Marcos 10
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Ngu naluno nguno, Yesus ootookoolo, ngu endegaku yokowolo. Endegaku ngu yokolo, ene Yudiya mela Yodan sono anduloko ulelewolo. Uleletoni, ngu naluno, Yesus tanggeyimo oni simoo bale ulungga oolengo gooboongoowonggori. Ngundilo gooboongootoyi, Yesusndo enengo damoni ngu keyolo, Anutlo mande oni simoo bale etuyelolo ewolo.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Ngu naluno, Parisi onindo Yesusno ombulo, Yesus dowoolo ulewelo ngulo ene Yesus tewoongolo sumoo ewonggori. Noolengo Moseslo mamana mande ngu oni ene mete baleyi andangewalo mete ete, ngundi kini, binelo? Ewolo.
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 Ngundilo etoyi, asa, Yesusndo enengo mandeye ngu ingolo, ngulo ene Parisi onilo sumoongga ngu gumi ewonggori. Mosesndo ndatelo mamana mandega ye yunoyingolo? Ewolo.
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 Ene ngundilo sumoo etoni, enebana gumi ewolo. Mosesndo ngu oni ene bale andangeweloyi so uyi ngu nakangolo ngu, ene mete baleyi andangelo yokowalo ewolo.
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 Ngundilo ngulo, Yesusndo Parisi onilo mande gumi ewolo. Ye mande unggalangoolo yanggayanggango yetoyi, ngulo Mosesndo ngu mamana mandega ngu nakangolo yunowolo.
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 Koletelo oolengo, Anutndo oo bidodo yemukolo, ene oni simoongga ko balega nguya yoyewolo.
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 Ngundilo ngulo, simoo ene eweyi nemi yokolo, baleyiboya nalu bidodomo, ebe dowoodowoo telo, gooboongoolo oluwali.
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 Ngundilo ngulo, elambalisa ngu ene goweyali gulanangge. Ene ko goweyali elaya kini, ngu goweyali gulanangge ngundilo.
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 Ngulo ngu, Anutndo oo gosiyowoku ngu, onindo ngu ma toongoowanggolo. Ewolo.
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Kootusina, ene yano ko ooloutoyi, sulena onikundo nga mande ngalo damonimbolo Yesus sumoo inowonggori.
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 Ngundilo etoyi, Yesusndo gumi ewolo. Ene oni gulado enengo baleyi yokolo, bale gula yowaku ngu, asa, enengo baleyi koletelo ngu yombuliyolo, ene mbumbuwa tete.
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 Ngundilo nangge, bale gulado enengo kameyi yokolo, simoo gula yowaku ngu, enengo kameyi koletelo ngu yombuliyolo, ene mbumbuwa tetelo ewolo.
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Ngu naluno, oni simoo bale enengo simooye bobodi gidalega yoyolo, Yesus tanggeyimo mayewonggori. Ngundilo yoyolo, mayetoyi, enengo sulena onindo simooye yoyolo, ngano ma ombuwelo, elo, manggaluyelolo keyoyelowonggori.
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Yesuslo sulena onindo ngundilo tetoyi, yeyolo, ngulo Yesus newende biyomi ingolo, enengo sulena onikuya ewolo. Ye simooye bobodi yoyokootoyiga, nono ombuyi. Ye ngu ma oweyelowelo. Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunayi, ngundo endega enengo oni simoo bale soboyelooteku ngu, ngu simooye ngundilo ngundo uwanggo.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 No hamoo oolengo yeno eteno. Oni gula Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunayi, ngundo enengo simoo bale soboyelooteku endega, nguno simooye nowoondoyi ngundilo ma telo ngu, asa, ene nguno hamoo oolengo ma uwalo ewolo.
