João 9
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Yesus ngu ene oololo, oni doongeyi kilingo gula kenowolo. Ngu oningga ngu nemimbo doongeyi kilingo ngundilo yomoowolo.
1 Orot matan fim auman tufuw ma’am Jesu remor inan itin.
2 Yesus enengo sulena onikundo sumoo inolo ewonggori. Oo etuyeloyingo oni, onendo mbumbuwa tetoni, ngulo nga oningga nga nemimbo ngandilo doongeyi kilingo yomoowolo? Nga oningga enengombo mbumbuwa tetoni, ngundi enengo eweyi nemimbo mbumbuwa tetoli, bine? Elo ewonggori.
2 Ana bai’ufununayah Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, yait ana kakafinamaim iwa’an iti orot matan fim auman tufuw? I taiyuwin ana kakafin o i hinah tamat hai kakafinamaim?”
3 Ene ngundilo sumoo etoyi, Yesusndo mande gumi ngandilo ewolo. Nga oningga ngando mbumbuwa ma tewo, ko enengo eweyi nemimbo nguya mbumbuwa ma tewoli. Kini, nga ooga nga ngu, ngano Anutlo koni damoni nguno tunoo oolengo teweloyim tunootewolo.
3 Jesu eo, “Orot matan fim i men anabowabow kakafinamaim iwa’an matan ifimemih o i hinah tamah hai kakafinamaim, baise i ana fimemaim God ana fair iti orot biyanamaim nirerereb hina’itin.
4 Mela himi oodoningga, noole komo Anutndo no sulenelootoni ombuwonoku, ngulo enengo koni tewato. Ndatelo ngulo, suwoo tunooteweloyimbolo ngu, oni gulado ene ko teweloyi kini.
4 Iti ana veya’amaim yait ayu iyunu anan i ana bowabow tanabow, gugumin i enan men karam yait ta nabow.
5 No mela ngano oolootenoku naluno ngu, simoo balelo oole etuyeloyingo, ngulo solu himilo ewolo.
5 Ayu boun iti tafaramamaim ama’am, ayu i tafaram ana marakaw.”
6 Ngundilo elo, Yesusndo melako muketelo, muke ngu tetoni, nogoluyi yetoni, ngu yolo, oni doongeyi kilingongga ngu doongeyimo yewolo.
6 Iti tur eo ufunamaim, Jesu kwei me yan re naatu iyuriyur bai bora’ah orot matan idadawir.
7 Yesusndo ngu oningga nguya ewolo. Ge oolouya, Silowam sono koongeyingo ngu gemulo ewolo. Silowam mandega ngulo damoni ngu ngandilo. Ene suleyootoyi oolouwolo. Asa, ngu oni doongeyi kilingongga ngu oololo, Silowam sonono sono gemulo ombutoni, doongeyi mete tetoni doongetelo oo kenowolo.
7 Naatu iu, “Kwen harew Siloam kukuf (nati wab anayabin iyafar) imaim kururub.” Imih orot in rurub naatu matan nuw sawar itah auman matabir au bar in.
8 Ngu oningga doongeyi kilingongga ngu, enengo ende goboolo oni, ngundo ene kuli kenolo ingowonggori. Nga oningga nga, ene oni simoo baleno bobeye oolo kalongoyelo, yemboongeloluwolo ingowonggori.
8 Orot tain tuwan naatu sabuw afa marasika hi’i’itin ma fefefeyan, hibatiy, “Iti orot ta’imon mar etei ema efefefeyanaban i iti?”
9 Oni gidalegado ewonggori. Yo, nga oningga ngando nangge. Etoyi, gidalegado ewonggori. Kini, nga oningga ngandilo, ene ngu oningga ngu gula. Etoyi, ene ngu doongeyi kilingo oningga ngu enengombo ewolo. Ngu nondo nanggelo ewolo.
9 Sabuw afa hi’o, “Orot i nati.” Afa hi’o, “En nati i ana yumatabe.”
10 Ene ngundilo etoni, simoo baledo oninggakuya ewonggori. Ndatelo telo, ge doongengge mete tewo? Elo ewonggori.
10 Sabuw hibatiy, “Mi’itube o mat igewasin kunuwanuw?”
11 Ngu oni doongeyi kilingongga, ngundo mandeye ngu ingolo, gumi ewolo. Ngu oningga oowooyi Yesus elo etenggoku, ngundo no doongenengga nga, melako muketetoni, nogoluyi yetoni, ngundo no doongenemo nogolu yonggulumoolo sulenelolo ewolo. Ge oolouya, Silowam sono koongeyingomo sono gemulo ewolo. Etoni, ngulo no oololo, sono gemutoowe, doongene mete tetoni, no doongetewonolo ewolo.
