Jesus disse:
2 Asa, baleyi doboogulingo kande elaya ngulomu kandegula ngu ingondudu kini, ko, bale kandegula ngu ene ingonduduyedodo.
2 Cinco eram sem juízo, e cinco eram ajuizadas.
3 Bale ingonduduye kiningga enengo solu ngu yowonggoku, ene Karasin ngu ene ma yowonggori.
3 As moças sem juízo pegaram as suas lamparinas, mas não levaram óleo de reserva.
4 Ene bale ingonduduyedodo ngu, enengo solu, ko, Karasin nguya nggusingolo, ngu yolo ombuwonggori.
4 As ajuizadas levaram vasilhas com óleo para as suas lamparinas.
5 Ene bale yowoku oninggaku, sodedo ma ombutoni, ngulo baleku kubooyelootoni welewonggori.
5 Como o noivo estava demorando, as dez moças começaram a cochilar e pegaram no sono.
6 Suwoo kewooloko oni meno mogulu telo, ewolo. Bale yowoku oninggaku ombuteku ngu! Ngulo ye oolouya, ooleko kenoya, yoya ombuyi! Ewolo.
6 — À meia-noite se ouviu este grito: “O noivo está chegando! Venham se encontrar com ele!”
7 Ariya, baleku ngu ingolo ootookoolo, enengo solu yomosiyolo yoonenengowonggori.
7 — Então as dez moças acordaram e acenderam as suas lamparinas.
8 Asa, ngu naluno nguno, bale ingonduduye kinikundo bale ingonduduyedodokuya ewonggori. Yendo Karasin gula noole yunootoyiga nggusingowato. Noolendo solungga kumoowelo teteku ngalo ewonggori.
8 Aí as moças sem juízo disseram às outras: “Deem um pouco de óleo para nós, pois as nossas lamparinas estão se apagando.”
9 Ene ngulo mande ingolo, enebana gumi ewonggori. Kini, noole Karasin ye nguya ko noole nguya logoyimo kini. Noolengo logoyimo nangge. Ngundiloga ngu, mete ye oolouya, Karasin gula uliyoyi. Elo ewonggori.
9 — “De jeito nenhum”, responderam as moças ajuizadas. “O óleo que nós temos não dá para nós e para vocês. Se vocês querem óleo, vão comprar!”
10 Ariya, ngu baleku Karasin uliyowelo ooloutoyi ngu, ngu naluno nguno, bale yoweloyi oninggaku ngu ombuwolo. Bale kandegula ngu enengo solu kuli yomosiyolo, yoonenengolo oodoyi, bale yoweloyi oninggaku ngu ombulo, bale yolo, ngu bale kosiyi kandegula nguya hoolooweyeloweloyi, ngu bidodo yoyolo, ya oo simbo kayingo yanggakuno utoyi, ene yamako goodoowolo.
10 — Então as moças sem juízo saíram para comprar óleo, e, enquanto estavam fora, o noivo chegou. As cinco moças que estavam com as lamparinas prontas entraram com ele para a festa do casamento, e a porta foi trancada.
11 Kootusina, bale kandegulagaku Karasin uliyowonggoku ngu ombulo, yamako utolo ewonggori. Ulungga, ulungga, ombuya, noolengo yamako goosooyuno! Elo ewonggori.
11 — Mais tarde as outras chegaram e começaram a gritar: “Senhor, senhor, nos deixe entrar!”
12 Ene ngulo mandeye ingolo, enebana gumi ewolo. No yeno hamoo eteno. No ye watayi kinilo ewolo.
12 — O noivo respondeu: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eu não sei quem são vocês!”
13 Asa, Yesusndo mande gula soweyolo ewolo. Ye komo ingondale teya sobowooyi! Ye oni gulado ombuweloyi nalungga ngu, ko sangga nguya, ye ma ingootenggololo ewolo.
13 E Jesus terminou, dizendo:
14 Yesusndo mande yamonggawo gula ewolo. Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, ngundo endega enengo oni simoo bale soboyelooteku, ngu ngandilo. Oni gula mela yowokono oolouwelo ngu, ariya, ngu enengo ko oni negoyelootoni, ombutoyi, enengo oo sitowi ko oni ngu kandeyemo yetoni sobowooweloyimbolo.
