Lucas 8
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Kootusina nalu gidalegano, Yesusndo enengo sulena oni kande elaya kegidembolo elayaga nguya, Anut oo bidodo Sembuli Sembunaye, ngundo enengo nalungga sobowooteku ngulo mande mandeni damoni, ngu ende ululu, ende bobodi ngu bidodomo, oni simoo baleno wesiyolo elo etuyelolo, oololo ombulo tewolo. Bale gula gula nguya, ngu bale ngu Yesusndo kuli yuka biyomidodomu owelo andangeyunowoku ngu, ko sayidodomu yomosiyeloyingoku, ngundo Yesus keyolo endeyowonggori. Ngulomu, bale gula oowooyi Mariya nguya ngandilo etenggoku, Mariya Magadala balelo etenggo. Ngu balegano nguno yuka biyomi kandegula gidembolo elaya (7) oweyelowolo. Bale gula oowooyi Yowana, ngu Herodlo yanimo ko sobosobo oningga, oowooyi Kusa, ngulo baleyi; Susana, ko bale gidalega nguya Yesus keyolo, mandeni ingolo yaliwolo. Ngu bale ngundo enengo bobeyebo Yesus, ko, enengo sulena oniya hoolooweyelootoyi, ngundo oowali oo uliyolo, nelo endeyowolo.
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah nah 12 bairi hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan Tur Gewasin binan hiremor.
2 — ausente —
2 Hinan wanawanahimaim, i baibin afa sawow yumatah ta ta hibow hima’am, naatu demon kakafih hitar gubih hima’am Jesu biyawasih auman bairi hin. Mary wabin ta Magdalin biyanamaim demon seven Jesu nunih hititit auman bairi hin.
3 — ausente —
3 Naatu Herod ana bowayan orot ukwarin wabin Chuza i aawan Joanna, Susanna, naatu baibin afa auman bairi hin. Naatu iti baibin hai kabayamaim Jesu ana bai’ufununayah bairi hibaisih hai bowabow wanawananamaim.
4 Ende ende oni simoo bale oowooyingga oolengo ende bidodomonggo mewoosoolo, Yesus tanggeyimo mayelo, gooboongoolo dikawonggori. Ngu naluno, Yesusndo mande yamonggawo gula, ngu oni simoo balekunolo ewolo.
4 Sabuw rou’ay gagamin maiyow bar awan ta ta’ane hinan tafaram awan karatan, naatu Jesu oroubonamaim sabuw iuwih eo,
5 Oni gulado Rayis yuwooyi kono yolo oololo kuliyowolo. Ngundilo kuliyootoni, Rayis yuwooyi gumingga ooleko soletoni, onindo wongoomukootoyi, numbo mayelo newonggori.
5 “Ana veya ta orot ana ub tanumamih bow in ana me bifufubiy yanamaim tit, naatu ana ub ta ta asi’asiy ana veya ub afa i ef yanamaim hire, sabuw hina tafan hibat hiwas tatanen hin, naatu mamu hire hibow hi’aa.
6 Oo yuwooyi gidalega mela digi sangganimo solewonggori. Ngu oo yuwooyiku ngu gome ooleyingomu, ene mela ngu ulumi kini. Ngundilo ngulo, bidodo oolelo, ariyelo kumoomukowolo.
6 Ub afa i to yanamaim hire, baise hikuboubunih hiyey ana maramaim veya re rarih etei himorob, anayabin me owasasin.
7 Gidalega ulu sodabo, kakali so oo kewoolokono solewolo. Ngu ulu so kakali ookudodo oolelo, ngundo doobeyelootoni, siyokongo yewolo.
7 Ub afa i kokor ro’oh wanawanahimaim hire, naatu hikuboubunih bairi hiyen, baise kokor hiyen sasa hai fafa’amaim ub gewasih hirouw.
8 Rayis yuwooyi gidalega mela gome metemimo solewolo. Ngu nangge gome oolelo, engge oowooyingga oolengo enggewolo. Yesusndo ngundilo elo yokolo, manggalu telo ewolo. Oni gula mande ingoweloyi sodeyidodoga tetoningga ngu, ene komo mandega nga gome oolengo ingonilo ewolo.
8 Naatu ub afa i me gewasin yanamaim hire, hikuboubunih hiyen gewas hiw ai ta’ita’imon afe’eh ro’oro’oh etei 100 na’atube hiya.” Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar.”
