Mateus 20
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs NVT
1 Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, ngulo mandeni damoningga ngundo enengo oni simoo bale soboyelooteku, ngu oni gulado enengo mela ulungga ngu ngundilo. Ene suwoononggo oolengo ko oni yoyolo, Wayin kono ko teyilo oolouwolo.
1 “Pois o reino dos céus é como o dono de uma propriedade que saiu de manhã cedo a fim de contratar trabalhadores para seu vinhedo.
2 Ene ngundilo telo, Wayin ko ngulo sembuli enengo ko oni mande yunolo, no bobeye Kina gulanangge ataga ko tetenggoku, ngulo nangge yunowano. Enengo ko oni mande ingolo, ngulo ngu nangge keyolo, enengo Wayin kono oolouwonggo.
2 Combinou de pagar uma moeda de prata por um dia de serviço e os mandou trabalhar.
3 Asa, suwoononggo nalu kandegula gidembolo namolaya (9) nguno, ende oo uli yoweloyi musiyomo oololo, oni kingo dikaloodoyi yeyowolo.
3 “Às nove da manhã, estava passando pela praça e viu por ali alguns desocupados.
4 Yeyolo, ene mande eneno ngandilo ewolo. Ye nguya nolo Wayin kono ulo, ko tetoyi, ngundilo logono, no bobeye yunowanolo ewolo.
4 Contratou-os e disse-lhes que, no final do dia, pagaria o que fosse justo.
5 Ngundilo etoni, ingolo, kono satoyi, asa, sambolo naluno (12), ko nalu suwootetoni (3) nguno, ene oni gidalega yeyolo, ene nguya ngundilo tewonggori.
5 E eles foram trabalhar no vinhedo. Ao meio-dia e às três da tarde, fez a mesma coisa.
6 Ene suwootetoni, namoko ko yokoweloyi naluno, (5 Klok) ko sembuligaku ko oololo, oni gidega yeyolo, sumoo ewolo. Ye ndawugalo sano ngano kingo oolootenggo? Elo ewolo.
6 “Às cinco da tarde, estava outra vez na cidade e viu por ali mais algumas pessoas. ‘Por que vocês não trabalharam hoje?’, perguntou ele.
7 Ngundilo etoni, enendo mande gumi ewonggori. Noole ko yunoweloyi oni kinilo ewonggori. Ariya, ko sembuligakundo ingolo, mande gumi ewolo. Asa, ye nguya, nolo Wayin kono uya, ko teyilo ewolo.
7 “‘Porque ninguém nos contratou’, responderam. “Então o proprietário disse: ‘Vão e trabalhem com os outros no meu vinhedo’.
8 Wayin ko sobosobogakundo ngundilo elo, asa, suwootetoni ko kiniteteku naluno ngu, enengo kono oololo, ko sobosobogakuno ewolo. Ye oolouya, ko oni negoyelootooga ombutoyiga ngu, ngu beye yuno. Ge ko oni suwootetoni ko tewonggoku, ngu digi beye yunoya, wenga suwoononggo ko tewonggoku oni, ngu bobeye yunolo ewolo.
8 “Ao entardecer, mandou o capataz chamar os trabalhadores e pagá-los, começando pelos que haviam sido contratados por último.
9 Ene ngundilo etoni, asa, ko oni suwootetoni namoko ko yokoweloyi ene ko ootookoowonggoku naluno, (5 Klok), eneno ombutoyi, ko oni sobosobogakundo sa gulanangge ko tewonggoku, ngulo bobeye Kina gulanangge nangge yunowolo.
9 Os que foram contratados às cinco da tarde vieram e receberam uma moeda de prata.
10 Ariya, ko oni suwoononggo ko tewonggoku, ngundo ko oni suwootetoni ko tewonggoku, ngulo Kina gulanangge kenolo, ngandilo ingowonggori. Noolengo bobeyega ngundo enengomu ngu dagawalo ingowonggori. Ene ngundilo nguya kini. Kini, ko oni sobosobo ko oni bidodo ko tewonggoku, ngundo bobeye Kina gulanangge nangge yunowolo.
10 Quando chegaram os que foram contratados primeiro, imaginaram que receberiam mais. Contudo, também receberam uma moeda de prata.
11 Ngundilo ngulo, suwoononggo ko tewonggoku oninggakundo Kina gulanangge ene bidodo yolo, kenolo, ngulo ene ko sembuligakuya sanggili telo, enedodo longgeyolo ewonggori. Ndawugalo ngulo, nga oni nga kootu oololo, nalu bodaga nangge ko tewonggoku, ngulo uli noolengo bidodo gulanangge yunoote? Noole sa ulunggano ko ulungga telo, nosili yudoni, nalu bidodo ko tewootolo ewonggori.
11 Ao receber o pagamento, queixaram-se ao proprietário:
12 — ausente —
12 ‘Aqueles trabalharam apenas uma hora e, no entanto, o senhor lhes pagou a mesma quantia que a nós, que trabalhamos o dia todo no calor intenso’.
