Lucas 17
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Yesusndo enengo sulena onino ewolo. Oo guladilo guladilo tunootelo, ngundo simoo bale yoyeni, mbumbuwano uwanggo. Oni ene oni gula yolo, mbumbuwa damonimo nguno yewoku ngu, ngu oniyooge oolengo!
1 Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Bowabow kakafin ana routobon i turobe boro hinamatar, baise orot yait iti sawar niwa’an hinamamatar boro yababan gagamin na’in nab.
2 Oni gula damoni biyomi tewoku ngu, ngulo uliyi ene kondibo digi ulungga yolo bungeyimo gosiyolo wendeyi dumuyimo oolongooyi utoni kumoowa. Ngulo uliyi ngu, ngu ulungga. Ene oni gula simooye nowoondoye yombuliyooteku ngu, asa, ngulo uliyi ngu, ngu kowuli kondibo ulungga oolengo. Yengombolo ingondale teyi!
2 Naatu orot yait nati na’atube nasisinaf, ana gewasin nati orot boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare, men basit nama au kek gidigidih niwawa’anih bowabow kakafih hinasinaf.
3 Gengo konegegado mbumbuwaga tetoningga ngu, ge kenoya sanggili tetooga, ene newende yowoolengootoningga ngu, ge komo enengo weti ngu andangeyinoya wongooga utoningga kapengoye.
3 Imih abisa kwasisinaf mata toniwa’an, taituwa baitumatumayan bowabow kakafin nasisinaf na’at, inakwarar tatab nihamiy, naatu bowabow kakafin nihamiyen dogoron nabikitabir na’at ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
4 Ene nalu gulananggemo geno mbumbuwa tambu kandegula gidembolo elaya telo, ngu sanganimo nguno nangge tambu kandegula gidembolo elaya ombulo, geno solengoyelo ewa. No nowoondone yowoolengoote, eya etoningga ngu, asa, ge komo mbumbuwani andangeya wongooga utoningga kapengoyeyinolo ewolo.
4 Naatu veya ta’imon wanawanan mar etei seven na’atube o isa nasisinaf kakaf isan, mar etei seven namatabir maiye nan biya natit nao. Ayu o isa bowabow kakafin asinaf, ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
5 Aposel onindo Oo Bidodo Sembuli ulungga, Yesus nguno elo ewolo. Ge komo nooleno nowoondonayemo hamoo nga yega yanggango yeni.
5 Tur Abarayah Jesu isan hio, “Regah ai baitumatum kwira’at.”
6 Etoyi, oo bidodo Sembuli ulungga ngundo ewolo. Ye nowoondoyemo hamoo teyingo bodaga oodoni ngu, asa, ngundo ye mete Anutlo ko ulungga tewanggo. Yo, hamoo oolengo, ye nowoondoye hamoo teyingo ngu bodaga ngu Mastet yuwooyi ngundilo ngu, asa, Anutndo ngu tetoni, ulungga oolengo yewa. Anutndo yeno ngundilo tetoni ngu, ye mete ngu dega nguya ewanggo. Ge gengo damoningge ukeya toongeya uya wendeyi sono koongeyingo kewooloko uya nguno dika elo etoyi ngu, asa, ene yengo manggoye keyolo ngundilo tewalo ewolo.
6 Regah iyafutih eo, “Kwa a baitumatum ai momor ro’on na’atube, kwa boro iti ai uwa isan kwanao, ‘A wairoron etei ku’uy ra’ah kwen tor yan kure kubat,’ boro fana nab kwao na’atube nasinaf.
7 Yesusndo mande yamonggawo gula ewolo. Ye gulado enengo sulena oni gula ene kono mela doongoolo, ngundi Sipsip boga ngu sobowoolo oode ngunonggo mayetoni, ye sodedo ngandilo ma ewanggo. Sodedo ombuya bibiteya oowali neya ootoo.
7 “Naatu itinin ta i iti na’atube, o ta a bowayan orot masaw tabowabow o sheep takakaifen rabirab au bar tanan, boro men ana merar itay naatu itau, ‘Kurun kumare bay ta ku’aan.’
8 Etoyi ngu, ene ngandilo ewa. Ge nolo oowali kaya yomosiyoya, oo gidalega yomosiyootooga, oo detoningga wendoya, no nunootooga, nelo sono nguya nelo yokootoowe, ariya, gebana kootu oo nelo sono nguya newalo ewolo.
