Marcos 5
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Yesusndo enengo sulena oniya, Galili sono koongeyingo sagi gidalesina mela gula, oowooyi Gerasin, nguno tunootewonggori.
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi harew Galilee hirabon hina tafaram Gerasa imaim hitit.
2 Ene tunootelo, wanggo yokolo, sakiko sodedonangge oolewonggori. Ooletoyi, oni gula mboolombo yoyingo oningga nguno oluwolo. Ene nguno ootoolo, ngunonggo ene oni kumooyingo yoyeyingo melewoole bulibali endeyololuwoku, ngundo ombulo, Yesus kenowolo.
2 Jesu wa wanawanan tit bisure auman, mar ta’imonamo orot ta afiy kakafih hitounbubur ma’am rahane tit na biyan tit.
3 Oningga ngu oni melewoole wetolo, endeyolo oluwolo. Oodoni, ene oni gulado nguya ene uto yanggayanggango gula, oowooyi (sen), ngundo gosiyoweloyi nguya ereremo kini.
3 Iti orot i rahamaim in ma reremor, naatu sabuw murab fokarih anababatun hifafatum men karam.
4 Ngundilo ngulo, nalu oowooyingga uto gula, oowooyi sen, ngundo kekandeyi gosiyootoyi ngu, nguya oomboongeloluwa. Ndatelo ngulo, ene oni yanggango oolengo. Ngulo ngu, oni gulado ene dowoolo, gosiyoweloyi nguya ereremo kini.
4 Anayabin mar etei an uman murab fokarihimaim tefafatumen, baise eyi erab an uman murab tetoro’oro’omen naatu aur tetatafofor, fair kwanekwan men karam boro hitarouh.
5 Ngundilo ngulo, ene suwoo sa ngu bidodo oni yoyeyingomo ko mela pupulimo nguno nangge oluwolo. Nguno ootoolo, ene ki manggalu telo, digi kuningo ngu yolo, ngundo enengo moondeyi doongoolo oluwolo.
5 Fai mar rahamaim naatu oyawemaim in ma itar koukuw taiyuwin biyan agimamaim bobeyabeyaten reremor.
6 Ene Yesus yowoko oodoni kenolo, ene kendutelo, ombulo, Yesusno penggootewolo.
6 Jesu no ef yokaika nan itin, nunuw in nanamaim ra’iy sun yowen. Demon mowan Jesu nanamaim sun eyoyowen|alt="demoniac kneel b4 Jesus" src="CN01710B.TIF" size="col" loc="Mrk 5.6" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.6"
7 Bogoomootoni, Yesusndo enedodo ewolo. Ye oo yuka biyomi, ye nga oningga nga, yokoya sayi! Elo ewolo. Ene ngundilo etoni ngu, asa, oo yuka biyomingga, ngundo manggalu ulungga oolengo telo ewolo. Yesus, ge Anut awuno oolengo ngulo Nangoni. Ge ndatelo no tenunowa? Ge hamoo oolengo Anut awuno oolengo ngu oowooyimo, ge hamoo eya. Ge no ogingoyingo ma nunololuwelo ewolo.
7 Naatu fanan aumetawat na’in iwow eo, “O ayu biyau’umaim abisa kukokok, Jesu God auyom ma’ama’anin Natun? God wabinamaim abifefeyan men biyababan initu’umih!”
8 — ausente —
8 Anayabin Jesu iu, “O afiy kakafin orot biyanane kutit!”
9 Ene ngundilo sumoo etoyi, Yesusndo ene sumoo inowolo. Ge oowoongge ndatelo? Etoni, enebana gumi ewolo. No oowoone me oni (Ami). Ndatelo ngulo, damoni ngu noole me oni oowooyingga oolengo! Ewolo.
9 Naatu Jesu ibatiy, “O
10 Ngu oomboolo biyomingga, ngundo solengoyelo, sumoo sumoo inolo ewolo. Ge noole nga oomboolo nga oweyelootoyi, noole mela gulano ma sawatolo ewolo.
10 Naatu Jesu fefeyan kikin men hikok boro tiyafarih hitatit tafaram nati hitihamiy.
11 Ariya, mela puli bodaga namoko nguno, bo oowooyingga oolengo nguno oo nelo oluwonggo.
11 For burut kakafin nati yubin heher ta sisibinamaim hima hi’u’ufar.
12 Oomboolokundo Yesusno sumoo ewolo. Ge mete bine noole suleyelootooga, bo kewooloyemo oolouwato. Noole mete ene nowoondoyemo umukowatolo ewolo.