9 Yesus enengo sulena onindo, Yesus sumoo inolo ewonggori. Ge mande damoni wiliyolo, ge mande yamonggawo nangge eteku, ngulo damoni ndatelo?
9 Jesu ana bai’ufununayah hikok oroubon anayabin so’ob isan hina hibatiy.
10 Etoyi, Yesusndo gumi ewolo. Ye ngu, Anut oo bidodo Sembuli Sembunaye, ngundo simoo bale enengo soboyelooteku, ngu mande kombiteyingongga ngu, ye kuli Anutndo etuyelowolo. Ene simoo bale gidalegado ngu, ene mande yamonggawo nangge ingootenggo. Ene kenowelo doongetewanggoku, ene ma kenowanggo. Ene mande ingowanggoku, ene nowoondoyemo mande ngu ma ingowanggo.
10 Baise Jesu iyafutih eo, “So’ob wa’iwa’irin God ana aiwob isan i God kwa it, baise sabuw afa isah i oroubonamaim ao, saise abisa bukamaim hikikirum niturobe, ‘Matah hinakubar hinanuw, baise boro men hina’itin, tainih nawayay tur hinanowar, baise boro men naniyan hinab.’”
11 Mande yamonggawo ewonoku, ngu damoni ngandilo. Ngu oo yuwooyingga ngu Anutlo mande.
11 “Oroubon anayabin i iti. Ub i God ana tur gewasin.
12 Oo yuwooyi gidalega ooleko soletelo ewonoku ngu, oni simoo bale Anutlo mande ingootoyi, kootusina, Setando ombulo, ngu mandeku, oni nowoondoyemonggo andangelo yootoni, nguno ene Anutlo nowoondoyemo hamoo ma tewonggo. Ngulo ngu, Anutndo ene ma yoyowa.
12 Ub ef yanamaim hire’ere i sabuw God ana tur hinowar hibai, baise Demon Mowan na tur gewasin sabuw dogorohimaim bosair, anayabin Demon Mowan men ekokok sabuw tur gewasin hinanowar hinitumatum naatu yawas hinab.
13 Digi sanganimo elo ewonoku ngu, oni simoo bale koletelo Anutlo mande ingolo, ngulo gome ingolo, oni oni telo, ngu koyi tewolo. Ene ngu nowoondoyemo hamoo teyingo ngu bodaga nangge tetoyi, ngu naluno, kowulingga kenolo, nguno enengo hamoo ingowonggoku, ngu yokowonggo.
13 Ub afa to yan hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir, baise aurin an wairoron en, anayabin tur tenonowar ana veya boro hinitumitum naatu routobon nan nabubuwih ana veya boro mar ta’imon hinara’iy.
14 Oo yuwooyi so daboo sanggilidodo kewooloko oolooteku, elo ewonoku, ngu ngandilo. Simoo bale Anutlo mande ingootenggoku, kootusina, mela ngalo kowuli oowooyingga, bobeye oo sitowi, oo ngulo hahangelo, ingondudu tewonggori. Oo ngulo nowoondoyemo mande oo ngu doobengolo wiliyootoni, aliyelo, enggeni kini.
14 Ub afa kokor ro’on wanawanah hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir, tafaram ana yababan, naatu tafaram ana sawar isah tenotanot kwanekwan; imih ro’oh etei tekokokor naatu men ta ebiyamur.
15 Mela gomemo oo yuwooyi solelo ooletelo, elo ewonoku ngu, simoo bale Anutlo mande ingolo, ene nowoondoye gome yomosiyolo, hamoo ingolo, yolo, yanggango dowoolo keyootenggo. Anutlo nangge ingondandangelo endeyootenggoku ngu, ene gome enggetenggolo ewolo.
15 Baise ub me gewasin yan hire’ere, i sabuw iyab God ana Tur Gewasin hinowar dogoroh tutufin etei hibai, naatu nati tur isan hiten nowanowar tebowabow boro niw.
16 Oni solu kalo, kumbe oo newendemo ma yelo wiliyolo, ko, yaba newendemo nguya ma yetenggo. Kini, yaba sanganimo yetoyi, ngundo oni gumingga nguya himi yunoote. Oni gidalega ya newendemo ombulo ngu, ene solu ngu kenowanggo.