8 Ai’abin, o boro mat a bay tabogaigiwas itaa, imaibo i tamare taa tatom.
9 Enengo sulena oningga, ngundo manggowo keyolo oo bidodo temukootoni, sumange teyinolo esetewa, bine? Kini, ngu enengo ko nangge.
9 Naatu a bowayan orot iyun sisinaf isan i boro men o ana merar yin isan tama takaifimih en.
10 Ngundilo ngulo, ye nguya, Anutndo etoni, ye oo bidodo ewoku ngundilo temukolo ngu, ariya, ye ngandilo ewanggo. Noole ko oni biyomi, noolengombo ko oo nangge teteto. Yo, oni Anutno newende hamoo teyingo ngu Anutlo oo ewoku ngu temukootoni, ngulo ngu melako ngano onindo oni oni teyinowelo, ngulo ma ingowelo. Kini, enengo uliyi hamoo ngu Sambo endemo nguno oolootelo ewolo.
10 Imih kwa auman ef i nati ta’imon, abisa bowamih hinao hiyuni kwa bowabow ufunamaim, kwa na’atumo kwanao, ‘It i akirwairafit wabit men gagamin aisim merarayow isan tananot, abisa hi’u’uwit na’atube tasinafuka.’”
11 Yesus Yerusalem oolouwelo Galili Sameriya mela elayaga ngu kewoolokuli oolega ngu keyolo oolouwolo.
11 Jesu au Jerusalem yey ana veya i tafaram Samaria naatu Galilee hairi hai yoyow ana founamaim yen in.
12 Ngu naluno, Yesus ene ende gulano ulo tunootetoni, oni goli mambudodo kande elayagobo ombulo, oole dabemimo sungo yowoko dikalo, Yesusno meno elo ewolo. Yesus, oo etuyeloyingo oni, ge noolengo nowoondoyi teyunoya yomosiyelo! Ewolo.
12 Naatu na bar merar ta titit auman, orot nah etei 10 biyah kokom ani’anih bairi hitar. Ef yok na’in hibat
13 — ausente —
13 naatu hi’af hio, “Regah Jesu kwiwanbabani!”
14 Ngundilo etoyi, Yesusndo yowoolengolo yeyolo ewolo. Ye oolouya, Anutno woolo yeyingo onino nguno goweye etuyeloyi! Ariya, ngundilo etoni ngu, oni goli mambudodo yowoolengolo oolouwootoyi, ooleko goweye moondeyemo mambuku peselo toongetoni, goweye mete temukowolo.
14 Jesu nuw itih, basit iuwih eo, “Kwan firis biyan kwatit naatu biya enuteteyan itah.” Baise hitit efamaim hinan, biyah etei higewasin.
15 Ngundilo teyunootoni, ngu oni kande elayagaku ngulomu gula, ngu Sameriya oningga enengo goweyi kenootoni, ko mete tetoni, ngulo ene yowoolengolo, Yesusno ko oololo, meno manggalu telo, Anut bingamilo okoowolo.
15 Naatu wanawanahimaim orot ta’imon biyan bigewasin itin, basit matabir maiye fanan sib God bora’ara’ah auman na.
16 Ene omukumundoongosinanggo Yesus tanggeyimo penggootelo wetolo, Yesusno esetelo ewolo. Eso, no gowene mete tetoni ngulo ombutenoku nga! Ewolo.
16 Jesu nanamaim me yan ra’iy ana merar yi. Naatu iti orot i Samaria matuwan.
17 Ngundilo etoni, Yesusndo ngu kenolo gumi ewolo. Nondo ngu kande elaya bidodo metemi tetenggoku, elo ingooteno. Kandegula gidembolo namolaya ngu ndano oolootenggo?
17 Naatu Jesu eo, “Orot nah etei i ten biyah higewasin, naatu orot nah nine i menamaim tema’am?
18 Ndatelo ngulo, ngu oningga ngu, ene Yuda oni kini, enesu nangge ombulo, Anutndo oo goweyimo tewoku, ngulo elo okoowolo. Yuda oni kandegula gidembolo namolaya ngu ndano? Elo ewolo.
