Lucas 22
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Oomanangoyingo koongeweloyi ooga oowooyi Yis kini kingo kayingo ngu oowooyi Pasowa naluwo, ngulo simbo kayingo kundingiyi tunootewelo tewolo.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Anutno woolo yeyingo oni kundingiyi ngulo sobosobo, ko, mamana mandelo etuyeloyingo oni, ngundo Yesus uleyi kumoowelo erewewonggori. Ene ngundo oni simoo bale sosolelo ngulo ene ereremo kini.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Setando Yudas Iskariyoot newendemo uwolo. Yudas Yesuslo sulena oni kegidembolo elayaga ngulomu gula.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Ngu Yudasga, ngundo oololo, Anutno woolo yeyingo oni kundingiyi, ngulo sobosobo, ko, Tempelno kumba ootuwoo onilo tabango nguya mande elo, oole erewelo kenolo, ngunonggo Yesus ngu oni tabango ngu kandeyemo windoga damoni telo yunowa.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Damoni telo yunowelo, ene etoni, ngulo tabango oni ene oni oni telo, nowoondoye gulanangge yelo, ene Yudas bobeye inowelo ewonggori.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Ngundilo tetoyi, Yudasndo ngu metelo ingolo, asa, ene oole ndatelogano Yesus yolo, tolige ngu oni tabango ngu kandeyemo yewelo, oole erewewonggori. Nalu gula oni simoo bale oowooyingga kini, ngu naluno ngu, yootunowelo sobowoolo oluwolo.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Oomanangoyingo koongeweloyi oo kini kingo kayingo naluwo kundingiyi, Pasowa, ngu tunootewolo. Ngu nalunggano nguno, ene Sipsip nangoni woolo yeweloyimbolo ulewolo.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Ngu naluno, Yesusndo Pita, Yon, elaga suleyelolo ewolo. Yali oolouya, noolengo Pasowa yomosiyootoliga, noole nguya oo newatolo ewolo.
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Ngundilo etoni, Pita, Yon elagado, Yesusno gumi ewoliyo. Noole ndano oo ngu yomosiyowalo? Ewoliyo.
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Etoni, Yesusndo elayagakuya gumi ewolo. Ingoli! Yali endemo oololo, ya oni gula kumbe ulunggano sono moondoya koolowooya ombutoningga ngu, yali ngu keyoya oolouya, enedodo ya newendemo uli.
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 Yali ya sembuliga nguno eli! Oo etuyeloyingo oningga, ngundo geya ewolo. Nolo ya gumi ndano, no nguno nenengo sulena onidodo Pasowa oo newato? Ewolo.
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Nguno ngu, ene ya gumi ulungga awu sanganimo ngu etuyelowa. Nguno ngu, oo neweloyi yaba ko bibiteweloyi yaba nguya oolooteku ngu! Yali ngu ya guminggano nguno Pasowa oo yomosiyolilo ewolo.
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Ariya, sulena oni elayagaku oolouwoliyo. Pita, Yon elaga oololo, Yesusndo oo ewoku, ngundilo kenolo, nguno Pasowa oo ngu yomosiyowoliyo.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Pasowa naluwo tunootetoni, asa, Yesus ko enengo sulena oni nguya oo neweloyi yabano bibitewonggori.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Ngu naluno, Yesusndo ewolo. No nga Pasowa nga yeya newelo gome ingolo hahangelo oolooteno. Ngundilo telogo, asa, no ogingoyingo kowuli ulungga ngu koolowoowano.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 No yeno eteno. No ngalomu ko ma nelo, ngu ooga ngu engge tetonigo, ngu Anutlo endega sobowooteku newendemo nguno ko newanolo ewolo.
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Ngundilo telo, Yesusndo sono tobaga yolo dowoolo, Anutno esetelo, yemboongelo yokolo ewolo. Ye nga yoya, bayeteya neyi. No yeno eteno! No kootusina, Wayin sonoyi ngalomu ko ma nelo, Anutlo nalungga sobowooteku tunootetoni, ngu nalunggano nguno, sono ko newanolo ewolo.
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 — ausente —
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Yesusndo ngundilo elo, ene oomanangoyingo yolo, Anutno esetelo, yemboongelo yokolo, oososowoolo yunolo ewolo. Nga ngu, nenengo gowene nondo ye hoolooweyeloyingo yunooteno. No yengo mbumbuwalo kumoowano. Ngulo ye nelo ngu, nolo ingondudu telo oluwanggolo ewolo.
