João 6
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Ngu mandega ngu kinitetoni, Yesus ene Galili mela ngulo sono koongeyingo oowooyi Tayibiriyas, (Galili) ngu anduloko nguno ulelewolo.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Nguno ulooletoni, oni simoo bale oowooyingga oolengo, ngundo Yesusndo oo sungo gula onindo ma teweloyim sayi onino tetoni, ngulo ene Yesus kenolo, keyolo endeyowonggori.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Ene ngundilo tetoyi, Yesusndo enengo sulena onikuya pulimo oolelo, nguno bibitewonggori.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Ngu naluno nguno, Yuda onilo Pasowa nalu kundingiyi, ngu namoko tete.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Yesus doongetelo, endeyolo, oni simoo bale oowooyingga oolengo yeyootoni, ene tanggeyimo ombuwonggori. Ombutoyi, Yesusndo oo teweloyi kuli ingolo, ngulo ene Pilip tewoongolo, ngandilo sumoo ewolo. Noole oomanongoyingo ndanonggo uliyolo, nga oni simoo bale nga yunootooye newanggo? Elo ewolo.
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 — ausente —
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Pilipndo mandeni ngu ingolo, gumilo ewolo. Noole sa nalu onibiga (200) ko tetooye ngu, ko ngulo uliyi yowatoku, ngundo nga oni simoo bale ulungga ngalo oomanongoyingo bodaga uliyootooye, ma mete tewa. Hamoo oolengo kinilo ewolo.
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 Ngu naluno nguno, Yesuslo sulena oni gula, oowooyi Enduru, ngu Sayimon Pita koneyo, ngundo Yesusnolo ewolo.
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 Simoo kosiyi gula nooledodo ngano oolooteto. Ngundo ene oomanongoyingo kandegula ko iso elaya bodaga nguya moole. Ene ngundo oni simoo bale ngandilo ulungga nga ma mete tewalo ewolo.
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Ene ngundilo etoni, asa, Yesusndo ewolo. Simoo baleno etoyiga, ene bibiteyi, so gome gome nguno oluwolo. Ene ngundilo etoyi ngu, asa, oniku nguno bibitewonggori. Ngu simoo ngu bidodo gooboongootoni, ngu ulungga oolengo (5,000).
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Oni simoo bale bibitemukootoyi, Yesusndo ngu oomanongoyingoku yolo, Anutno esetelo, enengo sulena oni yunootoni, ngundo bayetelo, oni simoo bale yunowonggori. Ngundilo telo, Yesus ene iso elayagaku nguya yolo, Anutno esetelo, bayetelo yunootoni, nelo, ene useye mete tewonggori.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Oowali netoyi mete tetoni, asa, Yesusndo enengo sulena onikuno ewolo. Ye oowali netoyi sosolango gumgum oolooteku, ngu yoya, ngu gula ma yokootoyi biyomi yewelo ewolo.
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Ngundilo etoni, ene oowali oomanongoyingo gumgum gooboongoolo, siliyootoyi, si kande elaya kegidembolo elaya hangewolo. Ngu oowali oomanongoyingo kandegulaga, ngu netoyi, gumi oodoni, ngundilo siliyowonggori.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Oni simoo bale ngu oo sungo gula onindo ma teweloyim, ngu Yesusndo tetoni kenolo ewonggori. Hamoo oolengo, nga oningga nga, ene Anutlo ingondudu eyingo oni Mosesndo sobowooyi, elo ewoku, ngu nga oninggaku nga! Elo ewonggori.
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Ene ngundilo etoyi ngu, ariya, Yesus ene ingowolo. Oni simoo baledo ene dowoolo, enengo mela nga oo bidodo sobosobo ulungga yeweloyimbolo ingowonggori. Ngundilo ngulo, Yesus enesu nangge oololo, mela pulimo oolewolo.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Ngu nalungga ngu suwoo tetoni, Yesuslo sulena oniku sono koongeyingomo uwonggori.
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 Ene wanggo gula sanganimo oolelo, ene sono koongeyingo kewoolo oolengowoole oolouwonggori. Ene Kaperniyam endemo ulelewelo ooloutoyi suwootewolo. Suwootetoni, Yesus eneno ma tunooteyingo.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Ngu naluno nguno, doogo yanggango ulungga oolengo yootoni, sono koongeyingonggaku dookelo, pigipokuli ulungga yewolo.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Ene wanggo woosoolo bodaga yowoko (Kilomita) kandegula (5) ngundi kandegula gidembolo gulanangge (6) ngundilo oololo ngu, ene Yesus kenootoyi, sono koongeyingo sanganiwoole eneno ombuwolo. Yesus yade oololo, wanggo tanggeyimo ombuwelo tetoni, ngulo enengo sulena oniku sosoleyingo ulungga oolengo tewonggori.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 Ene Yesusndo enengo sosoleyingo, ngu yeyolo ingolo, ngulo ene sodedonangge ewolo. Ye ma sosolewelo! Nondo nangge, yeno ombutenoku nga! Elo ewolo.
