Marcos 1
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Nga mandega nga, ngu Yesus Kristus Anut Nangoni, ngulo Mande Keda Mesalango.
1 Iti i Tur Gewasin ana busurufin i Jesu Keriso God Natun isan.
2 Anutlo ingondudu eyingo oni Ayisaya, ngundo kuli Sonoyeloyingo Oni Yon, ko, Yesuslo nguya nakangolo, ngandilo ewolo.
2 Ana tur i dinab orot Isaiah kikirum imaim busuruf eo.
3 — ausente —
3 Orot ta fanan arar yanamaim eafa’af,
4 Ngulo ngu, Yon Sonoyeloyingo Oni, ene oni kini kingo melako nguno ombulo, oni simoo baleno mande wesiyolo ewolo. Ye komo nowoondoye hamoo yowoolengoya, sono (kundingiyi) gemuyi. Ngundilo tetoyi ngu, asa, Anutndo yengo mbumbuwa andangelo kapengo yeyunowa.
4 John arar yanane tit na dogor baikitabir bapataito bain, saise God bowabow kakafih notawiyen isan binan.
5 Ene mande ngundilo wesiyolo etoni, ngulo Yudiya mela, ngulo simoo bale bidodo, Yerusalem endemo simoo bale bidodo, ene Yonno oolouwonggori. Ene nguno oololo, enengo mbumbuwaye Yonno wesiyolo etoyi, ngulo Yondo Yodan sonono yoyolo ulo, sonoyelowolo.
5 Judea bar merar tutufin etei naatu Jerusalem sabuw tutufin etei hitit hin biyan hitit. Hai kakafih hi’e’en naatu Jordan harewamaim bapataito itih.
6 Yonlo nenggulo ngu pelungga, ngu Hos gula oowooyi Kamel, ngu uyimbo nengguloni ngu tewolo. Ene Kamel goweyi, ngundo utoyi telo, wanggangomo nguya gosiyowolo. Enengo oowali ngu deguno katu, siso, ngu nelo oluwolo.
6 John ana faifuw i camel bunibunin sakir iyoun, naatu ana kikir i bobaituw ta kanabin e’afuw naiwan kik, ana bay i sisik naatu kutor tafu.
7 Ene mande ngandilo wesiyolo ewolo. Kootusina, oni gula no kenelolo ombuwa. Ene ngu oningga, ngu yanggangoni ngu ulungga oolengo. Yo, hamoo, ngu oningga ngulo yanggangoni, ngundo nolo yanggangone ngu dagate. No ene newendemo ootoolo, enengo sulena oni nangge oolooteno.
7 Ana tur i iti binan, “Orot ta ayu ufu’umaim enan ana fair i ra’at ayu natabiru, an ana sumasum ayu men karam boro ana kwafure anarufam. John Baptist ebibinan|alt="John the baptist" src="CN01653b.tif" size="col" loc="Mrk 1.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.7-8"
8 No ye sonombo sonoyelooteno. Ene ngu oningga, ngundo ngu Anutlo Yuka Kundingiyimbo sonoyelowalo ewolo.
8 Ayu i harewamaim bapataito abit, baise i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nit.”
9 Ngu nalungga nguno, Yesus ene Nasaret ende Galili melakonggo mayewolo. Mayetoni, Yondo Yesus yolo, Yodan sonongga nguno ulo sonowoowolo.
9 Nati ana veya’amaim tafaram gagamin Galilee wanawanan bar merar Nazarethane Jesu na Jordan harewamaim John bapataito itin.
10 Ene ngundilo sonowootoni, Yesus sono yokolo, sakiko ooletoni ngu, asa, sodedonangge Sambo goosootoni, nguwoole Yuka Kundingiyi Sambononggo nu kundirimanggowo ngundilo telo, Yesusno ombuwolo.
10 Jesu harewane yey ana maramaim, mar botawiy, Anun Kakafiyin mamu imak na’atube re na tafan yey itin.
11 Ngu naluno nangge, Anutndo Sambononggo Yesusya ngandilo meno ewolo. Ge nenengo nangone. No gengo gome ingooteno. Nowoondone gengo gome oolengo ingootenolo ewolo.
11 Naatu maramaim orot fanan tit eo, “O i ayu Natu, ayu Natu au yabow, o isa ayu abiyasisir.”
12 Ngu naluno sodedonangge, Anutlo Yuka Kundingiyimbo Yesus suleyootoni, oni kini kingo melako toongewolo.
12 Mar ta’imonamo Anun Kakafiyin iunawiy arar yan tit.
13 Toongelo, ene oni kini kingo melako nguno, sa nalu onibi elaya ene nusago goki kewooloyemo oluwolo. Nguno oodoni, ene Sambono Engel oni galodo ombulo, Yesus hooloowewolo. Ngu naluno nguno, Setando Yesus tewoongowolo.
