João 5
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Yuda onilo nalu kundingiyi gula tunootetoni, ngulo Yesus ene Yerusalemno oolouwolo.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Yerusalem ende oonggoo pawa ngulo yamako ngu oowooyi, Sipsiplo yamako. Ngu yamakongga ngu tanggeyimo nguno sono koongeyingo gula oluwolo. Ngu Hiburu mandeno ngu oowooyi Betsayidalo ewolo. Ngu sono koongewongga ngu, dabemimo ya tookoododo kandegula oluwolo.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Ngu ya tookoododo nguno, sayi oni oowooyingga oolengo oluwonggo. Oni doongeye kilingomu, oni kekandeye nggiminggameyimu, ko kekandeye bingo yeyingo oni, ngudodo nguno oluwonggo.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Nalu gidalegano, Anutlo Sambono Engel ngundo ombulo, sono newendemo ulo, sono tetoyi, lolingolo, ikakowoowolo. Oni gula ene koletelo oololo, sonono uwaku ngu, enengo sayini kinitetoni, mete tewa.
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Ngu musiyomo nguno, oni gula ngu ya tookoododono oluwoku, ene sayidodo oodoni, mooma onibiga kande elaya kengga kegidembolo kabusa (38) nguno oluwolo.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Yesusndo oningga ngu kenootoni wetolo oodoni, ene ingowolo. Nga oningga nga, ene nalu pelungga ene sayidodo oluwolo. Ngundilo ingolo, Yesusndo oni sayidodoga nguya sumoolo ewolo. Ge gengo gowege ngu gome metemi tewelo ingoote, bine? Elo ewolo.
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Ene ngundilo sumoo etoni, sayi oninggakundo Yesuslo mandeni gumilo ewolo. Oni ulungga, sono koodo oolelo ikakooteteku naluno ngu, oni gula no hooloowenelolo, noyolo sonono noyeweloyi kini. No nenengombo oolouwelo ooloutoowe, oni sungombo oololo, no daganelolo, enendo sonono koletelo oololo utenggolo ewolo.
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Etoni, asa, Yesusndo ngu oni sayidodoga nguya ewolo. Ge ootookooya, gengo yaba, oo ngu yoya, dikaya ooloulo ewolo.
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Ene ngundilo etoni, ariya, sodedonangge ngu sayi oningga ngulo goweyi mete tetoni, ene ootookoolo, enengo yaba oo ngu yolo, dikalo oolouwolo. Ngu kongga ngu Sabat nalu kundingiyimo tewolo.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Yuda tabango onindo, oni sayidodoga ko mete tewokungga nguya ewonggori. Ataga ngu nalu kundingiyi (Sabat). Moseslo mamana mandeno ngu, ge gengo yaba koolowoolo endeyoweloyi nguya loogulo ewonggori.
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Ene ngundilo etoyi ngu, asa, ngu oni sayidodoga mete tewokungga, ngundo mandeye gumi ewolo. Oningga no yomosinelootoni mete tetenokungga, ngundo elo, nono ete. Gengo yaba oo ngu yoya, koolowooya ooloulo ewolo.
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Ngundilo etoni, Yuda onindo sumoo inolo ewonggori. Ndawu oninggado geno ete, ge gengo yaba yoya, koolowooya ooloulo ete? Elo ewonggori.
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Ene ngundilo sumoo etoyi, oni goweyi mete tewokungga ngu, ene onendo tewoku ngu ma ingowolo. Ndatelo ngulo, oni simoo bale oowooyingga oolengo oodoyi, Yesus ene ngu kewooloyemonggo kuli toongewolo.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Kootusina, Yesusndo ngu oninggaku goobooyingo yano kenolo ewolo. Ataga ngu ge mete tewoku nga, ge mbumbuwa gula ma tewelo. Kinitetoni ngu, kowuli gula ulungga oolengo ge moondegemo tunootewalo ewolo.
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Ariya, ngu oningga Yesuslo mandeni ingolo ngu, ene oololo, Yuda onino ewolo. Nga oningga ngando no yomosinelowoku, ngu oowooyi Yesuslo ewolo.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Ngundilo etoni, Yuda onindo ngunonggo Yesus yombuliyoweloyimbolo damoni yewonggori. Ndatelo ngulo, ngu ooga ngu Sabat nalu kundingiyimo nguno tewoku ngulo.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Ene Yesusndo mandeye gumilo ewolo. Awanembo ngu nalu bidodomo ko telo oolooteku, ngundilo ngulo, no nguya ko tewanolo ewolo.