18 Aisim iti orot menan ta akisinamo na God ana merar eyiy?” Naatu Israel sabuw aisim boro men iti na’atube hitasinaf?
19 Yesusndo ngu Sameriya oninggakuya ewolo. Ge ootookooya toonge! Gengo nowoondogemo hamoo, ngundo goyeni gowege metemi tetelo ewolo.
19 Imaibo Jesu orot iu eo, “Kumisir au bar kwen, a baitumatumamaim iyawas.”
20 Nalu gulano, Parisi onindo Yesus sumoo inolo ewolo. Ndawu nalunggano, Anutndo oo bidodo Sembuli telo oo sobowooweloyi naluningga ngu ombuwa? Etoyi ngu, Yesusndo mande gumi elo, Anutndo oo bidodo Sembuli telo simoo bale sobowooweloyi naluningga ngu ombutoni ngu, oni simoo baledo ngu doongeyembo tunoo ombutoni ma kenowanggo. Ene ngandilo ma ewanggo. Kenoyi nga oolooteku nga, ngundi, andusina oolooteku andu! Ingoyi! Anutndo oo bidodo Sembuli telo oo sobowooweloyiga ngu ye nowoondoyemo oolooteku nga! Ewolo.
20 Pharisee afa Jesu hibatiy hio, “God ana aiwob i boro mar biy nan?” Jesu iyafutih eo, “God ana aiwob i men bebeyanamaim enan,
21 — ausente —
21 boro sabuw hina’itin hinao, ‘Kwa’itin iban iti, o iban ni’i.’ Anayabin God ana aiwob i kwa wanawanamaim ema’am.”
22 Yesusndo simoo bale oowooyinggano mande emukolo yokolo ngu, ene yowoolengolo enengo sulena onikunolo ewolo. Kootusina nalu wengamo ngu namoko tunootetoni ngu, kowuli oowooyingga ombulo ye wiliyelowaku, ngu naluno ye nowoondoye hahangelo Oni Nangoni ombutoningga kenowelolo etenggo. Ene yengo ingondudu ngu ma keyowa. Kini, ene enengo ingonduduni nangge keyowa.
22 Imaibo ana bai’ufununayah iuwih eo, “Mar enan kwa boro kwanakaibaban kwanao, ‘Orot Natun ana veya mi’itube tanan tata’itin,’ baise nati ana veya boro men kwana’itinimih.
23 Ngundilo ingootoni, oni sungombo ewanggo. Kenoyi, Yesus oolooteku nga! Ngundi, ene kenoyi andusina oolooteku andu. Ngundilo etoyi ngu, ye ngulo nowoondoyemo hamoo ma telo, ye oololo ngu ma keyowelo.
23 Sabuw boro hina’uwi hinao, ‘I ban ni’i enan kwa’itin, o iti enan kwa’itin.’ Sabuw hinao men ufuh kwananunuwamih.
24 Ye ingoyi! Sambononggo yowali soluyi ngundo Sambo bidodomo himi yelo oolouwa. Ngundilo nangge, Oni Nangoni ngulo tunooteweloyi naluwo ngu sodedonangge ombuwa.
24 Anayabin Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaram wanawanan ana’itin i boro namanamar ebow tafaram etei emamarakaw na’atube boro namarakaw.
25 Koletelo, ene komo kowuli ulungga koolowoolo ogingoyingo ingolo oodoni, ngu naluno, oni simoo bale oolootenggoku, ngundo mandeni soweyo kini elo kootu inowanggo.
25 Baise wantoro’ot i boro sabuw iyab iti boun tema’am ana veya’amaim boro hinab hini’a’akir, hinakwahir biyababan ta ta hinitin.
26 Nowalo naluno onindo damoni biyomi teyingo, ngundilo nangge Oni Nangoni nalunimo nguya ngundilo tewanggo.
26 Ana itinin i boro Noah ana veya’amaim mamatar na’atube, Orot Natun ana veya’amaim boro na’atube namatar.
27 Ngu naluno, ene oo simbo kalo nelo, sono nelo, bale kameyolo oololo ombulo telo oodoyi, ngu naluno, Nowa wanggo newendemo utoni, sono tuwi ulungga tunootelo, ngundo oni simoo bale bidodo yutolo yombuliyelowonggori.
27 Noah ana veya’amaim sabuw hi’aa hitomatom, orot babin hitatabin, wanawanan Noah wa wanawanan run harew gagamin tit sabuw etei himorob.