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Oowali nelo yokolo, ene sono tobaga yolo ngundilo nangge dowoololo ewolo. Nga sono tobaga nga, ngu nolo dalone ngu ye hoolooweyelolo wendooteno. Nga dalonengga nga, ngu sunggi mande keda Anutndo enengo oni simoo baleyalo gosiyoote.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Ene ye nga ingoyi! Oni no yootunonelolo longge oni kandeyemo yeweloyi oningga ngu, nga noya yabano bibiteteku nga!
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Yo, Oni Nangoni ngu, kuli Anutndo ooleningga sunggi yeyinoyingongga ngu keyolo, ngundilo nangge tewa. Ene oni ngu yootunolo, longge oni kandeyemo yetekungga ngu, oniyooge oolengo! Ewolo.
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Yesusndo ngundilo elo etoni, ngulo sulena onikundo enengo nangge sumoo sumoo telo ewonggori. Onendo ngu mandega ngu tewa? Ewonggori.
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Ngu naluno, Yesuslo sulena onikundo enengo nangge longgeyolo ewonggori. Onendo noole gidalega dagayelolo, enendo oni ulungga oolengo telo, koleteyingo oluwa? Ewonggori.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Yesusndo enengo mande ingolo ewolo. Oni sowe gidalega, Yuda oni kini, ngulo oo bidodo sobowooyingo oni koleteyingo ngu, ene oni yanggango oolengo telo, oni gidalega yowongolo, enendo nangge ululu telo oluwanggo. Enengo oni ulungga, ngundo enengo melako soboyelooteku ngu yoyeni, Oni Sumangeyi Damoni Metemi Teweloyi Oni, eya eyi.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Ene yendo ngundilo ma tewelo. Kini, oni gula ene ye kewooloyemo oni ulungga telo, ene dagayelolo oluwelo ewaku ngu, ene ombulo enengo newendemo ngundilo ingolo, (oni sungo hoolooweyelootooga, ngundo no oowoonengga ngu daganelootelo ingowonggori. Ene oni tabangongga ngu, ene ombulo, ye hoolooweyeloyingo oni telo, sulena yunowa.)
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Oni onendo gidalega bidodo dagayelolo ulungga oolengo ooloote? Oni ene oowali nelo bibiteteku nga, bine, ngundi, ko oni oowali yomosiyolo yolo ombutekungga ngu, bine? Ye kuli ingootenggoku, ngu oningga bibitetekungga ngu! Ene no ngu ye kewooloyemo hoolooweyeloyingo sulena oni nangge oolooteno. Ye oni tabangongga ngu, ene ombulo ye hoolooweyeloyingo oni telo, sulena yunowa.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 Kuli, ye ngu no tewootewooneloyingo nalu nguno ngu, ye no ma noyokolo sawonggori.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 No Awanembo oni simoo bale bidodo sobowooteku yanggangoni no nunowolo. Ngundilo nangge, nondo nguya ngu yanggangoningga ngu ye yunooteno.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Ngundilo tetoowe, Sambo endemo ye mete nolo yaba oo neweloyi nguno bibitelo, noya oowali, sono newato. Ngundilo telo, ye mande wilikoweloyi yaba metemimo nguno bibitelo, Iserel oni sowe kande elaya kegidembolo elayaga ngulo mandeye damoniye wilikoyelowanggolo ewolo.
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Yesusndo ewolo. Sayimon Pita, ge ingo! Setando ye sulena oni bidodo yoyolo yodowoolo tewooyelowelo meno elo, boguboguwoolo ooloote.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Ene nondo ge hooloowenggelolo, Anutndo ge yanggango gunoni, elo yemboongewonoku ngu, gengo nowoondogemo hamoo ngu ma yombuliyolo yokowelo. Ge kootusina, nowoondoge ko yowoolengootoni, gengo doboogulige yanggango teyunoyingo mande yunowalo ewolo.
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Ngundilo etoni, Pitando Yesusno mande gumi ewolo. Oo Bidodo Sembuli Sembunaye ulungga, no hamoo oolengo, no kuli yoonenengolo oode, no komo geya ya biyomimo oololo, nguno goboolo kumoowalolo ewolo.
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Yesusndo Pitaya mande gumi ewolo. Pita, no geno eteno. Ataga, nga suwoonggano ngano, kootoori ma eyingomo, ge tambu kabusalo ewa. No Yesus oningga ngu no watayi kini elo, no oongoonelowalo ewolo.
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Ngu naluno, Yesusndo sulena onino ewolo. Kuli, no ye suleyelootoowe toongewolo. Ngu naluno nguno, ye bobeye sili, yengo kingo si, ko keye goweyi nguya ma yowonggori. Ngu nalunggano nguno, ye oo gulalo ingolo wenonoyingo, bine, ngundi kini, bine? Etoni, sulena onikundo mande gumi ewonggori. Kini.