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Ngundilo etoni, Yuda onindo ngu ene komo Yesus uleyi kumooweloyimbolo yanggango yewonggori. Ndatelo ngulo, Yesusndo Sabat nalungga ngulo mamana mande ngu yombuliyolo, ko nguya Yesusndo ete. Anut ngu enengo eweyi oolengolo ewolo. Ngu mandega eteku, nguno ngu, enengombo Anut ngundilo tunootete.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Ariya, Yesusndo Yuda onilo mandeye gumi ewolo. Hamoo oolengo, no yeno eteno. Nangonimbo enengo ingondudunonggo oo gula ma tewa. Kini, ene oo eweyimbo tetoni kenowoku, ngu nangge tete. Eweyimbo oo bidodo teteku, ngu enengo Nangonimbo nguya ngundilo nangge tewa.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Eweyimbo Nangonimbolo gome ingolo, nowoondoyi teyinolo, ngulo ene oo bidodo gome etungootoni, Nangoni nguya tete. Eweyimbo ko nga dagalo ulungga nguya etungootoni tewa. Nguno ye nowoondoye soliyokolo, ingondudu ulungga ingowanggo.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Eweyimbo oni kumooyingomu yokutuwootoni, ootookootoyi, keda oluweloyi ngu yunoote. Ngundilo nangge, Nangonimbo nguya, ene keda oluweloyiga ngu yunowelo ngu, ene mete keda yunoote.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Eweyi Anutndo oni gulalo mandeni ma wilikoote. Kini, oni wilikoweloyi ko ngu bidodo enengo Nangoni kuli inowolo. Ndatelo ngulo, oni bidodo Anut oowooyi bingami elo okootenggoku, ngundilo nangge, enengo Nangoni nguya ngundilo oowooyi bingami elo okoowanggolo ingoote. Oni ene Nangoni oowooyi bingami ma elo okooteku ngu, asa, ene Eweyimbo, Nangoni suleyootoni ombuwoku, nguya oowooyi bingami ma elo okoote.
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 — ausente —
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 Hamoo oolengo, no yeno eteno. Oni ene nolo mandene ingolo, keyolo, Anutndo sulenelowoku, nguya newendemo hamoo tewaku ngu, asa, ngu oningga ngu, ene keda sugi sugi oluwa. Yo, hamoo, ngundilo oningga ngu Anutndo oni nenengo etekungga ngu, kootusina, Anutndo ene ko ma wilikowa. Kini, ene Anutya keda oluwali.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Hamoo oolengo, no yeno eteno. Nalu tunooteweloyi ngu, ataga kuli tunooteteku nga, oni kumooyingo ngu, ene Anut Nangoni ngulo manggowo ingolo ngu, asa, ene suwoo suwoo keda oluweloyi ngu yowanggo.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Eweyi enengombo ngu oni simoo bale yoyeni, keda oluweloyi ngu tunootete. Ngu yanggangongga ngu nangge Nangoni inootoni, ngulo ene nguya keda oluweloyiga ngu oni simoo bale yunoote.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Ene Oni Nangoni, ngundilo ngulo, Eweyimbo oni wilikoweloyi kongga ngu ene inowolo.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Ngu hamoo, tunooteweloyi naluno tunootetoni ngu, oni bidodo kumooyingomu meleno oolootenggoku, ngu ene nenengo manggone ingolo ootookoolo, endeloko oolewanggo. Yo, hamoo, oni ene damoni gome nenengo endeyolo oluwonggoku ngu, ene keda ko ootookoolo Anutya sugi sugi oluwanggo. Ene oni damoni biyomi telo oluwonggoku ngu, ene ko ootookoolo, mandeye wilikoyingo onino oololo, dikalo, ngunonggo ene Setanlo ende biyomi nguno sugi sugi oluwanggo. Ye ngulo ma soliyokolo tewelo.