14 Jesus continuou:
15 Sobosobo oninggakundo enengo ko oniku wilikoyelolo, damoniye yanggangoye kenolo, ingolo, ngulo ene ngundilo bobeye andangelo yunowonggori. Enengo sulena oni ngulo damoniye metemi oolengo kenolo, ngulo ene ngu oninggaku ya sembuligakundo bobeye oowooyingga oolengo K5,000 Kina sobowoonilo inowolo. Enengo sulena oni ngulo damoniye metemi kenolo, ngu oninggaku sobosobo oninggakundo bobeye oowooyingga K2,000 Kina sobowoonilo inowolo. Ngundilo nangge, ko oni gulalo ene bobeye K1,000 Kina sobowoonilo inowolo. Ngundilo telo ngu, ene yoyokolo, yowokono toongewolo.
15 E lhes deu dinheiro de acordo com a capacidade de cada um: ao primeiro deu quinhentas moedas de ouro; ao segundo deu duzentas; e ao terceiro deu cem. Então foi viajar.
16 Toongetoni ngu, ariya, enengo ko oni bobeye K5,000 Kina yowoku, ngundo ko yanggango telo, ngunonggo digi gumi K5,000 Kina gula ngundilo soweyolo yowolo.
16 O empregado que tinha recebido quinhentas moedas saiu logo, fez negócios com o dinheiro e conseguiu outras quinhentas.
17 Ngundilo nangge, oni gulado digi beye K2,000 Kina yowoku, ene nguya ngundilo koyi telo, digi K2,000 Kina gula yowolo.
17 Do mesmo modo, o que havia recebido duzentas moedas conseguiu outras duzentas.
18 Ngundilo nangge, ko oni bobeye K1,000 Kina yowokunggaku, ene digi yolo, oololo, mele selo, nguno sobosobo oningga ngulo bobeyeku, nguno oongoowolo.
18 Mas o que tinha recebido cem moedas saiu, fez um buraco na terra e escondeu o dinheiro do patrão.
19 Kootusina, nalu kinitetekuno, sobosobo oningga ko mayelo, enengo ko oni kabusagaku yeyolo, bobeye yunowoku, ngulo mande ingowelo.
19 — Depois de muito tempo, o patrão voltou e fez um acerto de contas com eles.
20 Ariya, ko oni bobeye K5,000 Kina yowoku, ene ko telo, ngunonggo digi K5,000 Kina ko yolo, enengo oo sobosobo onikuno oololo ewolo. Oo ulungga, ge kuli digi K5,000 Kina nunowoku, nguno nenengombo ko yanggango telo, digi K5,000 Kina gula soweyolo yowonoku, nga kenolo ewolo.
20 O empregado que havia recebido quinhentas moedas chegou e entregou mais quinhentas, dizendo: “O senhor me deu quinhentas moedas. Veja! Aqui estão mais quinhentas que consegui ganhar.”
21 Enengo oo sobosobo oninggakundo enengo mandeni ingolo, enebana gumi ewolo. Ge ko oni gome oolengo! Gedo ko gome hamoo tewo! Gedo nga bobeye bodaga sobowookulo, ngulo no digi beye oowooyingga gunootoowega sobowoo lo. Ariya, yano ombutooga, noya oni oni tewalo. Elo ewolo.
21 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
22 Ko oningga bobeye K2,000 Kina yowoku, ngundo bobeye K2,000 Kina gula soweyolo, yolo, ombulo, oo sembulinggaku etungolo ewolo. Oo sembuli ulungga, gedo bobeye K2,000 Kina nunowoku, ngundo ko yanggango telo, bobeye K2,000 Kina gula ko yowonoku, nga keno. Elo ewolo.
22 — Então o empregado que havia recebido duzentas moedas chegou e disse: “O senhor me deu duzentas moedas. Veja! Aqui estão mais duzentas que consegui ganhar.”
23 Etoni, enengo oo sobosobo oninggakundo enedodo mande gumi ewolo. Ge ko oni gome! Gedo gome oolengo telo, ko gome tewo! Gedo nga bobeye bodaga gome sobowookulo, ariya, ngulo no bobeye oowooyingga gunootoowega sobowoo lo. Ngulo ngu, yano ombutooga, noya oni oni tewalolo ewolo.
23 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
24 Ariya, ko oni gula bobeye 1,000 Kina yowoku, nguya ombulo, oo sobosobo oni ulunggano ewolo. Oo sembuli ulungga, no kuli ingootenoku, ge bobeye woosoolo, yoweloyi oni yanggango. Ge onindo kononggo oowali, gedo ma imiwoko, ngu yoote.
24 — Aí o empregado que havia recebido cem moedas chegou e disse: “Eu sei que o senhor é um homem duro, que colhe onde não plantou e junta onde não semeou.
25 Ngundilo ngulo, no gengo sosolelo, ngulo bobeye nunowoku, no sodedo oololo, mele selo, nguno oongoowono. Ngu digi beye nunowoku ngu, nga oolooteku ngalo ewolo.