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Etoyi ngu, Yesusndo ngandilo ewolo. Ene ataga nga, ngu oni gula ene bobeye siga tetoningga, ngu yoni, ko enengo si nguya ngundilo nangge yoni. Ene oni duge gula kinitetoningga ngu, ene komo enengo nengguloga andangeya, oni sungomonggo dugega uliyoya yoni.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Ndatelo ngulo, Anutlo mande ngundo no gowenemo engge yeni tunooteweloyi, ngulo ewolo. Ene oni biyomidodo gooboongoowanggo. No yeno eteno. Ngu mandega ngu komo no bungomo engge tunootewa. Yo, Anutlo mande bidodomo ngu nolo eyingoku ngu, ataga engge yeni tunootewalo ewolo.
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Ngundilo etoni, sulena onikundo ewonggori. Oo Bidodo Sembuli Sembunaye ulungga keno! Duge elaya oolooteku nga! Etoyi, Yesusndo mande gumi ewolo. Ngu mete, nguno yokoyilo ewolo.
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Ngu naluno, Yesus ene ootookoolo, ende yokolo, Olib, pulimo oolelo, ene suwoo suwoo teteku damoningga ngundilo telo yemboongeweloyimbolo. Yesus enengo sulena oniku enebana ootookoolo, keyolo oolouwonggori.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Ene ngundilo ooloutoyi, Yesusndo nguno tunootelo, sulena onino ewolo. Ye komo Anutno yemboongetoyi, Anutndo nowoondoye yanggango inootoni, ye tewootewoono ma kiyayi yewanggolo ewolo.
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Yesusndo mande elo, ene sulena oni yoyokolo, ene musiyo sungosina, sungo oololo, nguno bodowo oondookelo, mela sanggawelo bibitelo, Anutno ogingoyingo ulungga koolowoowanoku, ngulo yemboongelo ewolo. Awa, ge etoyi ngu, nga sono tobaga nga ombulo daganelowa. Ene nolomu kini. Awa, ngu gengomu nangge. Gedo etoyi, no komo ngu nangge keyolo tewanolo ewolo.
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 — ausente —
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Ngundilo yemboongetoni, Anutlo Engel oni gula Sambononggo Yesus tanggeyimo ombulo, tunootelo, yanggango inowolo.
43 — ausente —
44 Yesus newende kowuli ulungga oolengo ingolo, ene yanggango yelo yemboongelo oluwolo. Ngundilo telo oodoni, nosilili ulungga dalo ngundilo tunootelo, ombulo melako uwolo.
44 — ausente —
45 Yesus ngundilo yemboongelo yokolo, ootookoolo, sulena onino oololo, yeyootoni, kubooyelootoni wetolo oodoyi yeyowolo. Ene ngulo nowoondoye biyomi ingolo kowoo yetoni, ngulo ene wetolo oluwonggori.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Yesusndo ngundilo yeyolo ewolo. Ye ndatelo telo, ngulo wetolo oolootenggo? Ye ootookooya, yemboongeyi! Ye ngundilo telo ngu, Setanlo tewootewoo ngu yeno ombutoni, yanggango telo, enengo ingonduduni ma keyowanggolo ewolo.
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Yesusndo sulena oniya mande ewoodoni, me oni endega mayewonggori. Ngu Yudasga ngu Yesuslo sulena oni kande elaya kegidembolo elayaga (12) ngulo gula, ngundo koletelo yunolo ombulo, Yesus dowoolo yenggonangolo, duleyoweloyimbolo ombuwonggori.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Ene ngundilo yenggonangootoni, Yesusndo ewolo. Yudas, ge Oni Nangoni yenggonangolo mududu, nguno yootunolo, longge oni kandeyemo yelo, yunowelo bine, ombute? Ewolo.
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Yesus ene sulena onikuno enedodo oluwonggoku, ngundo longge onindo Yesus ndatelo teyinowanggo, elo kenolo ewonggori. Ulungga Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, ge etooga, noole dugebo nga yulewato, bine? Ewonggori.
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Ngundilo etoyi, sulena oni kewooloyemo gulado Anutno woolo yeyingo oni tabango gulalo ko oni gula utolo, sodeyi gidalegasina takatoni solewolo.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Ene Yesusndo ngu kenolo ewolo. Ye ngundilo mande damoningga ngu yokoyi! Yesusndo ngundilo elo, kandeyi ngu oni sodeyigaku yolo yetoni, ko mete tewolo.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Asa, Yesusndo Anutno woolo yeyingo onilo sobosobo, yambo yano kumba dogoni onilo sobosobo, ko, Yudalo tabango oni gidalega nguya ewolo. Ye yakaka oningga dowoowelo ngulo ye duge, so, mata komukododo ombutenggo? Nalu bidodomo, no yeya Tempelno oolootetoku, nguno ye ma nodowoowelo ngulo, ene ataga nga nalungga nga, ngu yengo nalu! Setanlo yanggangoni ngu ngano tunootetelo ewolo.
