Lucas 16

Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yesusndo enengo sulena oniku mande yamonggawo gula ewolo. Beye sitowidodo oni gula ene enengo ko sobosobo oni ooloote. Oni bobeye sitowinidodo oningga, ngu enengo ko sobosobo oningga ngu goweyi sanggawelo mande ewonggo. Gengo ko sobosoboga ngundo gengo bobeye oo sitowige kingo yombuliyowolo ewolo.
1 Jesus contou a seguinte história a seus discípulos: “Um homem rico tinha um administrador que cuidava de seus negócios. Certo dia, foram-lhe contar que esse administrador estava desperdiçando seu dinheiro.
2 Ngundilo etoyi, ariya, ngu oni ulungga, ngundo ngu ko sobosobo oningga ngu negongootoni ombutoni ewolo. Geya etoyi ingowonoku, ngu ndatelo? Oo tewoku ngulo damoni wesiyoya e. Ge nolo ko sobosobo oni ko ma oluwalo ewolo.
2 Então mandou chamá-lo e disse: ‘O que é isso que ouço a seu respeito? Preste contas de sua administração, pois não pode mais permanecer nesse cargo’.
3 Asa, ngu ko sobosobo oninggaku newendemonggo ingondudu telo ingowonggori. No ndatelo tewano? Nenengo oni ulungga oo bidodo Sembuli, ngundo ooni no kandenemo oolooteku ngu ko yolo, no sobosobo kono oweneloote. Ngundilo ngulo, no ndatelo tewano? No ko ulungga yanggango teweloyi oni, ereremo kini. No oni gidalegano oowali oolo yemboongewelo no oyumo ulungga moole.
3 “O administrador pensou consigo: ‘E agora? Meu patrão vai me demitir. Não tenho força para trabalhar no campo, e sou orgulhoso demais para mendigar.
4 Ene kowuli ingolo, ingondudunimonggo no oo gula ingooteno. Ulunggado sobosobo kono, owenelooteku nalu nguno, no ndawu kongga tetoowe, ngundo doboogulinembo nowoondoyi tetoyi, no enedodo ko doboo yewato? Elo ewolo.
4 Já sei como garantir que as pessoas me recebam em suas casas quando eu for despedido!’.
5 Ngundilo ingolo, oni enengo oni ulungga, ngulo oo weti telo oo yoyingoku ngu, gulanangge nangge sungo sungo sumoo yunolo ewolo. Ge ko sembuli ulungga ngulo weti ndatelo inowa? Ewolo.
5 “Então ele convocou todos que deviam dinheiro a seu patrão. Perguntou ao primeiro: ‘Quanto você deve a meu patrão?’.
6 Ngu oni koleteloga, ngundo gumi ewolo. No Daram 100 de oo ulumi ngundilo inowano. Etoni ngu, asa, ko sobosobo tabangonggakundo ewolo. Geno weti oolooteku ngulo, ge bibiteya sodedonangge ngu weti tewoku Pepangga ngu yoya (50) nangge nakangolo ewolo.
6 O homem respondeu: ‘Devo cem tonéis de azeite’. Então o administrador lhe disse: ‘Pegue depressa sua conta e mude-a para cinquenta tonéis’.
7 Ngundilo telo, oni gula sumoo inolo ewolo. Gedo ngu gumi ndatelo inowa? Etoni, ngu oningga ngundo ewolo. Nondo ngu Rayis si 100 (onibi elaya 25 Kilo Bek Rayis) inowano. Etoni, ko sobosobogakundo ewolo. Ge gowegemo wetidodo ngulo, ge sodedo bibiteya 80 Bek (onibiga kande elaya gidembolo elaya 25 Kilo Bek) nangge nakango.
7 “‘E quanto você deve a meu patrão?’, perguntou ao segundo. “Devo cem cestos grandes de trigo’, respondeu ele. E o administrador disse: ‘Tome sua conta e mude-a para oitenta cestos’.