13 Veya 40 na’atube imaim ma, Satan routobon itin. Sigarafor yumatah ta ta wanawanahimaim, naatu tounamatar nati’imaim i hina hitatafafar.
14 Me onindo Yon dowoolo, ya biyomimo yetoyi oodoni, ngu naluno, Yesus Galili melako oololo, nguno Anutlo Mande Keda Mesalango simoo baleno wesiyolo ewolo.
14 John dibur hiyayari’iy ufunamaim Jesu na Galilee tit, naatu God ana tur gewasin binan eo,
15 Ataga nalunggaku tunootete. Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunayi, ngundo nalu enengo oni simoo bale soboyelooteku, ngu kuli namoko ombute. Ngundilo ngulo, ye mande gome ngalo nowoondoye yowoolengoya, Mande Keda Mesalango nga ingoya, nowoondoyemo hamoo teni! Ewolo.
15 “Veya anababatun i na tit, God ana aiwob i na iyubin, bowabow kakafin kwasisinaf i kwanihamiyen kwanamatabir tur gewasin kwanitumitum!”
16 Ngu naluno, Yesus ene Galili sono koongeyingo dabemiwoole oolouwolo. Oololo, ene Sayimon koneyo Enduru nguya yeyowolo. Ngu elabasa elayaga ngu ene isolo si sono koongeyingomo oolongoolo, ngu koyi tewoliyo. Ene ngu ko ngu telo, iso uliyolo beye telo oluwoli.
16 Naatu Jesu harew Galilee kukuf dones yan remor inan, siy bowayah orot rou’ab itih, Simon Peter tain Andrew hairi buwatamaim siy hibowabow.
17 Ene ngundilo tetoli ngu, Yesusndo elayaga nguya ewolo. Yali ombuya, no keneloya endeyoli. Kootusina yalindo oni simoo bale yoyolo, Anutlo mandeno yoyoweloyi ngu etuyelowano. Yo, hamoo, yali iso yooteliku ngundilo oni yoyowaliwali.
17 Jesu iuwih eo, “Kwai’ufnunu bairi tan ayu boro ani’obaiyi sabuw kwanabow.”
18 Ene ngundilo etoni, ngu naluno nangge elayagaku isolo si ngu yokolo, oololo, ene keyowoli.
18 Mar ta’imonamo hai buwat hihamiyen naatu hi’ufunun bairi hin.
19 Ngu naluno, Yesusndo bodaga nguya oololo ngu, ene Yems, Yon elabasa, Sebedilo simoongo yeyowolo. Ngu elayaga nguya wanggo sanganimo isolo si yomosiyoloodoli yeyowolo.
19 In kikiminamo orot rou’ab itih, James tain John hairi, orot Zebedee natunatun, hai wa wanawanan hima hai buwat hiyayabuna.
20 Yesusndo elayaga ngu yeyolo negoyelowolo. Negoyelootoni, elabasa mandeni ngu ingolo, ngulo ene awayali Sebedi enengo ko onidodo wanggono yoyokootoli, oodoyi, ene oololo, Yesus keyowoli.
20 Jesu e’afa’af ana veya hairi matah kabiy himisir tamah Zebedee ana bowabow sabuw bairi wa afe’en hihamiyih hima, i Jesu hi’ufunun bairi hin.
21 Ene Kaperniyam endemo oololo, ngu Yuda onilo Kengeyingo Nalu (Sabat) nguno ene goobooyingo ya newendemo ulo, oni simoo baleno mande wesiyolo ewolo.
21 Jesu ana bai’ufununayah bairi hina tafaram Capernaum hitit, naatu Baiyarir ana veya na Kou’ay Bar run naatu busuruf i’obaiyih eo.
22 Ene ngundilo mande wesiyolo etoni, oni enengo mandeni ingolo, ngulo ene sosolewonggori. Ndatelo ngulo, enengo mandeni etuyelooteku, ngu yanggango oolengo. Yo, enengo mandeni, ngu mamana mande onilo mande etuyelootenggoku, ngundilo kini.
22 Sabuw hinonowar hifofofor men kafaita. Anayabin bai’obaiyen bitih ana itinin i roubabaruwen ana fairamaim bi’obaiyih, men Ofafar bai’obaiyenayah na’atube’emih.