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 — ausente —
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Yesusndo ngundilo elo yokootoni, onikundo dowoolo, yolo oolouwonggori. Yesus yolo, yade oololo, Anutno woolo yeyingo onilo tabango ulunggakulo yano uwonggori. Pitando ngu keyelolo bodaga yowokoyi sungo oolouwolo.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Ngu yangga ngu yasiliko de kalo yokowelo kawonggori. Ngu degaku yokolo bibitetoyi, Pita nguya ombulo, nguno enedodo de yokolo bibitewonggori.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Ngundilo telo, sulena bale gulado Pita kenootoni, ombulo, de yokolo bibitetoni, gome gome kenondadangelo ewolo. Ge nga oningga nga nguya kuli Yesusndodo endeyowolo ewolo.
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Ene Pitando imangoolo ewolo. Ayi, ngu no kini! Ge nga balega ngando ebe ganagana ete! No ngu oningga ngu ma ingooteno! Ewolo.
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Asa, bodaga nguya oode, oni gulado Pita kenolo ewolo. Ge nguya ame oningga amelo keyimo oni gula! Etoni, Pitando sodedonangge gumi ewolo. Ge ebe ganagana ete! No kini! No ngu oningga ngu ma ingooteno! Ewolo.
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Nalu bodaga nguya oode, oni gulado Pita bungomo kandedisi telo, mande yanggango elo ewolo. Hamoo! Nga oningga nga, ngu enedodo endeyolo oluwolo! Ene nguya Galili oni! Ewolo.
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Asa, Pitando mande yanggango gumi ewolo. Ge nga oningga nga, ge ndatelo ete? No ngu oningga ngu watayi kini! Pita ngundilo etoni, sodedonangge kootoori ewolo.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Ulungga Oo Bidodo Sembuli, Yesusndo yowoolengolo, Pita gome kenowolo. Pita ngundilo kenolo, ene kuli Ulungga Oo Bidodo Sembuli Yesusndo ewolomu, ngu ingondudu tewolo. Yesusndo ngandilo ewolo. Nga suwoongga ngano kootoori ma eyingomo, ge ewa. No ngu oni Yesusga ngu ma ingootenolo tambu kabusa ewalo ewolo.
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Ngu ingonduduwoolo Pita ootookoolo, endesina oolelo, ya kootusina oololo, sendolo biyobiyomi tewolo.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Ngu naluno, me oni Yesus dowoolo kerekasi telo, yumooyinolo ulewonggori.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Towimbo Yesus doongeyi doobengolo ewonggori. Ge Anutlo ingondudu eyingo oni tetoningga ngu, asa, oni gulootekungga ngu omukumundoongo nenengo kenoya e. Ngu onendo gulete? Ewonggori.
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Ene mande ngundilo oowooyingga oolengo elo, nguno yumooyinolo mande biyomi elo yombuliyowonggori.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Sengetoni suwoononggo, Iserel onilo tabango oni, woolo yeyingo onilo sobosobo oniku, ko, mamana mande etuyeloyingo oni ngu gooboongoolo oodoyi, nguno Yesus yolo, mande wilikoyingo onino oololo, yeyi dikatoni, sumoo inolo ewonggori.
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 Ge nooleno e. Ge Kristus, bine, ngundi kini, bine? Etoyi, Yesusndo mande gumi ewolo. Nondo yeno etoowe ngu, ye nowoondoyemo hamoo ma tewanggo. Nondo ye mande gidalegalo sumoo yunootoowe ngu, ye ngu mandega ngulo gumi yootunolo ma ewanggo. Ene ataga ngano ko kootusina nguya, nalu bidodomo Oni Nangoni ngu, ene Anut yanggangonidodo, ngu kandeyi koondosina bingamidodo bibitelo oluwalo ewolo.
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 — ausente —
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 — ausente —
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Asa, ngu oni ngu bidodo sumoo ewonggori. Ngundilo ngulo, ge Anut Nangoni, bine? Ewonggori. Ngundilo etoyi, Yesusndo gumi ewolo. Yengombo etenggoku ngu nangge, no Anut Nangonilo ewolo.
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Enengo mandeni elo ingolo ewolo. Noole ndawu mande gula ewato? Enengo manggowoobo mande nenengo etoni kuli ingooteto. Elo ewonggori.
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.