16 “Orot men yait ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut in, o gem babanamaim yai in to’abamih. Baise ana efanamaim sikof, saise sabuw boro ana marakawin hina’itin naatu kawin hinan bar hinarun.”
17 Nga mande Anut oo bidodo Sembunaye, ngundo simoo bale enengo sobowooteku, ngu oo bidodo kombiteyingo ngu, kootusina, oo ngu tunootewanggo. Oo bidodo onindo oongooyingo ngu, kootusina, Anutndo yeni tunootemukowa. Oni oo ngu doongeyembo tunoo kenomukowanggo.
17 “Anayabin abisa baibunuwenamaim inu’in, God boro nabotait nirerereb, naatu abisa hisakirafut inu’in, sum boro natakweb nan bebeyan marakawamaim natit.”
18 Ye komo ingondale teyi! Ye komo ndatelo mandega nga, ngu gome ingoyi! Oni ene Anut oo bidodo Sembuli Sembunaye, ngundo simoo bale enengo sobowooteku ngu, ngulo ingoyingo bodaga ingolo oolootenggoku ngu, ene newende bidodo hahangelo, enengo mande ingolo keyootenggoku, asa, Anutndo enengo ingoyingongga ngu yeni, ulungga yewa. Ene oni ene Anut oo Bidodo Sembuli Sembunaye, ngundo simoo bale enengo sobowooteku ngu, ngulo damoni bodaga ingooteku ngu, asa, ngu ingoyingongga soweyolo, gumi ma ingootoni ngu, asa, Anutndo enengo ingoyingo bodaga ngu yolo oongoowalo ewolo.
18 Imih tur iti kwanonowar i kwananowar gewas, anayabin orot yait isnubanub tur enonowar gewagewas, God boro dogoron nabotawiy tur moumurih na’in naniyah boro naso’ob. Baise orot yait tur isan men isnubanub enonowar, dogoron boro nahirafut naatu abisa kikimin ana notamaim ma enotanot auman God boro nabosair.”
19 Ngu naluno nguno, Yesus enengo nemi, ko enengo konedobooge, ngundo Yesusno mayewonggori. Ene oni simoo bale ulungga oolengo ngulo, ene Yesus tanggeyimo ombuweloyi nguya kini.
19 Jesu hinah naatu taitin itinamih hina, baise men karam boro hita run biyan hitatit, anayabin sabuw rou’ay gagamin na’in ef hifut.
20 Oni gidalegado Yesusno ewonggori. Gengo nangge ko konedobooge ge geyowelo mayelo, endesina dikatenggoku awelo ewonggori.
20 Orot ta na Jesu biyan tit eo, “O hinat naatu taitit hina ufun tebatabat tekokok o hina’iti.”
21 Ngundilo etoni, Yesusndo mande gumi ewolo. Oni ene Anutlo mande ingolo, ngu keyootenggoku, ngu nolo namone, ko nolo konedoboone. Ngundilo elo ewolo.
21 Jesu sabuw etei nati hibatabat iuwih eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tebobosiyasiyar, nati sabuw i ayu hinai naatu taitu.”
22 Nalu gulano, Yesusndo enengo sulena oniya wanggo gula sanganimo oolelo ewolo. Ye wanggo woosootoyiga, noole sono koongeyingo anduloko ulelewato. Yesusndo ngundilo etoni, wanggo woosoolo, dowoolo ulelewolo.
22 Ana veya ta Jesu ana bai’ufununayah bairi wa afe’en hiyen naatu iuwih, “Kwana boy tana rabon tanan harew kukuf rewan raunane tanayen.” Basit wa hinatait hitit,
23 Wanggo sono koongeyingo sanganiwoole uloluwootoni, Yesus wanggo sanganimo wetolo kapengo yewolo. Ngu naluno, doogoga sono koongeyingo kewooloko tunootewolo. Ngu doogo ulungga, ngundo wanggo yowoolalingootoni, wanggo nguya sono koongetoni, ene oonatewelo tewolo.
23 rar hikutatar hirabon hin. Nati ana veya’amaim Jesu matan fot wa wanawanan inure inu’in naniyan meyemeye wowog batabat tafair tit kukuf yan re rabih, wa harew iwan hisiwisiw men karam.
