João 4

Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ngu nalunggano nguno, Parisi onindo mande gula ngandilo ingowonggori. Yesusndo Yon dagalo, sulena oni oowooyingga oolengo yoyolo, sono (kindingiyimbo) sonowooyunootelo ingowonggori.
1 Jesus sabia que os fariseus tinham ouvido dizer que ele batizava e fazia mais discípulos que João,
2 (Ene Yesus enengombo ma sonoyelowolo. Kini, enengo sulena onindo nangge oni sonoyelowonggori.)
2 embora Jesus mesmo não os batizasse, e sim seus discípulos.
3 Yesus ene Parisi onilo mandeye ngu ingolo ngu, ene Yudiya mela yokolo, ene ootookoolo, Galili melako ko oolouwolo.
3 Assim, deixou a Judeia e voltou para a Galileia.
4 Yesus ngu ene ootookoolo, Sameriya mela kewoolokuli oolega ngu keyolo oolouwolo.
4 No caminho, teve de passar por Samaria.
5 Yesus ngundilo yade oololo, Sameriya mela ngulo ende gula oowooyi Sayika, nguno tunootewolo. Ngu endega ngu namoko mela gula Yekobndo enengo nangoni Yosep kuli inowolo.
5 Chegou ao povoado samaritano de Sicar, perto do campo que Jacó tinha dado a seu filho José.
6 Yo, ngu musiyonggano nguno, Yekobndo kuli sono melengga sewolo. Yesus oole yade yade ombulo, moondeyi ogingoyingootoni, ngulo ene sono melengga ngu tanggeyimo bibitewolo. Ngu nalungga ngu, sa kewoolo (12 Klok).
6 O poço de Jacó ficava ali, e Jesus, cansado da longa caminhada, sentou-se junto ao poço, por volta do meio-dia.
7 Ngu naluno nguno, Sameriya mela ngulo bale gula sono moondowelo ombuwolo. Ene ombutoni, Yesusndo ngu balega ngu kenolo, ngandilo ewolo. Sono bodaga nunootooga newelo ewolo.
7 Pouco depois, uma mulher samaritana veio tirar água, e Jesus lhe disse: “Por favor, dê-me um pouco de água para beber”.
8 Ngu naluno ngu, Yesuslo sulena oniku bidodo, oowali uliyowelo endemo umukowonggori.
8 Naquele momento, seus discípulos tinham ido ao povoado comprar comida.
9 Yesusndo ngundilo etoni, asa, Sameriya balega ngundo gumi ewolo. Ge ngu Yuda oni, ko no ngu Sameriya bale. Ngulo ge ndawugalo, nono sonolo sumoo ete? Elo ewolo. (Ndatelo ngulo, Yuda onindo Sameriya oniya doboo ma yelo, goboolo ma endeyootenggo.)
9 A mulher ficou surpresa, pois os judeus se recusam a ter qualquer contato com os samaritanos. “Você é judeu, e eu sou uma mulher samaritana”, disse ela a Jesus. “Como é que me pede água para beber?”
10 Ene ngundilo etoni, asa, Yesusndo ngu balega nguya gumi ewolo. Ene ge Anutndo oo kingo duwoo gunooteku, ngu ingolo ngu, ko nga oningga ngando geno ete, sono bodaga nunootooga newe eteku, ngu nguya ingolo ngu, gebana eneya ewa. Suwoo suwoo, keda oluweloyi sono ngu, no nunootooga newe elo ewaku ngu, enendo suwoo suwoo keda oluweloyi sono ngu gunootoni newa.
10 Jesus respondeu: “Se ao menos você soubesse que presente Deus tem para você e com quem está falando, você me pediria e eu lhe daria água viva”.
11 Ngundilo etoni, balega ngundo Yesuslo mandeni gumi ewolo. Oni ulungga, ge sono moondoweloyi oo gula kini, nga sono melengga nga ngu, mela newendemo oolengo amu. Ge sono suwoo suwoo keda oluweloyiga, ngu ndanonggo yowa?
11 “Mas você não tem corda nem balde, e o poço é muito fundo”, disse ela. “De onde tiraria essa água viva?
12 Yekobndo nga sono melengga nga ngu, selo yunowolo. Ngu enengombo enengo simoongo, ko enengo nusagododo nga sonongga nga neloluwolo. Ge noolengo osinayi, Yekob, ngu dagalo ulungga, bine? Elo ewolo.
12 Além do mais, você se considera mais importante que nosso antepassado Jacó, que nos deu este poço? Como pode oferecer água melhor que esta que Jacó, seus filhos e seus animais bebiam?”