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Ene ngundilo etoni, ariya, enengo sulena onikundo Yesus wanggo sanganimo oolenilo etoyi, ngulo ene sanganimo oolewolo. Ooletoni, wanggo ngu naluno nangge, melangga sawelo ewonggoku, nguno tunootewolo.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Sengetoni, oni simoo bale sono koongewo anduloko oluwonggo. Ene ngandilo ingowonggori. Kuyowo wanggo gulanangge oodoni, nguno Yesus ooletoni, ngu ma kenowonggori. Kini, enengo sulena oni ngundo nangge wanggo ngu sanganimo oolelo sawonggori.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Ene ngu naluno nguno, wanggo gidega Tayibiriyas endemonggo ngu mayelo, sakiko oni simoo bale oolootenggoku, nguno gosiyowonggori. Ngu musiyonggano, nguno Yesusndo kuli oomanongoyingo Anutno esetelo yunootoni, newonggoku melanggano nguno.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Oni simoo baledo, ngu Yesus enengo sulena oni nguya, ereweyelolo, ene nguno ma yeyowonggori. Ene ma yeyolo, ngulo ene wanggo gidega sanganimo oolelo, Yesus erewelo Kaperniyam endemo oolouwonggori.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Oni simoo bale ngu Yesus sono koongeyingo anduloko kenolo, sumoo inolo ewonggori. Oo etuyeloyingo oni ulungga, ge ndawu nalunggano ngano mayewo? Elo ewonggori.
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Ene ngundilo sumoo etoyi ngu, asa, Yesusndo mande gumi ewolo. No hamoo oolengo, yeno eteno. Ye oo sungo gula onindo ma teweloyim, nondo tetoowe tunooteteku ngu, ye ma kenolo ingolo, ngulo ye no erewenelootenggo. Kini, ye no erewenelootenggoku ngulo damoni ngandilo. Ye oomanongoyingo newonggoku, ngundo useye bakini yewoku, ngulo ye no erewenelootenggo.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Ye oowali ngundilo biyomi yeweloyi, ngulo nangge, ma koyi telo yowelo. Kini, ye komo oowali sugi sugi oluweloyi ngulo koyi teya yoyi. Ngu oowalingga ngu Oni Nangoni ngundo ye yunowa. Yo, enengo eweyimbo ngu kongga ngulo eneno elo sunggi yewolo ewolo.
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Ngundilo etoni, enebana Yesusno sumoo inolo ewonggori. Noole komo ndatelo telo, noole Anutlo ko ngu tewato? Elo ewonggori.
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Ene ngundilo sumoo etoyi, asa, Yesusndo gumi ewolo. Anutlo koni ngu ngandilo. Ye komo nga oningga Anutndo suleyootoni, ombuyingo, ngulo ye nowoondoyemo hamoo teyilo ewolo.
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Ngundilo etoni, enebana Yesusno sumoo ewonggori. Ge ndatelo oo sungo gula onindo ma teweloyiga ge tewaku, ngulo noole ngu kenolo, gengo mandege ingootooye, nowoondonayimo hamoo tewa? Ge ndawu kongga tete?
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 Noolengo osi sambanayi, ene kuli oni kini melako ootoolo, nguno ene oowali gula yolo newonggori. Ngu oowalingga ngu oowooyi Mana. Anutlo mandeno ngandilolo ewolo.
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Ngundilo etoyi, Yesusndo ewolo. Hamoo oolengo, no yeno eteno. Mosesndo Sambo endemo oomanongoyingo ye ma yunowolo. Kini, nolo Awane ngundo Sambo endemo oowali oolengo ngu ye yunowolo.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Nga oomanongoyingo hamoongga nga, ngu Anutndo Sambo endemonggo oningga suleyootoni ombuyingongga ngu. Ombulo, ngundo keda oolengo oluweloyi ngu oni simoo bale melako ngano oolootenggoku, ngu yunootelo ewolo.
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Ngundilo etoni, onikundo Yesusno ewonggori. Oni ulungga, ge komo ngu oowali oomanongoyingongga ngu suwoo suwoo noole yunoyatolo ewonggori.