11 Orot iyafutih eo, “Orot wabin te’o Jesu i yur bai matou idadawir naatu na Siloam harew kukufamaim rurubamih iuwu. Imih ayu an arurub, naatu matou to iwa’an anuwanuw.”
12 Ene ngundilo etoni ngu, onikundo ngu oni doongeyi kilingongga nguya ewonggori. Ngu oningga ngu ndano ooloote? Etoyi, ngu oningga ngundo gumi ewolo. No watayi kinilo ewolo.
12 Sabuw hibatiy, “Bo iti orot i menamaim ema’am?”
13 Ariya, ngu naluno, ene ngu oningga kuli doongeyi kilingongga ngu yolo, Parisi onino oolouwonggori.
13 Nati orot Jesu biyawas hibai hina Pharisee biyah hitit.
14 Ngu nalunggano nguno, Yesusndo mela yeni nogoluyi yetoni, ngundo oni doongeyi yeni, mete teyingo nalungga ngu Sabat nalu.
14 Baiyarir ana veya’amaim Jesu nati orot matan fim yuramaim idawir matan igewasin nuw.
15 Ariya, Parisi onindo sumoo inolo ewonggori. Ge doongengge ndatelo telo, ko mete tewo? Ewolo. Etoyi, ngu oningga ngundo gumi ewolo. Ene mela nogoluyi yolo, doongenemo yetoni, no sonono oololo sonowootoowe, nguno doongene mete tetoni, no mete oo kenootenolo ewolo.
15 Isan imih Pharisee ibanak maiye orot hibatiy mi’itube matan igewasin. Orot hai tur eowen eo, “I yuramaim matou idadawir uwu harewamaim arurub naatu boun i anuwanuw.”
16 Ngundilo etoni, Parisi oni gidalegado ewonggori. Anutndo ngu oningga ngu, ma suleyootoni ombuwolo. Ndatelo ngulo, ene Sabatlo mamana mande ngu ma keyowolo. Etoyi, Parisi oni gidalegado ewonggo. Ndatelo telogo, mbumbuwadodo onindo, ngundilo oo sungo gula onindo ma teweloyi, ngu tewa? Ngundilo elo, Parisi oni usowoolo, wata elaya tunootewoliyo.
16 Pharisee afa hi’o, “Iti orot i men Godane na, anayabin Baiyarir ana ofafar i men ekakaif.”
17 Ariya, ngu naluno, Parisi onindo ko yowoolengolo oni doongeyi kilingongga nguno ewonggori. Ngu oningga doongengge yeni mete tewokungga nguya, ge ndatelo ete? Ewolo. Etoyi, enebana ewolo. Ngu oningga ngu, ene Anutlo ingondudu eyingo oni gulalo ewonggori.
17 Imih Pharisee hitatabir orot ibanak hibatiy maiye, “Iti orot o mata iwa’an bigewasin isan o boro mi’itube inao?”
18 Ngu hamoo, kuli ngu oningga ngu, ene doongeyi kilingo oolengo, ene ataga ngu doongeyi mete tete. Ene Yuda onindo ngulo nowoondoyemo hamoo ma tewonggori. Ngulo ngu, oni doongeyi kilingongga, mete tewokungga, ngulo eweyi nemi negoyelowonggori.
18 Jew hai ukwarih men kafa’imo hititumatum iti orot matan fim ma’am naatu bounabo matan nuw, naatu orot hinah tamah isah hi’af hina, imaibo hibatiyih.
19 Ene oningga ngulo eweyi nemi sumoo yunolo ewonggori. Nga oningga nga yali nangoyali, bine? Nga doongeyi ngundilo kilingo biyomi, nemi gedo ngundilo yomoowoolo, bine? Ariya, ndatelo telo, ngulo ene ataga oo mete kenowa? Elo ewonggori.
19 “Iti orot i kwa natu? Kwa kwa’o’o i matan fim auman tutufuw kekeban iti? Naatu boun i mi’itube enuwanuw?”
20 Ngundilo sumoo etoyi ngu, eweyi nemimbo mande gumi ewoliyo. Noole ingootelo, nga ngu noolengo nangonali. Nemimbo yomootoni, ngunonggo doongeyi ngundilo kilingo yeyingomu, ngu noole ingootelo.
20 Hinah tamah hiyafutih hi’o, “Aki aso’ob iti kek i aki natu, naatu matan fim auman tufuw.
21 Ene ataga ngano doongeyi mete teteku nga, ndatelo ngundilo tewoku, ngu noole nguya watayi kini. Onendo doongeyi yeni mete tewoku, ngu nguya noole watayi kini. Ene kuli oni ulungga ngulo enengo sumoo inoya ingoyilo ewoliyo.