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 Ngundilo elo, Yesusndo simooyeku yodowoolo, boogoyelolo, kandeyi tabayemo yelo, kumana yunowolo.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 Ngu naluno, Yesus ootookoolo ooloutoni, oni gula kendutelo ombuwolo. Ombulo, Yesus tanggeyimo boodoo oondookelo, sumoo ewolo. Oo etuyeloyingo oni gome, no ndatelo telogo, no suwoo suwoo keda oluweloyi, ngu yowanolo? Ewolo.
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 Ene ngundilo sumoo etoni, Yesusndo gumi ewolo. Ndatelo ngulo ge noya oni gome ete? Anut enengombo nangge oni gome nenengo.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 Ge Anutlo mamana mande kuli ingoote. Ge oni ma uleyi kumoowelo; ge bale gidalega yakakayi yodowoolo yowoosoolo ma yombuliyowelo; bulibali nguya ma endeyowelo; ge yakaka ma tewelo; ge oni gulano mande ebe ganagana ma ewelo; ge ebe ganagana elo, oni gulalo oo sitowini ma woosoolo yowelo; ge awanangge tanggeyemo gome ootooya, ngulo manggoye keyoya ootoolo ewolo.
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 Yesusndo ngundilo etoni, ngu oningga ngundo Yesusno gumi ewolo. Oo etuyeloyingo oni, no kuli bodagano, ko, ataga nguya, no ngu mamana mande ngu bidodo keyolo, ombulo, oolootenolo ewolo.
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Ene ngundilo etoni, Yesusndo ene kenondadangelo, oningga ngulo nowoondoyi ulungga oolengo telo, ngulo gome ingolo, ngu oningga nguya ewolo. Ge oo gulanangge ma tewolo. Ge oolouya, gengo oo sitowi bidodo onino uliyoya, ngunonggo beye yoya ngu, asa, beye ngu owoolongo oni ngu bayeteya yuno. Ngundilo telo ngu, asa, gengo oo gome oolengo ngu Sambo endemo ooloote. Ge ngundiya teya ngu, asa, ge ombuya, no keneloya endeyolo ewolo.
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 Ngu oningga ngu mandega ngu ingolo, omukumundoongo biyomi yomoowelo, newende nguya kowuli yewolo. Ndatelo ngulo, enengo sitowini ulungga ngu yokolo, oni yunoweloyi kini. Ngulo ngu, ene ootookoolo toongewolo.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Ngundilo tetoni, ene Yesus doongetelo, endeyolo, enengo sulena onino ewolo. Oni sitowidodo ngu, ene Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunayi, ngundo endega enengo simoo bale soboyelooteku, ngu newendesina uweloyi nguya, kowuli oolengo.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 Ngundilo etoni, enengo sulena oniku ngu ingolo, ngulo ene soliyokootoyi, Yesusndo mande suleyolo mande gula ewolo. Ye simoone, oni Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunayi, ngundo endega enengo simoo bale soboyelooteku, ngu newendesina uweloyi ngulo koyi, ngu kowuli oolengo.
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Yo, hamoo, bo ulungga nga ngu nggusiyi newendekuli uweloyi ngu kowuli, beye sitowinidodo oni ngu Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunayi, ngundo endega enengo simoo bale soboyelooteku nguno uweloyi nguya ngundilo kowuli oolengolo ewolo.
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Yesus enengo sulena oniku mandeni ngu ingolo, ngulo ene soli ulungga telo, enengo nangge mandelo ingolo ewolo. Hamoo, onendo suwoo suwoo keda oluweloyi, ngu mete yowalo? Ewonggori.
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 Ngundilo sumoo etoyi, Yesusndo gome gome yeyolo, mande gumi ewolo. Anutndo oni ma hooloowetoni ngu, asa, oni enesu nangge, oo yanggango ngu hamoo ma tewa. Kini, Anutndo oniya ootoolo, ngunonggo ene mete oo yanggango ngu bidodo hamoo oolengo tewalo ewolo.
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Yesusndo ngundilo etoni, asa, Pitando mande gula Yesusno ewolo. Ingo, noolengo ya, ko, sitowi bidodo kuli yokolo, noole ge kengelolo endeyootetoku nga! Ewolo.