13 Ngundilo etoyi, ko sembuligakundo mande gumi ewolo. Oo dobooguline, no yeno hamoo ewono. No suwoononggo mande yunolo ewono. Sa gulananggembolo ko tetenggoku, ngulo uli Kina gulanangge yowanggolo ewono. Nguno ngu, ye ngu mandega ngu ingolo, metelo ewonggo.
13 “O proprietário respondeu a um deles: ‘Amigo, não fui injusto. Você não concordou em trabalhar o dia inteiro por uma moeda de prata?
14 Ariya, ye uli yoya sayi. Oni suwootetoni ko tetenggoku, ngulo uli ko yengo uli gulanangge. No ngundilo tewelo gome ingolo teteno.
14 Pegue seu dinheiro e vá. Eu quis pagar ao último trabalhador o mesmo que paguei a você.
15 Ngu nenengo bobeyebo oni suwootetoni ko tetenggoku, ngu nowoondoyi yunolo, ngundilo yunooteno. Ye, bine, nondo ngundilo oni ngu nowoondone yunootoowe, ngulo sanggili tetenggo? Elo ewolo.
15 É contra a lei eu fazer o que quero com o meu dinheiro? Ou você está com inveja porque fui bondoso com os outros?’.
16 Yesusndo mande gula ewolo. Yo, ko oni bidodo uliyi gulanangge yowonggoku, ngundilo nangge, simoo bale ululu ko buniyo bobodi nguya, nowoondoyemo hamoo teyingongga ngu gulanangge. Ngulo ngu, ene bidodo Anutlo Sambo endemo nguno uwanggolo ewolo.
16 “Assim, os últimos serão os primeiros, e os primeiros serão os últimos”.
17 Ngu naluno nguno, Yesusndo enengo sulena oni nangge oolekanare Yerusalemno yade yade ooloutoyi, Yesusndo enengo sulena oni kande elaya kegidembolo elayagakuno, enengo mande yunolo ewolo.
17 Enquanto subia para Jerusalém, Jesus chamou os doze discípulos e lhes disse, em particular, o que aconteceria com ele:
18 Ingoyi! Ataga noole Yerusalemno ooletooye ngu, no Anut Nangoni Oni Kilalongo, ngu Anutlo woolo yeyingo oni kundingiyi ngulo sobosobo oniku, ko, mamana mande etuyeloyingo oni nguya, ngu me oni kandeyemo noyewanggo. Ngu oni ngundo mande gulanangge nuleyi kumooweloyimbolo elo gosiyolo ngu, ene Gabman oni kandeyemo noyewanggo. Ngundo ngu, kootunesina mande yumoonunolo, gisalunelolo nutolo, de mombimo nuleyi kumoowano. Nalu kabusa yokolo, ko keda ootookoolo oluwanolo ewolo.
18 “Ouçam, estamos subindo para Jerusalém, onde o Filho do Homem será traído e entregue aos principais sacerdotes e aos mestres da lei. Eles o condenarão à morte
19 — ausente —
19 e o entregarão aos gentios, para que zombem dele, o açoitem e o crucifiquem. No terceiro dia, porém, ele ressuscitará”.
20 Ngu naluno nguno, Sebedi simoongo elayagaku Yems, Yon, namoyalimbo yoyolo, Yesus tanggeyimo ombulo, boodoo oondooketoni, namoyalimbo sumoo ewoli.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu veio a Jesus com seus filhos. Ela se ajoelhou diante dele a fim de lhe pedir um favor.
21 Ene Yesusndo koletelo namoyali sumoo inolo ewolo. Ge ndawu oo galo ingoote? Etoni, namoyalimbo mande gumi ewolo. Kootusina, Sambo endemo, ge nguno yaba gengo dulidalinidodo yabagemo bibitetoyi ngu, mete ge nenengo simoone elayaga, ngundo kandege koondosina, gulado kandege dedalesina ngundilo bibitewali. Ngu mete, bine? Elo ewolo.
21 “O que você quer?”, perguntou ele. Ela respondeu: “Por favor, permita que, no seu reino, meus dois filhos se sentem em lugares de honra ao seu lado, um à sua direita e outro à sua esquerda”.
22 Ene ngundilo sumoo etoni, asa, Yesusndo mande gumi ewolo. Ye ngu ooga nono sumoo etenggoku ngu, ye damoni ma ingootenggo. Yali, bine, mete nondo kowuli ogingoyingo koolowoowanoku, ngu yali nguya bine, mete koolowoowali? Ngundilo sumoo etoni, elayagakundo enengo mande ingolo, gumi ewoli. Yo, noole metelo ewoli.
22 Jesus respondeu: “Vocês não sabem o que estão pedindo! São capazes de beber do cálice que estou prestes a beber?”. “Somos!”, disseram eles.