21 Baise aki men aso’ob, boun i mi’itube enuwanuw, o yait matan iwa’an igewasin, kwaibatiy i sanaman, karam taiyuwin isan boro nao.”
22 Oningga ngulo eweyi nemi ngu, Yuda onilo tabango oni ngulo sosolelo, ngulo ene ngundilo ewoliyo. Yuda onindo mande gulanangge ngandilo elo gosiyowonggori. Oni gulado, Yesuslo Kristus elo ewaku ngu, asa, Yuda onilo tabango, onindo ngu oningga ngu, goobooyingo yanonggo owetoyi, oolelo toongewalo ewonggori.
22 Hinah tamah iti tur hi’o, i Jew sabuw isah hibir, anayabin iti tur i marasika Jew ukwa’ukwarih hi’o hibasit, yait Jesu isan naorereb Keriso nararauw boro kou’ay barene hinabotait ufun nama.
23 Ngu damoningga ngulo nangge, eweyi nemimbo ewoliyo. Ene kuli oni ulungga nga, ngulo ye komo enengo sumoo inoya, mande nenengo oolengo ingoyilo ewoliyo.
23 Iti isan imih i hinah tamah hi’o, “Kwa taiyuw kwaibatiy kwa’itin, i sanaman.”
24 Ngu oni doongeyi kilingongga ngu tambu elayayigaku negongolo, nguno ewonggori. Ge komo Anutlo oowooyimonggo, ngunonggo ge mande nenengo oolengo, nooleno etooga ingowooto. Noole kuli ingooteto. Ngu oningga ngu gengo doongengge yomosiyowoku ngu, ene mbumbuwadodo oni! Elo ewonggori.
24 Mar bairu’abin orot matan fim nuwanuw isan hi’af na, naatu hibatiy maiye, “Turobe God nanamaim ai tur ina’owen! Aki aso’ob orot yait o biyawasi i bowabow kakafin wairafin.”
25 Ene ngundilo etoyi, oni doongeyi kilingongga ngundo gumi ngandilo ewolo. Ene bine mbumbuwadodo, ngundi kini, no ngulo watayi kini. Ene nondo ngu oo gulanangge ingooteno. Kulimi, no doongene kilingo oluwonoku, ene ataga nga ngu no doongene mete tetelo ewolo.
25 Orot iyafutih eo “Ayu men aso’ob i bowabow kakafin wairafin o en? Ayu sawar ta’imonamo asoso’ob i ayu matou fim ama’am naatu boun i anuw a’i’itah.”
26 Ene mande ngundilo etoni, asa, Yuda onindo ngu doongeyi biyomi oningga nguya ko ewonggori. Enendo geno ndatelo tewo? Enendo ndatelo telo doongengge yeni mete tewo? Elo ewonggori.
26 Naatu orot hibatiy, “Abistanawat o isa sinaf? Mi’itube sinaf o mata botawiy?”
27 Ene mandeye ngu ingolo, gumi ewolo. No yeno kuli ewono. Ene ye ngu ma ingowonggo. Ndawugalo ye ko ingowelo? Ye nguya enengo sulena oni tewelo, bine? Elo ewolo.
27 Orot iyafutih eo, “Ayu marasika kwa isa aoka naatu kwa men kwanowar. Aisim kwakokok anao maiye kwananowar? Ta’itin kwa auman kwakokok i ana bai’ufununayah kwanamatar?”
28 Ene mandeni biyomi eyinolo gumi ewonggori. Gedo nangge enengo sulena oni teya ootoo! Ene noole ngu Moseslo sulena oni telo oolootetoku ngu!
28 Hi’obaibiyab naatu hi’o, “O i nati orot ana bai’ufununayan, baise aki i Moses ana bai’ufununayah.
29 Noole kuli ingooteto. Anutndo Moses mande kuli inowolo. Ene ngu oningga ngu ndanonggo tunootewoku, ngu noole ma ingootetolo ewonggori.
29 Aki aso’ob God mutufor Moses hairi hi’o, baise orot nati Jesu tibiwab, aki men kafa’imo aso’ob i menane na?”
30 Tabango onindo mande ngundilo etoyi, oni doongeyi kilingongga ngundo gumi ewolo. Yengo mande etenggoku, ngu nenengo kini! Yendo ewonggo. Ngu oningga ngu ndanonggo mayewoku, noole watayi kini ewonggo. Ene ngu oningga, ngundo no doongene yeni mete tewolo.
30 Orot matan fim bigewasin iyafutih eo, “Abifofofor men kafaita! I menane nan kwa men kwaso’ob, baise i ayu matu fim iwa’an anuwanuw.
31 Noole ingooteto. Anutndo mbumbuwadodo onilo manggoye ma ingowa. Ene oni gula ene Anutno yambo mande telo, ngulo ingonduduni manggowo keyootoni ngu, asa, Anutndo ngu oningga ngulo mandeni nguya ingowa.