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 Ngundilo etoni, Yesusndo gumi ewolo. No hamoo oolengo yeno eteno. Oni bidodo sungo sungomo ene nolo ingolo, Anutlo Mande Keda Mesalango nga ingolo, ngu wesiyolo eweloyi ngulo enengo ya, konebaye, kuwookuwooye, awanamoye, enengo oowali koye nguya, yoyokowanggoku ngu, asa, oo bidodo ene kuli yokowonggoku, ngulo gumi ngu dagalo ulungga yowanggo. Yo, hamoo, ngu kedaga, nguno enengo ya, konebaye, kuwookuwooye, awanamoye, oowali koye nguya, ulungga oolengo yowanggo. Ene ye no oowoonemo ko tewanggoku ngu, oni gidalegado nolo ma ingootenggoku, ngundo damoni biyomi ngu ye yunowanggo. Ene kootusina ngu, suwoo suwoo keda oluweloyi, ngu yowanggo.
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 — ausente —
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Ene oni gulado koleteyingo oluwelo ewaku ngu, ene ombulo, kootu telo, oni bidodo sulena oni telo oluwalo ewolo.
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 Ene Yerusalem oolouwelo Yesusndo oole keyolo, koletelo oolouwolo. Ngundilo ooloutoni, enengo sulena oniku keyolo, oololo, nguno ingondudu ulungga telo soliyokowolo. Ngundilo tetoyi, oni simoo bale oowooyingga ene keyelolo oolouwonggoku, ngundo sosolewonggori. Ngulo ngu, Yesusndo enengo sulena oni kande elaya kegidembolo elayagaku yoyolo, sungo oololo, enengo goweyimo oo tunooteweloyi, ngulo mande yunowolo.
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 Ene ngandilo ewolo. Ingoyi, ataga noole Yerusalem endemo ooletooye, nguno Oni Nangoni, ngu Yudalo goobooyingo yalo tabango oni ululu, ko, mamana mande etuyeloyingo oni nguya kandeyemo yewa. Ngu oni ngundo, mande gulanangge ulewelo mande elo gosiyolo, oni sowe gidalegalo Gabman oni kandeyemo yewanggo.
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 Yetoyi, ngundo ngu yumooyinolo, mukendolo, gisalu utolo, uleyi kumoowa. Ene nalu kabusa yokolo, ene ko keda ootookoowa. Yesusndo ngundilo elo ewolo.
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 Sebedi simoongo elayagaku, Yems, Yon, ngundo Yesusno ombulo, sumoo inolo ewoliyo. Oo etuyeloyingo oni, noole oo gulalo ge sumoo gunowelo. Ge ngu ooga ngu noole yunolo ewoli.
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 Ngundilo etoli, ene mandeyali gumi ewolo. Nondo ndawuga yali yunoowelo? Ewolo.
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 Ngundilo etoni, elayagakundo gumi ewoli. Ge nooleno logo ye. Kootusina, gengo yabage dulidalinidodo nguno bibitetoyi, noole gulado kandege koondosina, gulado kandege biyomisina, nguno bibitewalolo. Ewoliyo.
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 Ene ngundilo sumoo etoli, Yesusndo mandeyali gumi ewolo. Yali ngu ooga ngulo nono sumoo eteliku, ngulo damoni ma ingooteli. Yali bine, nondo tobaga sono netenoku, nguno yali nguya sono newali, bine? Ngundilo nangge, yali sono (kundingiyimbo) sonowootenoku, ngu yali nguya, bine, mete ngu sonongga ngu gemuwali? Ewolo.
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 Ngundilo etoni, sulena oni elayaga ngundo mande gumi ewoli. Noole mete, etoli, Yesus enebana ewolo. Hamoo oolengo, ngu tobaga no sono netenoku, ngu yali nguya sono newali. Ngu sono (kundingiyingga) nondo gemutenoku, ngu yali nguya gemuwali.