8 Ngundilo telo, ngu ko sobosobo oningga ngu, ene ingondudunimonggo nowoondokara telo, ko teweloyi oni ngulo ko sembuli ulungga, ngundo enengo ko sobosobo oningga ngulo damoni biyomi ngu kenolo yokowelo ingowolo. Ene ko ingondududodo oni. Ngu hamoo oolengo, nga naluno nguya oni ingonduduyedodomu ngundilo ulungga oolootenggo. Oni simoo bale Anutno nowoondoye hamoo teyingo damonimo oolootenggoku ngu, ene ebe ganagana teweloyi nguno ingoyingo metemi nguya kini.
8 “O patrão elogiou o administrador desonesto por sua astúcia. E é verdade que os filhos deste mundo são mais astutos ao lidar com o mundo ao redor que os filhos da luz.
9 Yesusndo ewolo. No yeno hamoo eteno. Oni Anutno newende hamoo teyingo, ene nguya enengo bobeye ngu gome sobowooya simoo bale gidega hoolooweya doboo yeyi. Kootusina ngu oningga ngu oo tewelo wenonootoni, asa, ngu naluno doboogulingombo hooloowewanggo. Kootusina ngu oningga ngu oolelo Anutya sugi sugi oluwa.
9 Esta é a lição: usem a riqueza deste mundo para fazer amigos. Assim, quando suas posses se extinguirem, eles os receberão num lar eterno.
10 Ene oni gula oo bidodogano newendemo hamoomonggo gome sobowoowaku ngu, ene oo ulungga nguya ngundilo newende hamoomonggo sobowoowa. Oni ene ko bodagano ko gome ma tewaku ngu, ene ko ulunggano nguya ngundilo ko gome ma sobowoolo tewa.
10 “Se forem fiéis nas pequenas coisas, também o serão nas grandes. Mas, se forem desonestos nas pequenas coisas, também o serão nas maiores.
11 Ene yengo bobeye kandeyemo oolooteku ngu, gome ma sobowoolo ngu, asa, Anutndo hamoo engge gome ngu ye yunootoni, ngu gome sobowoowanggo? Hamoo oolengo kini.
11 E, se vocês não são confiáveis ao lidar com a riqueza injusta deste mundo, quem lhes confiará a verdadeira riqueza?
12 Ye oni gulalo oo ngu gome ma sobowoolo ngu, onendo yengo oolengo oo ngu yunowa? Kini, oni gulado oo gula ma inowa.
12 E, se não são fiéis com os bens dos outros, por que alguém lhes confiaria o que é de vocês?
13 Ko oni gulado oni ululu elayagomo ko telo ma oololo ombulo tewa. Ngu ko oningga ngundo ngu oni ululu elayagaku, gulano newende inolo, ngulo nangge ko tewelo ingolo, gulagakuya newende biyomi ingolo, ngulo koni ma tewa. Ene gulalo konimo ngu suleyo kiniyetoni, ko gulalo konimo ngu, ene ko gome telo yomoosiyolo ko teyinowa. Ngundilo nangge, ye Anutlo ko oni telo, nowoondoye bidodo bobeye yoweloyimbolo nguno nangge ma yewelo. Ye nowoondoye ko elaya teweloyi, ngu ereremo kinilo ewolo.
13 “Ninguém pode servir a dois senhores, pois odiará um e amará o outro; será dedicado a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e ao dinheiro”.
14 Yesus mande soweyolo gula yunolo ewolo. Parisi oni ngu, ene bobeyedolo gome ingolo, ngulo hahangetenggo. Ngulo ngu, Yesusndo mande nga bidodo etoni, ingolo, ngulo ene yumooyinolo mande ewolo.
14 Os fariseus, que tinham grande amor ao dinheiro, ouviam isso tudo e zombavam de Jesus.
15 Ene Yesusndo yeyolo elo ewolo. Ye damoniye gome nenengo ngu simoo bale yengo nowoondoye ingoote. Onindo oo bingami okootenggoku ngu, Anut doongeyimo ngu oo ngu buwoo biyomi kookoosedodo.