23 Ngu naluno, oni gula goobooyingo yano oluwolo. Ngu oningga, nguno yuka biyomi newendemo oolooteku, ngundo menolo ewolo.
23 Men yok afiy kakafin orot iwanasum ma’am na Kou’ay Bar run ikirir eo,
24 Yesus Nasaret oni, ge nooleno ngano ndawuga tewelo ombute? Ge noole yombuliyelowelo ombute, bine? No ge kuli ingooteno. Ge Anutlo oni kundingiyi!
24 “Jesu Nazareth mowan, aki biyai’imaim o abisa sinafumih kukokok? O kukokok aki inagurusi’imih? Ayu aso’ob o i yait, O i God ana Orot Kakafiyin!”
25 Ene ngundilo etoni ngu, Yesusndo yuka biyomingga ngu kenolo, manggaluwoolo ewolo. Ge manggoge ukingoya, ge nga oningga nga yokoya toonge!
25 Jesu afiy kakafin kwarar iu, “Awa efot orot biyanamaim kutit!”
26 Ene ngundilo etoni, yuka biyomingga, ngundo mandeni ingolo, ngulo ene sodedonangge oninggaku yeni, yanggango biyomi mboolomboolo tetoni, mboologa ngundo manggalu telo, ene oningga ngu yokolo peselo toongewolo.
26 Afiy kakafin orot iyuwiyuw naatu fanan auman bihir tit.
27 Ene ngundilo tetoni, oni simoo bale bidodo soliyokolo, enengo nangge kewooloyemo mande mandelo ewolo. Ngu ndawuga? Nga mande damoni keda gula tunooteteku nga! Nga oningga, nga enengo yanggangoni ngu yanggango oolengo. Ngulo ngu, ene mete yuka biyomi mande yunootoni, enengo manggowo ingolo keyootenggolo ewolo.
27 Sabuw etei hifofofor men kafaita naatu taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti anayabin i abisa? Bai’obaiyen boubun roubabaruwen ana fair auman, anayabin afiy kakafih eo biyunih i fanan tebaib!”
28 Ngundilo tetoni, ngu mandegaku, sodedonangge Galili meladodo logowoowolo.
28 Naatu Jesu ana tur saisewat tasasar tit tafaram Galilee ana uman men sanet hima’am eretei tur hinowar.
29 Ngu naluno, ene Yems koneyo Yon ngudodo goobooyingo ya yokolo, endesina oolelo, ene oololo, Sayimon koneyo Enduru elagado yano uwolo.
29 Kou’ay Bar hibihamiy ufunamaim James, John hairi mutufor hin Simon Andrew hairi hai bar hitit.
30 Ene yano ulo, Sayimon konggeyi ngu yabano wetolo oodoni kenowolo. Ene sayi ulungga moondeyi gookingo ulungga tetoni, ngulo ene sodedonangge Yesusno ngulo ewolo.
30 Simon rawan babin sawow biyan fora’ab inu’in Jesu na titit ana veya ana tur hi’owen,
31 Yesusndo mandeye ngu ingolo, ngulo ene balega ngu tanggeyimo oolouwolo. Oololo, kandeyi dowoolo hooloowetoni ootookoowolo. Ene ngundilo tetoni, ngu naluno nangge, sayini kinitewolo. Kinitetoni, ngulo ngu balegaku ootookoolo, mete telo, Yesus galolo oo kalo yomosiyowolo.
31 Naatu na biyan tit uman bai ibais misir, nati’imaim sawow ihamiy busuruf bow.
32 Suwootetoni sa utoni, oni sayi oni, ko, yuka biyomimbo yoyoyingo nguya yoyolo mayewonggori.
32 Nati rabirab veya re’er auman sabuw sawusawuwih naatu afa demon hitarsumih hima’am hibuwih hina Jesu isan.
33 Ngundilo mayetoyi, ngulo endemo oni simoo bale bidodo endesina yamako dabemimo gooboongoolo, ende ndindi telo oluwolo.
33 Sabuw nati bar merar hima’am etei hiru’ay nati bar nanamaim,
34 Asa, nguno Yesusndo oni simoo bale sayi oowooyingga yomosiyelolo, yuka biyomi oweyelootoni sawonggori. Ngundilo telo, ene Yesusndo oo yuka biyomi nguya mande ma ewelo, elo loogu yunoote. Ndatelo ngulo, yuka biyomi, ngundo ene ingoyingo, Anutndo Yesus suleyootoni ombuyingo, ngu ingootenggo.