23 Etoli ngu, asa, Yesusndo enedodo ewolo. Hamoo oolengo, ngu sono tobaga (kowuli koolowooteno) no netenokungga, ngu yali nguya newali. Ene onendo kandene koondosina, kandene biyomisina bibiteweloyi ngu, nondo mete ma ewano. Kini, Awane enengombo nangge, ene kuli oni yunoweloyimbolo yomosiyoyingolo ewolo.
23 Então Jesus disse: “De fato, vocês beberão do meu cálice. Não cabe a mim, no entanto, dizer quem se sentará à minha direita ou à minha esquerda. Meu Pai preparou esses lugares para aqueles que ele escolheu”.
24 Sulena oni kande elayagaku ngu mande ngu ingolo, ene Yems Yon elabasa nguya sanggili biyomi tewonggo.
24 Quando os outros dez discípulos souberam o que os dois irmãos haviam pedido, ficaram indignados.
25 Ene Yesusndo enengo kowuli ingolo, negoyelootoni, eneno ombutoyilo ewolo. Oni sowe gidalega Yuda oni kini ngulo sobosobo oni ululu, ngundo oni simoo baledo ene oni ulungga, elo ingootoyi, nguno ngu, ene yanggango oolengo soboyelootenggo.
25 Então Jesus os reuniu e disse: “Vocês sabem que os governantes deste mundo têm poder sobre o povo, e que os oficiais exercem sua autoridade sobre os súditos.
26 Ene ngu damoningga tabango onindo keyootenggokungga, ngu ye simoo bale nowoondoyemo hamoo teyingo nguya ngundilo ma keyowelo. Kini, ene ye kewooloyemo ulungga oowooyidodo oluwelo tewanggoku ngu, asa, ene yengo sulena oni tewanggo. Ngundilo nangge, oni gula ye kewooloyemo tabango ulungga oluwelo tewaku ngu, ene yengo kingo sulena oni oluwa. Ngundilo nangge, no Anut Nangoni Oni Kilalongo nguya onindo ko teya, hoolooweneloyi elo, ma ombuwono. Kini, no onino ko telo, hoolooweyeloweloyimbolo ombuwono. Nenengo keda oluweloyi, ngu nondo oni simoo bale bidodo mbumbuwanonggo, ko uliyeloweloyimbolo ombuwonolo ewolo.
26 Entre vocês, porém, será diferente. Quem quiser ser o líder entre vocês, que seja servo,
27 — ausente —
27 e quem quiser ser o primeiro entre vocês, que se torne escravo.
28 — ausente —
28 Pois nem mesmo o Filho do Homem veio para ser servido, mas para servir e dar sua vida em resgate por muitos”.
29 Asa, ngu naluno nguno, Yesusndo enengo sulena onindo Yeriko ende ngu yokolo, yade yade ooloutoyi, oni simoo bale ene keyelolo oolouwonggori.
29 Quando Jesus e seus discípulos saíam de Jericó, uma grande multidão os seguiu.
30 Ooloutoyi, oni doongeyali kilingo elayagaku, oole dabemimo bibitelo oodoli, Yesus oolekana ooloutoni, ingolo, meno yanggango ewoli. Oo Sembuli Ulungga, ge Dewitlo sembeni, ge noolengo nowoondoyi yuno! Elo ewoli.
30 Dois cegos estavam sentados à beira do caminho e, quando souberam que Jesus vinha naquela direção, começaram a gritar: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
31 Nguno oni simoo baledo sanggili telo, yeyolo ewonggori. Yali manggoyali gosiyoli! Elo ewonggori. Ene elayagaku meno yanggango ulungga oolengo ewoli. Oo Sembuli Ulungga, ge Dewitlo sembeni, ge noolengo nowoondoyi yuno! Elo ewoli.
31 “Calem-se!”, diziam aos brados os que estavam na multidão. Eles, porém, gritavam ainda mais alto: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
32 Ene ngundilo meno yanggango etoli, asa, Yesusndo oni elayagakulo meno ingolo, negoyelootoni, ombutoli ngu, sumoo yunolo ewolo. Nondo ndawuga yunowano? Elo ewolo.
32 Ao ouvi-los, Jesus parou e perguntou: “O que vocês querem que eu lhes faça?”.
33 Elayagakundo enengo mande ngu ingolo, ngulo ene gumi ewoli. Oo Sembuli Ulungga, noole doongetewelo ingootelo, elo ewoli.
33 Eles responderam: “Senhor, nós queremos enxergar!”.
34 Yesusndo enengo mandeyali ingolo, ngulo ene nowoondoyi yunolo, kandeyi doongeyalimo yewolo. Ngundilo tetoni ngu, sodedonangge, ene doongetelo, Yesus kenolo, keyolo sawoli.
34 Jesus teve compaixão deles e tocou-lhes nos olhos. No mesmo instante, passaram a enxergar e o seguiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.