25 Fiquei com medo e por isso escondi o seu dinheiro na terra. Veja! Aqui está o seu dinheiro.”
26 Asa, oo sobosobo oni ulunggakundo sanggili telo, mande gumi ewolo. Ge ko oni biyomi oolengo! Ge suleyokinikini oni! Ge kuli ingooteku ngu, no onindo kononggo nondo oowali ma imiwoko, ngu yootenoku, asa, ndawugalo ngulo, ge bobeye sobowoo, elo gunowonoku, ngu bobeye yeweloyi musiyomo, nguno ma yewo? Noole bobeye ngundilo oolooteku ngu, no ko ombutenokuno, ariya, ngunonggo bobeye gula nguya yolo, gooboongoolo yowano.
26 — “Empregado mau e preguiçoso!”, disse o patrão. “Você sabia que colho onde não plantei e junto onde não semeei.
27 — ausente —
27 Por isso você devia ter depositado o meu dinheiro no banco, e, quando eu voltasse, o receberia com juros.”
28 Ariya, oni ulunggakundo enengo ko oniya ewolo. Ye ngu oningga, bobeye K1,000 Kina inowonoku, ngu sopiyoya, nolo ko oni gome bobeye K10,000 Kinadodoga, ngu inoyi.
28 “Tirem dele o dinheiro e deem ao que tem mil moedas.
29 Ndawugalo ngulo, oni gulado oo oowooyingga ngu gome sobowoowaku ngu, ariya, no oo oowooyingga gula soweyolo inowano. Ngundilo nangge, oni gulado oo bodaga ngu biyomi sobowoowaku ngu, asa, ngu oo bodaga ngu dowooteku, ngu andangelo yokowano.
29 Porque aquele que tem muito receberá mais e assim terá mais ainda; mas quem não tem, até o pouco que tem será tirado dele.
30 Yo, ngundilo ko oni biyomingga ngu owetoowe, endeloko mela uleriko ootoolo, ngunonggo sendo ulungga telo, metokalikali telo oluwanggolo ewolo.
30 E joguem fora, na escuridão, o empregado inútil. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
31 Yesusndo mande elo yokolo ngu, asa, yowoolengolo, enengo sulena onino ngandilo ewolo. Kootusina, no Anut Nangoni Oni Kilalongo nenengo dulidalinedodo ko ombuwano. Nenengo Sambono Anutlo Engel oni ngudodo ombulo, ngu naluno dulidalinedodo nenengo yaba bingaminedodo nguno bibitewano.
31 Jesus terminou, dizendo:
32 Ngu naluno nguno, oni simoo bale nono mayelo gooboongootoyi, nondo wilikoyelolo, wata elaya yoyewano. Yo, sobosobo onindo Sipsip andangelo, pawa gulano yelo, bo Meme andangelo, pawa gulano yetenggoku, ngundilo tewano.
32 Todos os povos da terra se reunirão diante dele, e ele separará as pessoas umas das outras, assim como o pastor separa as ovelhas das cabras.
33 No Sipsip ngu andangeyelootoowe, ngu kandene koondosina ooloutoyi, ngundilo nangge, bo Meme ngu andangeyelootoowe, ngu kandene biyomisina oolouwanggo.
33 Ele porá os bons à sua direita e os outros, à esquerda.
34 Ngundilo ngulo, oo bidodo sobosobo koleteyingo oningga, ngu enengo kandeyi koondosina oolootenggoku nguya ewa. Ye Awanembo kumana yunowa! Kuli mela nga keda tunootetoni, Awa ngundo endega enengo oni simoo bale soboyelooteku, ngu kuli yomosiyoyunowoku, ngu endegano nguno uwanggo.
34 Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: “Venham, vocês que são abençoados pelo meu Pai! Venham e recebam o
35 Ndawugalo ngulo, kuli no oodoolo kumootoowe, nguno yendo oowali yolo nunowonggo. No sonolo ingootoowe, nguno yendo sono yolo nunowonggo. Ngundilo nangge, no ende gula oni, ene yendo noyolo, yengo yano uwonggo.
35 Pois eu estava com fome, e vocês me deram comida; estava com sede, e me deram água. Era estrangeiro, e me receberam na sua casa.
36 Ngundilo nangge, no towi kinimu, nguno yendo towi nunowonggo. No sayi yootoowe, nguno yendo yomosinelowonggo. Ngundilo nangge, no ya biyomimo oodoowe, ye nguno oololo neyowonggolo ewolo.