34 Jesu sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyawasih naatu demon moumurih nunih hitit, men ibasit boro demon tihamiyih tur hitao, anayabin i hiso’ob i yait.
35 Sengewelo tetoni, Yesus ootookoolo, ende oolelo, oni kini mela nguno toongelo, ene nguno yemboongelo oluwolo.
35 Mar tomih ana gugumin iu’ufiy auman Jesu misir bar ihamiy tit remor in bar merar gagamin natabir na efan noutanubinamaim tit imaim ma yoyoban.
36 Ene ngundilo yemboongelo oodoni, Sayimondo dobooguliyidodo ene erewelo sawonggori.
36 Baise Simon ana ofonah bairi hitit hinuwih hin.
37 Salo, oololo ene kenolo ngu, asa, ene Yesusno ewolo. Oni simoo bale bidodo ge erewenggelootenggo!
37 Naatu hititita’urih ana veya hi’u, “Sabuw o tenunuwihi.”
38 Ngundilo etoyi, enebana gumi ewolo. Nguno yokoyi. Noole ende gidalega namoko ngano salo, nguno no Anutlo mande nguya wesiyolo ewelo no ombuwono. Ngulo damoni ngandilo: no Anutlo Mande Keda Mesalango wesiyolo ewelo ngulo ombuwonolo ewolo.
38 Baise Jesu iyafutih eo, “It tanan bar merar afa iti bar merar gagamin sisibinamaim auman isah anabinan, anayabin nati isan ayu ana.”
39 Ngulo ngu, ene Galili mela bidodomo oololo, Yuda onilo goobooyingo yano ngu bidodomo uwolo. Nguno ulo, Anutlo mande wesiyolo elo, ene yuka biyomi nguya andangewolo.
39 Imih Galilee wanawanan etei remor hai Kou’ay Baremaim binan naatu demon kakafih nunih hitit.
40 Ngu naluno, oni gula golimambudodo ngu Yesusno ombulo sumoo elo, solengoyelo, bodowo oondookelo, Yesusno ewolo. Ge mete tetoningga ngu, no yomosinelootooga, mete tewelo ewolo.
40 Orot biyan kokom ani’anin na Jesu nanamaim tit sun yowen baibaisin isan ifefeyan eo, “Inakokok na’at basit iniwa’an anigewasin.”
41 Yesusndo, enengo mandeni ngu ingolo, nowoondoyi ulungga teyinolo, ngulo ene kandeyi eneno yelo dowoolo ewolo. Yo, no ingooteno. Gengo sayingge kinitenilo ewolo.
41 Jesu dogoron wanawanan yababan awan karatan uman ru’atayan naatu biyan butubun eo, “Ayu akokok. Kwigewasin!”
42 Ene ngundilo etoni, ariya, sodedonangge mambugoli goweyimo oluwoku ngu peselo kinitewolo. Ngundilo telo, ene mete tewolo.
42 Mar ta’imonamo orot biyan kokom hihururuwih hire naatu igewasin.
43 Ariya, Yesusndo mande yanggango enedodo ewolo. Ge ingondale te! Ge oni gulano nga mandega, nga ma ewelo. Kini, ge sodedonangge goobooyingo yano oolouya, Anutno woolo yeyingo oni kundingiyingga, nguno gowege, ene etungo. Gowege mete tewoku ngulo ge woolo yeya, Mosesndo kuli eyingo, ngundiya te! Ngundilo tetoyi ngu, oni ene ingowanggo. Hamoo oolengo, enengo sayi ngu kinitetelo ingowanggo.
43 Baise Jesu ana baimatnuwen tur fokarinaka orot iu naatu biyafar eo,
44 — ausente —
44 “Inanowar men yait ta ana tur ina’owen, baise mutufor inan firis biyan inatit o biya nanutitiy, naatu Moses eo na’atube sibor inayai, saise orot babin matahimaim hinaso’ob o igewasin.”
45 Ene ngu oninggaku, ene mande ngu toongoolo, oololo, enengo moondeyi mete tewoku, ngulo mandeni mela bidodomo, elo endeyowolo. Ngundilo ngulo, Yesus ende bidodo newendesina tunoo ko ma uwolo. Kini, ene deguno oni kini kingo mela gumisina nguno nangge oluwolo. Ene nguno oodoni, ene oni simoo bale mela bidodomonggo eneno mayewonggori.
45 Baise orot tit in busuruf tur bosemor tafaram etei bai. I ana turamaim Jesu men karam boro bebeyan tan bar merar tarun, imih i efan noutanubinamaim ma, baise sabuw efan ta ta i boro’ika hina biyan hititit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.