24 Ngundilo tetoni, sulena oniku oololo, Yesus yokutuwoolo ewonggori. Awa, Awa! Noole oonatewelo tetetoku nga! Ewonggori. Etoyi, Yesusndo ootookoolo, doogo, sono koongeyingo nguya yeyolo etoni, imakelo kinitewoliyo. Doogogaku ko sono koongeyingonggaku ma dokelo ikakooteyingo, ngu kondibo imakewolo.
24 Basit bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, Regah! Wa iu’unun tana morob!” Jesu misir wowog, yabat hairi kwararih iuwih, mar ta’imonamo nuwarob e’afuw.
25 Ngundilo tetoni, Yesusndo sulena oniku mamanayelolo ewolo. Yengo nowoondoye hamoo tewoku, ngu ndano? Ewolo. Sulena oniku goweye mboolomboolo telo, sosolelo ngunonggo, enengo nanggelo ingolo ewonggori. Nga oningga nga onendo? Doogoya elo, ko, sono koongeyingomboya etoni, enengo ela elaya ene manggowo keyooteliku ngu! Ewonggori.
25 Imaibo ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwa a baitumatum i menamaim kwayai?”
26 Kootusina, ene Gegesa melasina nguno oolouwonggori. Ngu mela ngu, Galili sono koongeyingo ngu gidalesina ooloote.
26 Jesu ana bai’ufununayah bairi hiboy hirabon hin tafaram Gerasa imaim hitit, Galilee harew kukuf rewan raunane.
27 Yesus ene sulena oniya wanggo yokolo, wendeyi tamako uwolo. Nguno ende gula oluwoku, nguno oni gula oo yuka biyomimbo yoyingomu, ngundo Yesusno ombuwolo. Ngu oni yuka biyomimbo yoyingongga ngu, ene nalu pelungga towikumba ma yemuyingo, ene mbilimbili endeyolo ootoolo, ene ya gulano nguya ma oluwolo. Kini, ene nalu bidodomo, oni yoyeyingo melewoole nangge wetolo oluwolo.
27 Jesu wa afe’enane dones yan bisure auman, orot ta nati bar merarane demon koun hiyen hiforatoun kwamur manin maiyow ana bar itumar, segar rah yahimaim, watu’umaim in ma reremor tit nan hairi hitar.
28 Kuli ngu, yuka biyomingga ngulo yanggangoni ngundo oningga ngu gome dowoolo oodoni, nguno enengo onindo ene dowoolo kekandeyi gome gome gosiyowolo. Gosiyolo ya biyomimo oni ngundilo sobowoolo oluwolo. Ene yuka biyomi ngulo yanggangoni, ngundo ngu sen uto bidodo oomboomboongelo ootoolo, ene oni yeni oni kini melasina nguno toongelo endeyolo oluwolo. Ngu oningga, ngundo Yesus kenolo meno manggalu telo, Yesus keyi damonimo ukelo melako welewolo. Ngu oni mboolombo yoyingongga, ngundo manggalu ulungga oolengo telo ewolo. Ge Yesus, Anut awuno oolengo ngulo Nangoni! Ge nono ndawuga tewa? No geno solengoyelo, yemboongetenoku, ge no ogingoyingo ma nunowelo! Ewolo. Yesusndo ngu yuka biyomingga nguya kuli, ene ngu oningga ngu yokoya toongenilo ewolo.
28 Naatu nuw Jesu i’itin ana veya nanamaim ra’iy rerey fanan aumetawat na’in iwow eo, “Jesu God auyomtoro’ot Natun, ayu isau boro abisa inasinafumih kunan? Abifefeyani men baimakiy initu!”
29 — ausente —
29 Iti na’atube eo, anayabin demon mowan orot baihamiyin titamih Jesu kwarartatab iu. Mar maumurih maiyow demon kakafih iti orot ana yawas etei hibi’a’afiy, an uman seinimaim ti’utan dibur baremaim tekaif tema’am, baise itukwar chain tituru’uru’um, tebonawiy ten arar yan imaim ema ereremor.
30 Ariya, Yesusndo sumoo inolo ewolo. Ge oowoongge ngu ndawuga? Etoni, yuka biyomingga ngundo gumi ewolo. No oowoone Ami ewolo. Ndatelo ngulo, yuka biyomi oowooyingga oolengo, ngu oningga ngu newendemo ulo oolootenggo.