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 Ene onendo kandene koondosina, kandene dedalesina bibiteweloyi ngu, nondo ma ewano. Ndatelo ngulo, Anut enengombo nangge, ene kuli oni yunowelo ngulo ene yomosiyowolo ewolo.
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 Ene sulena oni kande elayagaku mande ngu ingolo, ene Yems, Yon elayaga nguya, sanggili oolengo tewonggori.
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 Ngundilo tetoyi, Yesusndo negoyelootoni, eneno ombutoyi ewolo. Oni sowe gidalegalo tabango oni ngu, ene yanggangoyedodo telo, dobooguliye soboyeloweloyi, ngulo mamana mande enengo oni ululu ngundo etoyi, ngundilo yanggango soboyelootenggo.
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 Ene ngu damoningga ngu ye kewooloyemo ma oluwa. Hamoo oolengo kini. Ene ye kewooloyemo oni gulado ulungga oluwelo tewaku ngu, asa, ene yengo kingo sulena oni tewa.
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 Oni gula ene yengo koleteyingo oluwaku ngu, asa, ene oni ngu bidodo kingo ko oni telo oluwanggo.
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 Ndatelo ngulo, Oni Nangoni, nguya onindo ko teya, hoolooweyilo, ma ombuwolo. Kini, ene ngu onilo ko telo, oni hoolooweyelolo, enengo keda oluweloyi, ngundo simoo bale bidodo mbumbuwanonggo, ko uliyelowelo ombuwolo ewolo.
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Ngu naluno, ene Yeriko endemo mayelo, ko, Yeriko dagalo, Yesuslo sulena oni, oni simoo bale gidalega nguya, ngundo Yesusndo sawelo tewonggori. Nguno, Timiyaslo nangoni Batimiyas, ngu doongeyi kilingo yeyingo, ngundo oole dabemimo bibitelo oluwolo. Ene suwoo suwoo oni simoo baleno bobeye oolo solengoyelo, sumoo sumoo eloluwolo.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Ngu oningga ngundo ingootoni, Yesus Nasaret oni ngu namoko ombutoni, ingolo, damoni yelo, ene meno yanggango ewolo. Yesus, ge Dewitlo sembeni, ge nolo nowoondoyi tenunolo! Ewolo.
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 Oni simoo bale oowooyingga oolengo sanggilitelo, kenolo ewonggori. Ge ali yoko! Etoyi, ene oningga ngu ingolo, ene manggalu ulungga telo ewolo. Dewitlo sembeni, ge nolo nowoondoyi tenunolo! Ewolo.
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Ariya, Yesus enengo mandeni meno ewoku, ngu ingolo, ngulo ene ombulo, dikalo ewolo. Oningga ngu negongootoyiga ombunilo etoni, oni sungokundo, ngu oni doongeyi kilingonggaku negongolo ewolo. Yesusndo ge negogeloote. Nowoondoge metemi ingoya, sodedo ootookooya ombulo! Ewonggori.
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 Ariya, oni doongeyi kilingonggaku meno ngu ingolo, ngulo enengo dokikilo nenggulogaku oolongooni, utoni, sodedo ootookoolo, dikalo, Yesus tanggeyimo oolouwolo.
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Ooloutoni, Yesusndo oni doongeyi kilingonggakuya sumoo ewolo. Nondo ndawuga tenggunowano? Etoni, ngu oni doongeyi kilingongga, ngundo gumi ewolo. Oo etuyeloyingo oni ulungga, no doongetewelo ingootenolo ewolo.
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 Ngundilo etoni, Yesusndo ngu oni doongeyi kilingongga nguya ewolo. Ge mete oolou. Ge nolo nowoondogemo hamoo teyingo, ngundo doongengge yeni, metemi tete. Etoni, ngu naluno nangge, oni doongeyingga, ngu metemi tewolo. Ngundilo tetoni, ene doongetelo, mela kenolo, ene oolekana Yesus keyolo, toongewolo.
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.