28 Lotlo naluno nguya ngundilo tewonggori. Ene oowali kalo nelo, ngulo sonoyi nguya nelo, ene oo uliyolo yolo, ko ulilomu oni gidaleganonggo bobeye yolo oowali koyi telo, imilo, yawudada telo ya yeloluwonggo. Ngundilo telo oodoyi, Lot ngu Sodom ende yokolo toongewonggori. Ngundilo toongetoni, Sambononggo de soludodo, ko digi gookingo wooloyi biyomi oni kumooweloyimbolo sambo sono ngundilo ombulo, ngundo oni simoo bale bidodo yombuliyelootoni kumoomukowonggori.
28 Naatu ana itinin ta i Lot ana veya’amaim mamatar na’atube. Orot babin hi’aa hitom, masaw hitar hibow, bar hiwowab, hitobon hi’aa hinan wanawanan
29 — ausente —
29 Lot tafaram Sodom bihamiy ana veya wairaf marane God iyafar re sabuw etei e’arahih himorob.”
30 Ngundilo nangge, Onilo Nangoni tunooteweloyi naluwomo ngundilo tewa.
30 Ana itinin i ta’imon, Orot Natun nanan ana veya boro nati na’atube namatar.
31 Ngu nalungga nguno oni gula ene ya sanganimo awuno oolelo oode, ngunonggo enengo oo sitowi ya newendemo oodoni ngu yowelo ya newendemo ma uwa. Ngundilo nangge, oni gula kono toongelo oode, ngunonggo ene ko endemo mayelo sitowi yoweloyimbolo ma ingowa.
31 Nati ana veya’amaim orot yait ana or ema’am boro men nayen bar ana sawar nabow, na’atube orot ana masaw ebow boro men namatabir bar sawar nabowamih.
32 Ngundilo nangge, ye Lotlo baleyimo nguno ingoyi. (Ene Sodom endemo ko doongetetoni ngulo Anutndo kowuli inolo uleni kumoowolo.)
32 Orot Lot aawan isan abisa namatar i kwananot!
33 Ene oni gula enengo keda goweyiga ngulo gome sobowoowelo nangge ingolo ngu, ene oluweloyi ngu gome dowoolo solengolo oode ngu, asa, kootusina nalu wengamo, ngu kedaga ngu oonatewa. Ene oni gula enengo keda oluweloyiga ngulo ma ingondudu telo oluwelo kini. Ene Anutlo koni nguno yetoni oluwaku ngu, asa, ene enengo gaboyi Sambo endemo keda gome suwoo suwoo oluwa.
33 Orot yait i taiyuwin ana yawas enunuwih boro men nabaimih, baise orot yait ana yawas ayu isou kwakwahir ana yawas boro natita’ur nab.
34 Yo, no yeno eteno. Ngu suwoongga, nguno Yesus enengo oni simoo bale ko ombuteku naluno, oni elaya yaba gulano welewaliku, ene suwoo kewooloko oni gula Anutndo andangelo yolo, gulanangge yokootoni oluwa.
34 A tur ao’owen, nati ana guguminamaim, orot rou’ab boro gem ta’imon tafan hina inu’in, orot ta boro hina bora’ah, ta boro gem tafan hinihamiy na’in.
35 Bale elaya oomanangoyingo kawelo yowoolengolo yewoliku, Anutndo gula yolo, gula yokootoni oluwa.
35 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hina bora’ah ta boro hinihamiy nama.
36 Oni simoo elaya kono oluwoliku, ene Anutndo ngu simoo elayagaku gula yolo, gula yokootoni kono oluwa.
36 Orot rou’ab boro hinama masaw hinabob, orot ta boro hina bora’ah, ta boro masaw yan hinihamiy nama.”
37 Ngundilo etoni ngu, Yesus enengo sulena onikundo ngu mandega ngu ingolo sumoo ewonggori. Ulungga Oo Bidodo Sembuli, ngu ooga eteku ngu ndano tunootewa? Ewonggori. Ngundilo etoyi, Yesusndo mande gumi ewolo. Oni kumooyingo bingongga oolooteku musiyongga nguno, oni simoo bale ingootenggoku, ngu karakambi ululumelo mayelo gooboongoowanggolo ewolo.
37 Ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Regah iti boro menamaim namatar?” Jesu iyafutih eo, “Efan menamaim murumurubih biyah ti’inu’in mamu ikou boro imaim hinaru’ay.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.