30 Jesu ibatiy eo, “O wab i mi’itube?” Orot iya’afut eo, “Ayu wabu i ‘Burut.’” Anayabin demon maumurih na’in iti orot wanawanan hirun hiforatoun hima’am.
31 Ngu yuka biyomi, ngundo mande yanggango oolengo Yesusno sumoo sumoo elo ewolo. Ge noole suleyelootoyi mele goloyi oolengo wenga kini nguno ma uwelo! Ewolo.
31 Demon Jesu hifefeyan men hikok boro tiyafarih hitan Sou Awan Wanu’umin hitama.
32 Ngundilo etoyi, ngu mela puli bodaga namoko, nguno bo oowooyingga nguno so erewelo neloluwonggo. Ene ngundilo kenolo Yesusno solengoyelo sumoo sumoo ewolo. Mete noole bo ngu nowoondoyemo uwato, bine? Etoyi, Yesusndo gumi ewolo. Yo, ye ngundiya teyilo ewolo.
32 Naatu nati oyaw sisibinamaim i for burut hima hi’u’ufar, imih demon na for wanawanah run isan Jesu hifefeyan, naatu Jesu ana baibasit itih, iuwih hibihir hitit.
33 Ariya, ngu mbooloku oninggaku yokolo, sodedonangge ene oololo boku nowoondoyemo utoyi, asa, ngu boku yanggango oolengo kendutelo oololo, mela biyomi kembemo solelo sono koongeyingomo ulo sono nelo kumoomukowolo.
33 Demon orot biyanane hitit i hinunuw hin for wanawanah hirun, naatu for burut hibatabat fan naiwan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire etei hi’atomatom himorob.
34 Ngundilo tetoni, bo sobosobo oniku ngundilo kenolo, sodedonangge endemo salo, ene oo tunootewoku ngu mandega ngu wesiyowolo. Ngu mandega ngu ende ulunggano onino, ko deguno ende bobodikuno onino nguya elo endeyowolo.
34 Naatu orot nati for hima’uten hima’am, abisa matar hi’itin, himisir hinunuw hin bar merar hitit, sabuw etei hai tur hi’owen. Naatu tur tasasar in sabuw afa bar merar gidigidihimaim hima’am auman hinowar.
35 Ngundilo etoyi, simoo bale ngu ooga ngu kenowelo Yesus tanggeyimo mayelo oni mboolombo yoyingongga ngu kenowolo. Mbooloku ene kuli yokolo peselo satoyi, ene towikumba yemulo ingonduduni nguya himi yetoni, ene nenengo Yesus tanggeyimo bibitelo ooloote. Oni simoo baledo ngundilo kenolo ene soliyokowolo.
35 Sabuw abisa mamatar itinamih hitit hina Jesu biyan hititit, orot demon hiforatoun hima’am Jesu biyawas, i Jesu sisibinamaim mare, ukwarin ruboun ar bai us ma’am hi’itin hai bir ra’at.
36 Oni Yesus kenootoyi, oni mboolombo yoyingonggano oo tewoku ngulo mandeni, simoo bale ngu kenowelo kootu mayetenggokuno ewolo. Kuli ngu yuka biyomimbo nga oningga nga, dowoolo oluwolo. Ene ataga ngu, ene metemi teteku nga! Ewolo.
36 Naatu sabuw afa orot demon hiforatoun hima’am Jesu mi’itube iyawas hi’i’itin sabuw afa hai tur hi’owen.
37 Gegesa melasina oni simoo bale bidodo ngu oningga ngu kenolo, ko bo ngulo nguya ingolo, ngulo ene sosoleyingo ulungga telo, Yesusdodo ewonggori. Ge komo noole yoyokoya toonge! Ngundilo etoyi, ngulo Yesus ene sulena oniya wanggo sanganimo oolelo, ene sono koongeyingo gidalesinanggo ko oolouwonggori.
37 Naatu sabuw nati tafaram Gerasa wanawanan hima’ama, Jesu hiu tafaram itumar, anayabin hai bir ra’at, naatu Jesu re wa bai matabir maiye rabon.
38 Ngu oningga ngu yuka biyomi ngundo yokowonggoku, ngundo Yesusya toongewelo Yesus sumoo sumoo inolo ewolo. No komo geya oolouwelo ewolo. Etoni, Yesusndo suleyolo ewolo. Kini, ge gengo endemo oolouya, Anutndo geno oo tetoni tunootewoku, ngulo mandeni yootunoyalo ewolo. Ngundilo ngulo, ngu oningga ngu ko yowoolengolo oolouwolo. Ene Yesusndo oo tetoni tunootewoku, ngulo mandeni enengo endemo oni simoo bale bidodomo yootunolo ewolo.