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Ene ngundilo etoyi, asa, Yesusndo gumi ewolo. Nondo nangge, no suwoo suwoo keda oluweloyi ngulo oomanongoyingo oolengo. Oni ene nono ombulo ngu, ene oowalilo ko ma kumoowa. Ngundilo nangge, oni nolo newendemo hamoo teteku ngu, ene sonolo ko ma ingolo hahangewa.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Nondo yeno eteno. Ye kuli no neyowonggoku, ene ye nono nowoondoyemo hamoo ma tewonggori.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Oni simoo bale bidodo ngu Awando no nunootoni, ene nono ombuwanggo. Oni nono ombuwanggoku, ngu nondo ene ma oweyelootoowe, sawanggo. Hamoo oolengo kini!
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 No Sambo Endemonggo ombuyingo ngu, no nenengo ingondudune keyowelo ma ombuwonowo. Kini, no mela ngano ombuwonoku ngu, nolo Awane, ngundo no sulenelootoni, ombuwonokungga, ngulo ingonduduni nangge keyolo ombuwonowo.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 No sulenelootoni ombuyingo, Awanengga ngulo ingonduduni, ngu ngandilo. Oni simoo bale ene kuli no nunoyingo, no ngu gula ma yokowano. Kini, no komo nalu sosowoomo ko yokutuyelootoowe, ootookoowanggo.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Nolo Awanembolo ingonduduni ngu ngandilo. Oni bidodo nangoni kenolo, ngulo nowoondoyemo hamoo telo ngu, asa, ene suwoo suwoo sugi sugi kedaga ngu yowanggo. Nondo kootusina nalu sosowoomo ko yokutuyelootoowe ootookoowanggolo ewolo.
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Yesusndo ewolo. No nangge, no nga oomanongoyingongga ngando Sambo ende ngu yokolo, ombuwonoku nga! Yesusndo ngundilo etoni, ngulo Yuda onindo ngu ingolo sanggili telo, mande mande ulungga eneya ewonggori.
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Enendo ewonggori. Nga Yesus oningga nga, ngu Yoseplo nangoni. Noole enengo eweyi nemi nguya ingooteto. Ndatelo ngulo, ene ngandilo ete. Nondo Sambo ende yokolo ombuwonowo, elo ete? Elo ewonggori.
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Ene mande ngundilo etoyi, asa, Yesusndo mande gumi ewolo. Yengo nangge mande oowooyingga elo, ma boguwoolo oluwelo.
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Oni gula kingo nono ma ombuwa. Kini, Awando no sulenelootoni, ombuwonoku, ngu enengombo oni gula ingoyingo inootoni, ngunonggo ene nono ombuwaku ngu, asa, nalu sosowoomo, nondo yokutuwootoowe, ene ko keda ootookoowa.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Mande nga ngu, Anutlo ingondudu eyingo onilo nakayano ooloote.Oni bidodo ene Awalo mandeni ingolo yootenggoku ngu, asa, ene nolo nguya ingootenggo.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Oni gulado ene no Awane kuli ma kenowolo. Kini, nga oningga ngando nangge, ene Anut tanggeyimonggo ombuwoku, ngundo nangge ene Anut kenolo oluwoli.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Hamoo oolengo, no yeno eteno. Oni nolo newende hamoo tewaku ngu, ene ngu suwoo suwoo sugi sugi keda oluwa.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Nondo nangge, no oowali oomanongoyingo oolengo suwoo suwoo keda oluweloyiga ngu!
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Kulimi yengo osisambayebo, ene oni kini melako oluwonggoku, nguno ene Sambononggo Mana nelo, ene kuli kumoomukowonggori.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 Ene nga oowali oomanongoyingo hamoongga, ngu Sambo endemonggo yokootoni, melako ngano ombuyingongga nga, oni ngu nelo ngu, ene ma kumoowanggo.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 No nga oomanongoyingongga nga ngu, suwoo suwoo keda oluweloyiga nga Sambo ende yokolo, melako ngano ombuwonowo. Oni gula ene ngu oowali oomanongoyingongga ngu nelo ngu, ene suwoo suwoo keda oluwa. Yo, hamoo, nenengo gowene nga ngu, mela ngalo oni simoo balelo woolo yeweloyimbolo yunootoowe, ene nguno suwoo suwoo keda oluweloyiga ngu yowanggolo ewolo.
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Ngundilo etoni ngu, Yuda onindo enengo nangge longgeyolo ewonggori. Ndatelo ngulo, nga oningga ngando enengo songgiwi ngu noolendo neweloyi yunowa? Elo ewonggori.