15 Então ele disse: “Vocês gostam de parecer justos em público, mas Deus conhece o seu coração. Aquilo que este mundo valoriza é detestável aos olhos de Deus.
16 Mamanalo mande nguya Anutlo ingondudu eyingo onilo mandeye oode oode ombulo, Sonoyeloyingo Oni Yon ngulo naluno. Ene Yonlo nalunonggo ombulo, wenga ataga nga, ngu Anutlo mande gome mesalango ngu Anutlo yoyo pawanonggo tunootelo, ende bidodomo ooloute. Oni simoo bale bidodo ngu yoyo pawangga ngu newendemo uwelo yanggango oolengo yetenggo.
16 “Até a chegada de João, a lei de Moisés e a mensagem dos profetas eram seus guias. Agora, porém, as boas-novas do reino de Deus estão sendo anunciadas, e todos estão ansiosos para entrar.
17 Kootusina, Sambo ende mela nga nguya oololo kinitetoni, ene mamana mande ngalo gumi bodaga ngu hamoo oolengo ma kinitewalo ewolo.
17 É mais fácil o céu e a terra desaparecerem que ser anulado até o menor traço da lei de Deus.
18 Oni simoo bidodo enengo bale sumooye yoyokolo bale sungo yoyolo, nguno ene elambalisa oluweloyi ngu yombuliyootenggo. Kuli kameyimbo ene yokowoku ngu, ene elambalisa oluweloyi mamana mandega ngu yombuliyowolo. Simoondo bale gula yooteku ngu, asa, Anut doongeyimo, ngundo bale elayaga ngu yombuliyelootelo ewolo.
18 “Assim, o homem que se divorcia de sua esposa e se casa com outra mulher comete adultério. E o homem que se casa com uma mulher divorciada também comete adultério”.
19 Yesusndo mande gula ewolo. Kulimi bobeye sitowinidodo oni gula oluwolo. Ene suwoo suwoo towi nenggulo gome gomemu nangge telo, kumba seleyingo gome ngu yemulo ootoolo, ngunonggo ene suwoo suwoo oowali gome nenggulomu nangge nelo oni oni telo, oololo ombulo teloluwolo.
19 Jesus disse: “Havia um homem rico que se vestia de púrpura e linho fino e vivia sempre cercado de luxos.
20 Ngu sitowinidodo oni ulungga ngulo yamako dabemimo nguno, oni owoolongo gula oluwolo. Ngu oowooyi Lasaras, ngu mambubo goweyi kondibo yeni kini teyingomu, ngu sitowinidodo oningga ngulo yamako dabemimo bibitelo, oowalilo sumoo sumoo elo oluwolo. Ngu sitowinidodo oningga ngundo oowali neya sosolango yeni melako soletoningga newelo Lasaras hahangelo, ingondudu ulungga telo oluwolo. Ene yamako dabemimo nguno bibitelo oodoni, sebo mayelo, enengo mambuniku meyabolo oluwonggo.
20 À sua porta ficava um mendigo coberto de feridas chamado Lázaro.
21 — ausente —
21 Ele ansiava comer o que caía da mesa do homem rico, e os cachorros vinham lamber suas feridas abertas.
22 Kootusina, owoolongo oninggaku kumoowolo. Anutlo Engel onindo ombulo, Lasaras gaboyi okoolo yolo oolelo, Ebaraham begowoomo yetoyi, bibitelo oluwolo. Kootusina, ngu sitowidodo oninggaku nguya kumootoni melengoowolo.
22 “Por fim, o mendigo morreu, e os anjos o levaram para junto de Abraão. O rico também morreu e foi sepultado,
23 Ngu sitowinidodo oninggaku gaboyi oolelo, ende biyomi de nombo buni ma kumooteku, nguno uwolo. Ulo, nguno ogingoyingo ulungga oolengo ingolo oode, ngunonggo doongetelo, Ebaraham yowoko anduno kenootoni, Lasaras begowoomo bibitelo oodoli yeyowolo.
23 e foi para o lugar dos mortos. Ali, em tormento, ele viu Abraão de longe, com Lázaro ao seu lado.