38 Naatu Orot nati demon biyanamaim hititit Jesu ifefeyan hairi namih, baise Jesu eo, “O i abiyafari
39 — ausente —
39 ina’intabir maiye a bar, abisa God isa sisinaf, i sabuw hai tur ina’owen.” Basit orot in bar merar run remor Jesu isan mi’itube sisinaf sabuw etei hai tur eowen.
40 Yesus ko yowoolengolo ombuwolomu ngu, simoo bale ulungga oolengo wendeyi tamako gooboongoolo Yesuslo doongetelo oluwolo.
40 Jesu matabir rabon na harew kukuf rewan raunane yey ana maramaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hitit ana merar hiyi, anayabin isan hima hikakaif natit.
41 Ngu naluno, oni gula oowooyi Yayiras ngu, ene Yuda onilo goobooyingo ya ngulo tabango oluwoku, ngundo Yesus tanggeyimo ombulo, keyi damonimo penggootelo, sumoo sumoo ewolo. Ge komo nolo yano ulo ewolo. Ene ngundilo ewoku ngu ndawugalo, Yayiras ngu namboni gulanangge enengo moomani ngu kande elaya kegidembolo elaya, (12) ene komo kumoowelo namoko tewolo. Asa, Yesus ene Yayirasndo yano oolouwelo ooloutoni, ene simoo bale ulunggakundo oole doongoowolo.
41 Naatu Jew hai Kou’ay Bar kaifenayan orot wabin Jairus na Jesu nanamaim sun yowen ifefeyan, ana kok i mi’itube Jesu hairi hitan ana bar.
42 — ausente —
42 Anayabin i natun babitai ta’imonamo ana kwamur 12 na’atube i ana sawow ra’at momorob.
43 Nguno bale gula nguya oluwoku, ene kombolo sayi yolo, yambiyootelo, mooma kande elaya kegidembolo elaya (12) oluwolo. Sayi mambu yomosiyoweloyi oni gulado enengo sayiningga ngu yomosiyoyinoweloyi nguya kini.
43 Nati sabuw wanawanahimaim i babin ta ana faifuwamaim rara kakafin bota’ar ma’am kwamur etei 12 na’atube sawar, yawas isan kabay gagamin maiyow doket tubunih baiyawasin isan sinaf, baise men yait ta iyawasimih.
44 Ngu balega, ngundo Yesus kootusina, kendungomo ombulo, tolige kandedibiyi, Yesusndo nenggulono yewolo. Ngundilo tetoni ngu, sodedonangge enengo dalo soli yetoni, ko ma ombuwolo.
44 Nati ana veya’amaim sabuw rau’ay hinan wanawanan babin na Jesu ufunane tit eof ana faifuw tainin butubun, naatu mar ta’imonamo rara kakafin nununuw nutanub.
45 Ngundilo tetoni, Yesusndo ewolo. Onendo kandeyi nono yete? Ewolo. Etoni, oni bidodo mande gumi ewonggori. No kini, no kini ewonggori. Etoyi, Pita galodo ewonggori. Oo etuyeloyingo oni, simoo bale ulunggado pawanggelolo ngundo woologogelootenggo. Ndawugalo, ge ngundilo sumoo ete? Elo ewonggori.
45 Jesu naniyan tatam eo, “Yait ayu butubunu?”
46 Ene Yesusndo ewolo. Oni gulado kandeyi nono yetoni, no ingootoowe, yanggangone gidega noyokolo, eneno ooloutelo ewolo.
46 Baise Jesu eo, “Sabuw afa ayu hibutubunu. Anayabin hibubutubunu ana veya’amaim au fair titit naniyan atatam.”
47 Asa, ngu balega ngu ingoyingo, ene kombiteweloyi nguya kini. Ngundilo ngulo, ene sosolelo mboolomboolo telo, ene ombulo, Yesus keyi damonimo penggootelo, enengo sayini ngulo damoni wesiyolo simoo bale doongeyemo ewolo. No sayi, ngundilo ngulo, ombulo kandene Yesuslo nenggulono yetenoku ngu, ndawugalo ngulo, no nowoondone hamoo tetoowe, Yesusndo mete yomosinelowa. Ngundilo tetoowe, nenengo sayine sodedonangge kinitetelo ewolo.