31 It Taso’ob bowabow kakafih wairafih God hai tur men enonowar. God ana sabuw i ana kok tesisinaf naatu isan tekakakaf i hai tur enonowar.
32 Kulimimonggo ombulo, ataga nga, oni gula nemimbo doongeyi kilingo yomootoni, oni gulado kootusina doongeyi yomosiyoyingomu, ngulo mandeni ma ingooteto.
32 Men yait ta tafaram wanawanan orot matan fim auman tufuw ma’am matan botawiy nuwanuw ana tur nowaramih.
33 Hamoo oolengo, Anutndo ngu oningga ngu ma suleyootoni, ombulo ngu, asa, ene ngandilo ko nga tewelo ngu, ene ereremo kini! Elo ewolo.
33 Iti orot men Godane tanan na’at, i boro men karam iti bowabow tasinaf.”
34 Ene ngundilo etoni, asa, Yuda tabango onindo sanggili telo, mande gumi ewonggori. Gengo nanggebo, ge mbumbuwa damonimo yomoonggelootoni, ge mbumbuwalo oni oolengo telo ooloote! Ene ataga gedo noole mande yunolo damoni gome ngu etuyelowelo ete, bine? Yuda onindo ngundilo elo yokolo ngu, ene oni doongeyi kilingongga, doongeteyingo oningga ngu goobooyingo yanonggo owelo, ko eneya yambo mande ma tewelo elo, loogu teyinowonggori.
34 Iti isan hi’o, “O bowabow kakafin wanawanan itufuw ira’at iyey, i boun aki ini’obaiyi!” Naatu kou’ay barene hibotait tit ufun ma.
35 Yuda onindo ngu oni doongeyi kilingongga owetoyi toongetoni, Yesusndo ngu ingolo, ene ngu oningga ngu erewelo kenololo ewolo. Ge Oni Nangoni, ngulo nowoondogemo hamoo tete bine, ngundi kini? Elo ewolo.
35 Jesu orot hinun tit ufun ma’am ana tur nowar, naatu titita’ur anamaramaim ibatiy, “O Orot Natun kubitumitum?”
36 Ene ngundilo etoni, ngu oningga ngu enebana gumi ewolo. Oni ulungga, Oni Nangoni ngu oone? Ge nono etooga, no ene kenolo, nowoondonemo hamoo tenilo ewolo.
36 Orot Jesu ibatiy, “Regah, iti orot i menatan ku’o anowar saise i anitumitum!”
37 Yesusndo mandeni ngu ingolo, gumi ewolo. Ge kuli kenowolo. Ngu nga oningga ataga geya mande mande etelikungga nga! Ewolo.
37 Jesu orot isan eo, “Orot i iti kwi’i’itin, boun iti airi kwa’o’o.”
38 Yesusndo mande ngundilo etoni, ngu oningga ngundo gumi ewolo. Oo Bidodo Sembuli Sembunayi, no nowoondonemo hamoo tetelo, ene Yesus keyi damonimo penggootelo, eneno yambo mande tewolo.
38 Naatu orot eo, “Regah, Ayu abitumatum.” Naatu Jesu nanamaim sun yowen kwafir.
39 Yesusndo ewo, No melako ngano ombuwonomu ngu, simoo balelo mbumbuwa yootunolo etuyelowelo ombuwono. Ngundilo ngulo, oni doongeye kilingo ngu ene doongetewanggo. Ene oni doongeye mete oo kenootenggoku, ngu doongeye kilingo yetoni oo ma kenowanggolo ewolo.
39 Jesu eo, “Ayu ana iti tafaramaim atitit anayabin i sabuw ana kusibih, saise iyab mata fim boro hinanuw, naatu iyab tenuwanuw boro matah fimabe hinamatar.”
40 Parisi gidalega, Yesus tanggeyimo oluwonggoku, ngundo enengo mande ngu ingolo, sumoo inolo ewonggori. Noole nguya doongenayi kilingo bine? Elo ewonggori.
40 Pharisee afa nati’imaim bairi hima’am iti tur eo’o hinowar, naatu hibatiy, “Nati tur ku’o’o, aki auman matai fim?”
41 Ene ngundilo sumoo etoyi, asa, Yesusndo gumi ewolo. Ye doongeye kilingo telo ngu, ye mbumbuwaye kini. Ene yendo ngandilo etenggo. Noolengo doongenayi ngu metemi elo etenggokulo, ngulo yengo mbumbuwaye, nguya sugi oolootelo ewolo.
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa mata fim na’at, kwa boro men kakafimih. Baise boun kwa kwa’o’o aki matai anuwanuw, kwa a kakafih i tema’am.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.