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Ene ngundilo etoyi, ngulo Yesusndo Yuda oninolo ewolo. Hamoo oolengo, no yeno eteno. Ye Oni Nangoni, ngulo songgiwi ma nelo, ko ye ngu oningga ngulo daloni nguya ma nelo ngu, asa, ye suwoo suwoo kedaga ngu yengombo ma yowanggo.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Oni ene nolo songgiwi nelo, ko dalone nguya newaku ngu, ene suwoo suwoo gome keda oodoni, nondo nalu sosowoomo yokutuwootoowe, ko keda ootookoowa.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Ndatelo ngulo, nolo songgiwine, ngu oowali oolengo, ko nolo dalone ngu, neweloyi sono gome oolengo.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Oni ene nolo songgiwine, dalone nelo ngu, ene noya oodoni, no eneya oluwalo.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Awa ngu ene suwoo suwoo sugi sugi oluweloyi keda ngudodo, ngundo no sulenelootoni ombuwono. Ngulo ngu, no keda yanggango Awanemo oolooteno. Ngundilo nangge, oni no nonelo ngu, ene ngunonggo yanggango yolo, ene noya sugi sugi keda oluwalo.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Ngangga nga, ngu ene oowali oomanongoyingo oolengo Sambo endemonggo suleyootoni ombuwolo. Nga ngu kuli osi sambado oomanongoyingo nelo kumooyingo, ngundilo kini. Oni nga oomanongoyingongga nga nelo ngu, ene suwoo suwoo keda sugi sugi oluwalo ewolo.
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Yesusndo Kaperniyam ende ngulo goobooyingo ya newendemo, nga mandega nga elo etuyelowolo.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Ariya, sulena oni oowooyingga Yesuslo mandeni ngu ingolo ewonggori. Nga mandega nga ngu, kowuli oolengo. Onendo ene mete ingowa? Elo ewonggori.
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Ene Yesusndo newendemonggo ingooteku ngu, sulena onindo mande ngulo boguwootoyi, ngulo ewolo. Nondo nga mandega etenoku, ngando yengo ingonduduye yombuliyoote, bine?
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Ariya, ye Oni Nangoni kuli Sambo endemo oluwoku, nguno ko ooletoni, kenolo ngu, ye ndatelo ewanggo?
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Yuka Kundingiyi, ngundo oni suwoo suwoo keda oluweloyi ngu yunoote. Ene oni enengombo oni keda yunoweloyi ngu ereremo kini. Ene nga mandega nondo ye yunolo etenoku nga ngu, ene Yuka Kundingiyi ngundo yeni, ene suwoo suwoo keda oluweloyiga, ngu yeno oluwa.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Ene Yesusndo ene kulimimonggo oni ene kewooloyemo, nowoondoyemo hamoo kini ngu ingolo, ko kootusina, oni ngundo ene dowoolo, mundi oni kandeyemo yeweloyi nguya, ene kuli ingowolo. Ngundilo ngulo, ene ngandilo ewolo. Ye kewooloyemo nguno oni gidalega ngu, ene nowoondoyemo hamoo ma tewolo ewolo.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Yesusndo mande ngu soweyolo ewolo. Ngu damoninggano nguno, no yeno eteno. Ene Awando yo elo ma etoni ngu, asa, ngu oningga ngu ene nono ombuweloyi nguya kini. Ewolo.
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Yesusndo mande ngundilo etoni, ngulo enengo sulena oni ulungga ene Yesus yokolo, enengo endemo ko sawonggori. Ene Yesus keyolo, ko ma endeyowonggori.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Ngundilo tetoyi, Yesusndo yowoolengolo, enengo sulena oni kande elaya kegidembolo elayaga, nguno elo ewolo. Ye nguya bine, no noyokolo sawanggo? Elo ewolo.
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 Ene ngundilo etoni ngu, Sayimon Pitando gumi elo ewolo. Oo Bidodo Sembuli Sembunayi Ulungga, noole ndawu oninggano oolouwato? Gengo mandege ngu suwoo suwoo keda gome oluweloyimbolo yunoote.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Noole nowoondonayimo hamoo tetoni, ngandilo kuli inooteto. Ge nangge, oni kundingiyi Anutndo sulenggelootoni ombuwolo ewolo.
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Yesusndo enengo sulena onikulo mandeye gumilo ewolo. Yo, hamoo, nondo ngu ye kande elaya kegidembolo elayaga kuli logoyelowono. Ene ye kewooloyemo nguno, oni gulano boolomboyoyingo biyomi eneno oolootelo ewolo.
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Yesusndo ngu Yudas, Sayimon Iskariyoot nangoningga, ngulo ewolo. Ngu oningga ngu Yesus enengo sulena oni kande elaya kegidembolo elayaga ngulomu gula. Enendo kootusina Yesus dowoolo, me oni kandeyemo yetoni uleyi kumoowa.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.