47 Babin naniyan baib i yawas naatu men karam boro tibun, imih Jesu nanamaim an uman hi’oror auman tit sun yowen, sabuw etei matahimaim ana tur eowen aisim butubun, naatu bubutubun ana veya’amaim marta’imon yayawas auman ana tur eowen.
48 Ngundilo etoni, Yesusndo gumi ewolo. Nambone, gengo nowoondogemo hamoo teteku, ngulo Anutndo goyeni mete tete. Ngundilo ngulo, ge mete oolouya, nowoondoge imakeyingomo ootoolo ewolo.
48 Imaibo, Jesu babin isan eo, “Natu a baitumatumamaim iyawas. Tufuwamaim ina remor inan.”
49 Yesus ngu mande ngu ewoodoni, Yayiraslo yanonggo oni gula ombulo, tabango oninggakuno ewolo. Gengo namboge ngu kuli kumoote. Ge oo etuyeloyingo oni ngu keyi ma ogingoyingolo oolouwelolo ewolo.
49 Jesu iti na’at bat eo auman, Kou’ay Bar ana bonawiyen orot ana barene kob hina hitit hio, “Jairus o natu babitai i morob, imih men bai’obaiyenayan nawiyin airi na isan inanotamih.”
50 Yesusndo ngu mandega ngu ingolo, tabango oninggakuya ewolo. Ge ma soliyowelo. Ge komo nowoondogemo hamoo teni. Namboge ngu ko mete tewalo ewolo.
50 Iti na’at hibat hio Jesu nowar, naatu Jairus isan eo, “Men inabir, baise initumatum natu babitai boro nayawas.”
51 Ariya, Yesus tabango oninggakundo yano oolouwonggori. Yesusndo simoo bale enedodo ya newendemo ma uwelo, elo, ngulo ene oweyelowolo. Yesusndo Pita, Yon, Yems, ko eweyi nemi ngudodo yoyolo, ya newendemo uwonggori.
51 Naatu hina bar hititit ana veya’amaim, sabuw etei eotanih ufun hibat, i Peter, John, James, naatu kek hinah tamah akisihimo iuwih bairi bar wanawanan hirun.
52 Oni simoo bale ulungga ngu simooyengga ngulo sendo mogulu teloluwonggo. Ngulo ngu, Yesusndo ewolo. Ye ma sendowelolo ewolo. Nga ngu ma kumoowolo. Ene ngu wetolo oolootelo ewolo.
52 Sabuw etei kek momorob isan hiyababan hima hirererey, Jesu iuwih eo, “Men kwanarerey, kek i matan fot inu’in, men morobomih.”
53 Yesusndo ngundilo etoni, ngulo ene ulungga yumooyinowolo. Ene ingoyingomu ngu hamoo oolengo kumoowolo.
53 Sabuw etei Jesu eo i bai’iyab na’atube imih himarib. Anayabin i matah yan kek morob hi’itin hiso’ob.
54 Ene Yesusndo bale bodaga ngu kandeyi dowoolo, menolo ewolo. Bale buniyo, ge ootookoo! Ewolo.
54 Baise Jesu na kek uman bai, eaf eo, “Babitai, kumisir!”
55 Ariya, ngu bale bodaga ngulo gaboyi ombulo woologongootoni, ene sodedonangge ootookoowolo. Ngundilo tetoni, Yesusndo mande yunolo ewolo. Ye oowali inootoyiga nenilo ewolo.
55 Babitai ayubin matabir na wanawanan run, mar ta’imon yawas misir mare ma. Imaibo Jesu kek bay baitin aa isan hinah tamah iuwih.
56 Ngundilo etoni, bale bodaga ngulo eweyi nemi ngundo ulungga oolengo soliyokolo, oni oni tetoli. Ariya, Yesusndo mande yanggango oolengo eweyi nemimo ewolo. Yali ngalo mandeni oni gulano hamoo oolengo ma ewelolo ewolo.
56 Kek hinah tamah hifofofor men kafaita, baise Jesu eofafarih eo, “Abis matar kwa’i’itin men orot babin ta ana tur kwana’owenamih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.