24 Ngundilo yeyolo, menolo ewolo. Awa, Ebaraham, ge nolo nowoondoyi teya, Lasaras suleyootooga, kandedibiyibo sono bodaga sanggaweya ombuya, mebunemo yetoningga bodaga gingo yeni. Ndatelo ngulo, no de nombono moondene gookingo oolengo yetoni, ngulo hahangelo ogingoyingo ulungga ingootenolo ewolo.
24 “O rico gritou: ‘Pai Abraão, tenha compaixão de mim! Mande Lázaro aqui para que molhe a ponta do dedo em água e refresque minha língua. Estou em agonia nestas chamas!’.
25 Ngundilo etoni, ene Ebarahamndo gumi ewolo. Nangone, ge ingondudu te! Ge kuli melako keda ootoolo nguno, oo gome gomemu bidodo kuli yomukowoku, nguno ge Lasaras ma hooloowewolo. Ngundilo tetoyi, Lasarasndo ngu, ene oo biyomi nangge yolo oluwoku, ngulo ene ataga nga endemo ngano ngu, ene newende imaketoni ooloote. Ene ge ngu ogingoyingo ulungga ingooteku ngu!
25 “Abraão, porém, respondeu: ‘Filho, lembre-se de que durante a vida você teve tudo que queria e Lázaro não teve coisa alguma. Agora, ele está aqui sendo consolado, e você está em agonia.
26 Oo gula nguya ingo! Noole ko ye kewoolonayimo Anutndo kembe ulungga ngundo logo yewolo. Ngundilo ngulo, oni ngalokonggo yeloko oolouweloyi nguya hamoo oolengo kini. Ko yeloko ngunonggo nooleloko ngano mayeweloyi nguya hamoo oolengo kini.
26 Além do mais, há entre nós um grande abismo. Ninguém daqui pode atravessar para o seu lado, e ninguém daí pode atravessar para o nosso’.
27 Ngu sitowinidodo oningga, ngundo solengoyelo ewolo. Ngundiloga ngu, Awa, ge Lasaras suleyootooga, nenengo awanembolo yano uya, nolo konebane kandegula oolootenggoku ngu, ene nguno mande yanggango oolengo eya sodeye kookootoningga, ene mande ngu gome ingolo, ene nguya nga ende biyomi oolengonggano ngano ma ombuwanggo.
27 “Então o rico disse: ‘Por favor, Pai Abraão, pelo menos mande Lázaro à casa de meu pai,
28 — ausente —
28 pois tenho cinco irmãos e quero avisá-los para que não terminem neste lugar de tormento’.
29 Ngundilo etoni, ene Ebarahamndo ngulo mande gumi ewolo. Ene Moseslo mande ko Anutlo ingondudu eyingo oni ngulo mande nguya eneno ooloote. Ene komo ngu ingowanggo!
29 “‘Moisés e os profetas já os avisaram’, respondeu Abraão. ‘Seus irmãos podem ouvir o que eles disseram.’
30 Ngundilo etoni, sitowinidodo oningga ngundo gumi ewolo. Kini, Awa Ebaraham, oni gula ene kumooyingomundo ko ootookoolo mayetoni, ngu kenolo ene soliyokolo ngu, asa, ene nowoondoye yowoolengowanggo.
30 “Então o rico disse: ‘Não, Pai Abraão! Mas, se alguém dentre os mortos lhes fosse enviado, eles se arrependeriam!’.
31 Etoni, Ebarahamndo mande gumi ewolo. Ngundilo kini. Ene Moseslo, ko Anutlo ingondudu eyingo oni, ngulo mande ma ingolo keyolo ngu, asa, oni kumooyingo ngu ko ootookoolo, ngundo mande etoyi, nguya ma ingolo, ngulo nowoondoyemo nguya hamoo ma tewanggolo ewolo.
31 “Abraão, porém, disse: ‘Se eles não ouvem Moisés e os profetas, não se convencerão, mesmo que alguém ressuscite dos mortos’”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.