12 Afiy kakafih Jesu hifefeyan hio, “Karam boro iti yafari atan for wanawanah atarun?”
13 Yesusndo melamboolokulo mandeye ngu ingolo, gumi ewolo. Ye mete ngundiya teyilo ewolo. Etoni ngu, asa, oombooloku ngu oninggaku yokolo, ene oololo, bokuno newende uwonggori. Ngu bo oowooyingga (2,000) oolengo. Bo ngu yanggango oolengo kendutelo oololo, ulo, mela biyomimo solelo ngunonggo sono koongeyingomo umukowonggori. Boku sono koongeyingo newendemo ulo, ene sono nelo kumoomukowonggori.
13 Jesu afiy kakafih baibasit itih, orot biyanane hitit hin for wanawanah hirun, for 2,000 na’atube heher sisibin hinunuw hira’iy harew yan hire hi’ar tomatom himorob.
14 Bo ene sono nelo kumootoyi, bo ngulo sobosoboku ngu kenolo, ngulo ene salo, ngu mandegaku yolo, ende ulunggakuno ulo, ende bobodimo nguya oolouwonggori. Ene ngundilo tetoyi ngu, oni simoo bale oowooyingga ombulo, ngu oogaku kenowonggori.
14 Orot iyab hima for hibituw hinunuw hin bar merar gagamin naatu bar merar afa hai tur hi’owen. Naatu sabuw abisa mamatar itininamih hitit hina.
15 Ene Yesusno mayelo, kuli mboolombo yoyingo oninggaku, ngu kenowolo. Kuli oomboolo oowooyingga eneno oluwonggoku, ene ataga ngu, ene kumba yemulo, enengo ingondudu nguya himi yelo, ene metemi bibitelo oluwolo. Ngundilo oodoni, oni simoo bale ngu kenolo, ngulo ene sosoleyingo ulungga tewolo.
15 Hina Jesu biyan hitit hinuwanuw orot afiy kakafih hitounbububur ma’am, i boun ana not rumutufur faifuw gewasin iyoun mare ma’am hi’i’itin ana maramaim hibir.
16 Ngundilo ngulo, oni ngu oo ngu kenoyingokundo, oni sungokuno ngu oo tunootewoku, ngulo mandeni ewolo. Kuli, oo yuka biyomi ngu oningga nguno oluwoku ngulo, ko, bokulo mande nguya wesiyolo ewolo.
16 Sabuw iyab matah yan orot afiy hitounbububur ma’am isan mi’itube mamatar, naatu for isah abisa mamatar hi’i’itan sabuw hai tur hi’owen.
17 Oni simoo bale mande ngu ingolo, ngulo ene Yesusno ombulo, mande yanggango elo, eneno sumoo sumoo ewonggori. Ge komo nga melangga nga yokoya, mela sungomo toongelo ewonggori.
17 Naatu sabuw Jesu hifefeyan hai tafaram baihamiyinamih hiu.
18 Ariya, ene ngundilo etoyi ngu, Yesus ene wanggo sanganimo oolewolo. Ooletoni, ngu oo yuka biyomi oluwokuno oninggaku, Yesusno sumoo sumoo inolo ewolo. No nguya geya sawalo ewolo.
18 Jesu wa afe’en yenamih orot afiy hitounbububur ma’am na Jesu ifefeyan hairi namih.
19 Etoni, ene Yesusndo gumi ewolo. Kini, ge gengo dobooguligemo oolou! Anut Oo Sembuli, ngundo oo bidodo gengo nowoondoyi telo, oo tewoku, ngulo ge mete eneno wesiyoyalo ewolo.
19 Baise Jesu men ibasit, naatu orot iu, “O kwen a bar hinat tamat naatu taituwa, Regah ana gewasin o isa sisinaf naatu ana kabeber bit i hai tur ku’owen.”
20 Ariya, ene ngundilo etoni ngu, ngu oninggaku oololo, mela oowooyi Dikapolis, nguno ende kande elaya oluwolo. Ngu endemo nguno, Yesusndo eneno oo tewoku, ngulo mande damoni wesiyolo ewolo. Ngulo ngu, oni simoo bale ngu oo ngulo ingondudu ulungga tewonggo.
20 Basit orot nati’imaim ihamiyih Bar Merar Etei Umat Roron imaim remor Jesu mi’itube biyawas sabuw hai tur eowen, naatu sabuw hinonowar i hifofofor men kafaita.
21 Nalu gulano, Yesus wanggo sanganimo ko oolelo, Galili sono koongeyingo anduloko ko ulelewolo. Ngu naluno, oni simoo bale oowooyingga oolengo mayelo, Yesus sono koongeyingo tanggeyimo oluwokuno nguno enedodo gooboongoolo oluwonggo.
21 Jesu ibanak maiye wa isra’at rabon harew rounane hitit, naatu re riy sisibin bat, imaibo sabuw moumurih na’in hina hi’arbebera’uh.