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 — ausente —
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Yesusndo Yuda oni tabango nguya mande ngandilo ewolo. No nenengombo nenengo ingondudunemonggo oo gula ma tewano. Kini, no Awanonggo mande ingowonomu ngu nangge keyolo, no oni wilikoyelowano. Nolo mande wilikoyingo ngu nenengo oolengo. Ndatelo ngulo, no nenengo ingondudune ma keyooteno. Kini, Awando no sulenelootoni, ombuyingongga ngulo manggowo nangge keyolo ko teteno.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 Ene no gulanangge, nondo nangge nenengo mandene wesiyolo elo ngu, asa, ngu mandega wesiyolo ewonoku, ngu hamoo kini.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Ene gula (Anut) nguya oolooteku, ngundo ene nolo mande elo yootunoote. Ngu nolo mandega ewoku, ngu hamoo oolengolo ingooteno.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Kulimi, yendo oni gula suleyootoyi, Yonno oololo, ene nolo mande wesiyolo etoni ingowonggo. Mande bidodo ingowonggoku ngu, ngu hamoo mande nangge.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Oni dikalo, nolo mande, oowoone elo yootunootenggoku, ngulo no ma ingondudu teteno. Ene nondo ngu Anutndo ye ko yoyoni elo, ngulo gome ingooteno. Ngundilo ngulo, nondo nga mandega nga yeno etenoku, ngu Yonlo koni ngulo mande ewolo.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Yon ngu solu ngundilo delo, oni simoo bale himi gomemo yunowolo. Yengo nowoondoye ngu mete tetoni, ye nalu ootuwoo bodaga enengo himimbolo oni oni tewonggo.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 Ene nolo kone, damonine, oo sungo gula onindo ma teweloyim, ngu ye kewooloyemo tewonoku, ngundo Yonlo mande hamoo ewoku, ngu dagawolo. Ene ataga nolo damonine ngu nga yootunolo ete. Ko bidodo awando no nunowoku ngu, no temukowano. Yo, hamoo, nondo ko tetenoku, ngu enengombo oni simoo bale etuyelootoni, Awando no sulenelootoni, no ombuwonolo ingowanggo.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Awando no sulenelootoni, ombuwonoku, ngu enengombo no yootunonelolo, mande elo yunowolo. Yo, hamoo, ye enengo manggowo bodaga ma ingolo, ko enengo omukumundoongo nguya ma kenowonggori. Ene enengo mande ngu bukno ooloote.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Ene ye ngulo mandeni nowoondoyemo ngu ma ooloote. Ndatelo ngulo, ye Anutndo no sulenelootoni ombuwonoku, ye ngulo nowoondoyemo hamoo ma tewoowonggori.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Ye ngandilo ingootenggo. Anutlo mande so uyi nakangoyingo, ngundo suwoo suwoo keda oluweloyi kedaga ngu yunootoni, suwoo suwoo gome oluweloyilo etenggo. Ngundilo ngulo, ye mande bidodo ngu so uyi nakango ngu newendemo oolooteku, ngulo koyi telo erewetenggo. Ene ngu oo naka, ngu nolo yootunolo ete. Ene ye nono ombulo suwoo suwoo keda oluweloyiga ngu ma yowelo ingootenggo.
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 — ausente —
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 No onindo bingamine eya okooyi elo, ma sumoo yunooteno.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Ene nondo ye ingooteno. Yendo ngu, yengo nowoondoyemo Anutno hamoo ma telo oolootenggo.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 No kuli awanembolo oowooyimo ombuwonoku, ene ye nolo mandene ma yolo ingootenggo. Ene oni gula enengo oowooyimo elo ombuwaku ngu, ye ngulo mandeni ngu ye hahangelo yolo ingowanggo.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Ye yengo bingamiye ngu yengo dobooguliyemonggo yootenggo. Ene ngu bingamingga ngu Anutndo yunowelo ingooteku, ngu ye yowelo ma ingootenggo. Ngundilo ngulo, ye nowoondoyemo hamoo ma telo, ngulo nguya ma ingootenggo.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Ye nowoondoyemonggo ngandilo ma ingowelo, nondo Awano ye wilikoyelowelo mande eweloyi kini elo, ma ingootenggo. Ye Mosesndo nangge ye hoolooweyeloweloyi elo, ingondudu tetenggo. Kini, ngu ingonduduga ngu nenengo kini. Mosesndo ngu yengo wilikoyeloweloyi oni.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Mosesndo nolo newendemo hamoo tewolo. Ngulo ngu, ye Moseslo mande nowoondoyemo hamoo telo ngu, ye nolo mandene nguya nowoondoyemo hamoo tewanggo. Ndatelo ngulo, Mosesndo ngu ene nolo mandene nakangowolo.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Ene ye Mosesndo mande nakangoyingo ngu nowoondoyemo hamoo ma telo ngu, ye ndatelo telo ngu, ye nolo mandene ngalo nowoondoyemo hamoo tewanggo? Ye ereremo kini! Ewolo.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.