36 Estava sem roupa, e me vestiram; estava doente, e cuidaram de mim. Estava na cadeia, e foram me visitar.”
37 Ngu oni kandeyi koondosina oolootenggoku, ngundo sumoo inolo, ngandilo mande gumi ewanggo. Oo Sembuli Ulungga, ndawu nalunggano, ge oodoolo kumootoyi, oowali gunowooto? Ko ndawu nalunggano, ge sonolo ingootoyi, nguno noolendo sono gunowooto?
37 — Então os bons perguntarão: “Senhor, quando foi que o vimos com fome e lhe demos comida ou com sede e lhe demos água?
38 Ndawu nalunggano, ge ende gula onimu geyolo goyolo, noolengo yano uwooto? Ko ndawu nalunggano, ge towikumba kinimu, nguno noolendo towikumba gunowooto?
38 Quando foi que vimos o senhor como estrangeiro e o recebemos na nossa casa ou sem roupa e o vestimos?
39 Ndawu nalunggano, ge sayidodo telo, ngundi, ge ya biyomimo oodoyi geyowooto? Ene ngundilo elo, sumoo ewanggo.
39 Quando foi que vimos o senhor doente ou na cadeia e fomos visitá-lo?”
40 Yesusndo enengo mandeye ngu ingolo, enebana gumi ewa. No hamoo oolengo, yeno ewano. Ye melako ngano nolo konedoboonengga oowooyi kinimu, ngu yomosiyowonggoku ngu, asa, ye no nguya yomosinelowonggo. Elo ewolo.
40 — Aí o Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando vocês fizeram isso ao mais humilde dos meus irmãos, foi a mim que fizeram.”
41 Ngundilo nangge, no oni kandene biyomisina nguya ewano. Ye oonateweloyi oni! Ye noyokoya, de nombo ma kumooweloyi, nguno oolouyi! Ngu de nombo ma kumooweloyingga ngu, ngu yengo Awaye Setando nguno enengo Engel oni biyomidodo oliyilo yewolo.
41 — Depois ele dirá aos que estiverem à sua esquerda: “Afastem-se de mim, vocês que estão debaixo da maldição de Deus! Vão para o fogo eterno, preparado para o Diabo e os seus anjos!
42 Ndatelo ngulo, no kuli oodoolo kumootoowe ngu, nguno yendo oowali no ma nunowonggori. Ngundilo nangge, no sonolo ingootoowe ngu, nguno ye sono yolo, no ma nunowonggori.
42 Pois eu estava com fome, e vocês não me deram comida; estava com sede, e não me deram água.
43 No ende gulalo onimu oluwonoku ngu, ye noyolo, yengo yano ma uwonggori. Ngundilo nangge, no towikumba kinimu, nguno yendo towikumba ma nunowonggori. No sayi kumoolo, ko, ya biyomimo nguya oluwonoku, nguno ye ombulo, ma neyolo hooloowenelowonggorilo ewano.
43 Era estrangeiro, e não me receberam na sua casa; estava sem roupa, e não me vestiram. Estava doente e na cadeia, e vocês não cuidaram de mim.”
44 Yesusndo ngundilo etoni ngu, enebana mande gumi ewanggo. Oo Sembuli Ulungga, ndawu nalunggano noole geyootooye, oodoolo kumoolo, sonolo ingolo, ngundi, ge ende gula oni, ngundi, ge towikumba kini, ngundi, ge sayi kumoolo, ko, ge ya biyomimo nguya oodoyi, nguno noole ge ma yomosinggelowooto? Ngundilo sumoo ewanggo.
44 — Então eles perguntarão: “Senhor, quando foi que vimos o senhor com fome, ou com sede, ou como estrangeiro, ou sem roupa, ou doente, ou na cadeia e não o ajudamos?”
45 Ngundilo sumoo etoyi ngu, asa, Yesus enebana mande gumi ewa. No hamoo oolengo, yeno eteno. Ye melako ngano oni gula oowooyi kinimu, ma yomosiyoyingo ngu, ye no nguya ma yomosinelowonggolo ewolo.
45 — O Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: todas as vezes que vocês deixaram de ajudar uma destas pessoas mais humildes, foi a mim que deixaram de ajudar.”
46 Ngundilo ngulo, ngu oni ngu uli biyomi yolo, Setanlo ende de nombo ma kumooweloyingga, nguno oolongooyelootoowe, sugi sugi ogingoyingo yolo oluwanggo. Ngundilo nangge, oni nenengo kandene koondosina oolootenggoku, ene ngu musiyo metemimo nguno, Anutya sugi sugi keda oluwanggolo ewolo.
46 E Jesus terminou assim:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.