22 Ngu naluno nguno, Yuda onilo goobooyingo ya ngulo oni tabango gula, oowooyi ngu Yayiras, ngu Yesus kenolo, ombulo, tanggeyimo bodo oondookelo, penggootelo, sumoolo ewolo.
22 Naatu Kou’ay bar ana ukwarin orot wabin Jairus na tit, nuw Jesu i’itin ana maramaim na anamaim ra’iy.
23 Nenengo nambone bodaga komo kumoowelo teteku nga! Ngulo ngu, ge ombuya, kandege eneno yetooga, ene ma kumoowelo, mete tenilo ewolo.
23 Naatu fefeyan kikin eo, “Ayu natu babitai i emomorob, akokok inan umamaim au kek biyan inabutun saise nayawas!”
24 Yesusndo, enengo mandeni ngu ingolo, ngulo ene Yayirasya ooloutoli, oni simoo bale oowooyingga Yesus pawangolo, moguluwoolo, keyolo oolouwonggori.
24 Naatu Jesu orot Jairus hairi hin, sabuw himour kwanekwan hibi’ufunun naatu yaten hiyey.
25 Ariya, bale gula nguya ooloote. Ene suwoo suwoo kombolo sayi yambiyootelo ooloote. Ngu balega ngu mooma nalu kande elaya kegidembolo elaya oluwolo.
25 Wanawanahimaim i babin ta, baibin hai sawow bai ma kwamur etei 12 sawar.
26 Sayi mambu yomosiyoyingo oni (Dokta), oni oowooyingga oolengo yomosiyootoyi, sayi ma yokowolo. Ene ogingoyingo ulungga ingololuwolo. Ngu balega ngu, enengo beye bidodo oni yomosiyoyingo (Dokta) onino yokololuwolo. Ene enengo sayini ngu bodaga ma yokowolo. Kini, enengo sayini ngu ulungga tunootewolo.
26 I’akir manin na’in, adanafur bowayah ta ta isah run tit kabay gagamin na’in ibaiyanih, baise men yawas ta tita’ur ana sawowone i rara’at sasa.
27 Ngu balega ngu Yesuslo mande binga ingowolo. Ngulo ngu, ene mayelo, Yesus tanggeyimo, oni simoo bale ulungga, ngu kewooloyemo, ene nguya, nguno oluwolo. Ene Yesus kootusinanggo ombulo, kandeyi enengo nenggulonimo yewolo.
27 Jesu ana tur nowar, naatu sabuw wanawanahimaim inan babin Jesu ufunane tit ana faifuw butubun.
28 Ndatelo ngulo, balega ngu ingowolo. No kandene enengo nenggulono yetoowe, ngulo sayine yokootoni, no mete tewano.
28 Anayabin i na’at not, “Ayu ana faifuw ana butubun boro ana yawas.”
29 Ngundilo elo ingootoni, asa, sodedonangge, enengo daloninggaku soli yewolo. Enengo goweyimo ingootoni, ngu enengo sayinggaku, ataga kinitetelo, ingowolo.
29 Naatu bubutubun mar ta’imonamo rara nununuw nutanub naatu biyan wanawanan naniyan tatatam nati bai’akirane yawas.
30 Ene ngundilo tetoni ngu, Yesusndo ngu ingowolo. Nenengo yanggangone gidega no noyokolo toongete. Ngundilo ingolo, oni simoo bale kewooloyemo yowoolengolo sumoo ewolo. Onendo nolo towi nenggulonemo kandeyi yetelo? Ewolo.
30 Jesu fair biyanane titit i naniyan tatam, sabuw wanawanahimaim tatabir ibatiyih, “Yait ayu au faifuw butubun?”
31 Ene ngundilo sumoo etoni, Yesuslo sulena onindo gumi ewolo. Ge keno! Oni simoo bale ulungga oolengo, ge woologogelootenggo. Ndatelo ngulo ge ngandilo ete? Onendo nono kandeyi yetelo? Ewolo.
31 Ana bai’ufununayah hiu, “O sabuw moumurih na’in yate teyey, naatu baise o kubibat, yait ayu butubuni?”
32 Yesusndo ngundilo elo, doongetelo endeyowolo. Ene ngu oningga ngu kenowelo, onendo ngu tete.
32 Baise Jesu bat inuwanuw menatan sisinaf itininamih.
33 Ene ngundilo tetoni ngu, asa, ngu balega sayini yokowoku, ngu ingowolo. Oo ngu enendo tewokulo, ene sosolelo, mboolo utolo, ombulo, Yesus tanggeyimo penggootewolo. Ngundilo telo, Yesusno oo bidodo tewoku, ngu yootunolo ewolo.
33 Naatu babin biyanamaim abisa mamatar i so’ob, imih tit Jesu nanamaim ra’iy an uman hi’oror mi’itube isan mamatar etei eorerereb.
34 Ngundilo ngulo, Yesusndo eneno gumi ewolo. Nambone, gengo nowoondoge hamoo teyingo, ngundo goyeni, mete tete. Ge oolouya, gengo nowoondoge ngu mete imakeyingomo olini. Gengo sayinggega ngu mete kinitetelo ewolo.
34 Naatu babin iu, “Natu, o abaitumatumamaim iyawasi, tufuwamaim kwen, a bai’akirane o arufami kutitit.”
35 Ariya, Yesus mande etoni, Yuda onilo goobooyingo yalo oni tabangongga ngulo yanonggo ko onikundo ombulo ewonggori. Gengo namboge ngu kuli kumoowolo. Ngundilo ngulo, ge ndawugalo Oo Etuyeloyingo Oni ko ulungga inowalo? Ewonggori.
35 Jesu bat eo’o auman, sabuw afa Kou’ay Bar orot ukwarin ana barene hina Jairus hiu, “O natu babitai i morob, Bai’obaiyenayan men inarowenbibibir.”
36 Yesusndo ngu mandega etenggoku, ngu sodeyibo ingowelo ma ingowolo. Kini, Yesusndo goobooyingo yalo oninggakuya ewolo. Ge ma sosolewelo. Ge gengo ingondudu ngu, hamoo tenilo ewolo.
36 Abisa hio Jesu nowar, natu Jairus iu “Men inabir o initumatum.”
37 Ene ngundilo elo, oni simoo bale ene keyolo, ya newendemo ma uwelo, elo loogu tewolo. Ene Yesusndo Yems, Yon elabasa, Pita ngu oni kabusaga ngu nangge yoyolo, ya newendemo uwolo.
37 Sabuw etei eotanih hima, i Peter, James naatu John akisihimo iuwih bairi hin.
38 Ene Yayirasndo yano ulo, Yesusndo yeyoyingo ngu, oni bidodo mayelo, Yayiraslo ya newendemo ulo, Yayiras namboni bingomo sendo mogulu ulungga tetoyi, ngu yeyowolo.
38 Hina Jairus ana bar hititit ana veya sabuw yababan gagamin na’in buwih fanah aumetawat na’in hima hirererey Jesu nowar.
39 Yesus yeyolo, ya newendesina ulo ewolo. Ndawugalo ye sendo mogulu gilitaka ulungga tetenggo? Nga bale buniyongga nga, ngu ma kumoowolo. Ene wetolo, kapengoyelo ooloote.
39 Naatu bar wanawanan run sabuw iuwih, “Kwa aisim kwarererey? Iti kek i men morobomih, i matan fot inu’in.”
40 Yesusndo ngundilo etoni ngu, asa, oniku ngu ingolo, ngulo ene yumooyinowonggori. Ene ngundilo tetoyi, ene Yesusndo oni simoo bale bidodo keyoyelootoni, endesina oolewolo. Eweyi, nemi Yesus enengo sulena oni kabusaga ngundo nangge Yesusndo onibi yeyingo ya guminggakuno uwonggori.
40 Baise sabuw Jesu eo isan himarib. Naatu Jesu sabuw iuwih ufun hitit, kek hinah tamah naatu ana bai’ufununayah akisihimo hirun hin kek inu’inumaim hitit.
41 Ngu naluno ngu, Yesus bale buniyonggaku kandeyi dowoolo, enengo mandenonggo ewolo. Talita kumilo ewolo. Ngu mandega, ngulo damoni ngu ngandilo. Bale buniyo no geya eteno. Ge ootookoolo ewolo.
41 Kek babitai umanamaim bai naatu iu, “Talitha koum!” Nati anayabin i iti na’atube, “Babitai kafai o au’uwi kumisir!”
42 Ene ngundilo etoni ngu, ariya sodedo oolengo, ngu bale buniyonggaku ootookoolo, oololo, ombulo, tewolo. Bale buniyo, ngulo moomani, ngu kande elaya kegidembolo elaya (12). Oniku oo ngu kenolo, ngulo ene soliyokowonggori.
42 Mar ta’imonamo babitai misir an yan bat remor, babitai ana kwamur 12 iti mamatar i hi’oror sa’ir hai kasiy ra’at hifofofor men kafaita.
43 Asa, Yesusndo mande yanggango enedodo elo ewolo. Ye nga ooga ngalo oni gulano hamoo oolengo ma ewelo. Ene ataga ye oowali gula yoya, nga bale buniyongga, nga inootoyiga nenilo ewolo.
43 Jesu ofafarih uwih eo, “Men sabuw hai tur kwana’owenamih, bay kwabai babitai kwaitin eaan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.