13 Yesusndo balega ngulo mandeni ngu ingolo, gumi ewolo. Oni bidodo nga sonongga nga nelo ngu, ene kootusina sonolo ko ingolo hahangewanggo.
13 Jesus respondeu: “Quem bebe desta água logo terá sede outra vez,
14 Ene oni gula nondo sonongga nga inootoowe newaku ngu, asa, ene sonolo bungeyi ko ma soliyetoni hahangewa. Nga sonongga nondo inootenoku ngu, suwoo suwoo keda oluweloyi sonongga ngu newendemo ngunonggo oolelo oolelo, ene sugi sugi oluwalo ewolo.
14 mas quem bebe da água que eu dou nunca mais terá sede. Ela se torna uma fonte que brota dentro dele e lhe dá a vida eterna”.
15 Ene ngundilo etoni, asa, balegaku enebana Yesusno ewolo. Oni ulungga, ge ngu sonongga ngu, no nuno. Nunootoyi ngu, asa, kootusina, no bungene soliyetoni, sonolo hahangelo, no sono moondowelo, ngano ko ma ombuwanolo ewolo.
15 “Por favor, senhor, dê-me dessa água!”, disse a mulher. “Assim eu nunca mais terei sede nem precisarei vir aqui para tirar água.”
16 Etoni, Yesusndo mandeni gumi ewolo. Ge oolouya, kamengge negongoya, yalingo ela ela ngano ombuli! Elo ewolo.
16 “Vá buscar seu marido”, disse Jesus.
17 Ngundilo etoni, balegakundo gumi ewolo. No kamene moole kini. Etoni, Yesusndo balegakuyalo ewolo. Ge ngandilo ete, no kamene kini, ge ngu hamoo oolengo ete.
17 “Não tenho marido”, respondeu a mulher. Jesus disse: “É verdade. Você não tem marido,
18 Ndatelo ngulo, kuli ge kamesumoongge kandegula. Ataga simoongga oolooteliku, ngu gengo kamengge oolengo kini. Gengo mandega eteku, ngu hamoo oolengo etelo ewolo.
18 pois teve cinco maridos e não é casada com o homem com quem vive agora. Certamente você disse a verdade”.
19 Etoni, balega ngundo Yesusno ewolo. Oni ulungga, ataga no ingooteno. Ge Anutlo ingondudu ewo oni.
19 “O senhor deve ser profeta”, disse a mulher.
20 Noole osi sambanayimbo nga mela pulimo ngano gooboongoolo, Anutno yambo mande tewonggori. Ene ye Yuda onindo ngu etenggo. Oni gooboongoolo yambo mande teweloyi ngu, Yerusalemno nanggelo etenggo.
20 “Então diga-me: por que os judeus insistem que Jerusalém é o único lugar de adoração, enquanto nós, os samaritanos, afirmamos que é aqui, no monte Gerizim, onde nossos antepassados adoraram?”
21 Baledo ngundilo etoni, asa, Yesusndo mandeni gumi ewolo. Ge bale, ge komo nolo mande etenoku nga ingoya, nowoondogemo hamoo teni. Nalu gula tunootetoningga ngu, ye nga mela pulimo ngano, ko ye Yerusalemno nguya, awanayimo yambo mande ma tewanggo.
21 Jesus respondeu: “Creia em mim, mulher, está chegando a hora em que já não importará se você adora o Pai neste monte ou em Jerusalém.
22 Ye ngu, oo ye ma ingootenggoku, nguno yambo mande tetenggo. Noole Yuda onindo ngu oo ingootetoku, nguno yambo mande teteto. Ndatelo ngulo, Anutndo ko yoyoweloyi koningga, ngulo ingonduduga ngu, noole Yuda oni simoo bale kandenayimo ooloote.
22 Vocês, samaritanos, sabem muito pouco a respeito daquele a quem adoram. Nós adoramos com conhecimento, pois a salvação vem por meio dos judeus.
23 Nalu gula tunootetoni ngu, ngu nalunggaku ngu ataga kuli tunootewoku nga! Oni bidodo hamoo yambo mande tewelo ngu, asa, ene komo Yuka Kundingimbolo Awangga ngulo yanggangoni, damonimo, nguno yambo mande tewanggo. Ene damoni ngundilo tetenggoku ngu, asa, Awando ngundilo oni ngulo gome ingoote.
23 Mas está chegando a hora, e de fato já chegou, em que os verdadeiros adoradores adorarão o Pai em espírito e em verdade. O Pai procura pessoas que o adorem desse modo.
24 Anut ngu Yuka oolengo. Ngulo oni simoo bale komo Yuka Kundingiyi, ngulo yanggangonimo ngu yambo mande tewanggo. Yo, ene komo Anutndo damoni metemi tewelo ingooteku, ngu nangge teyi.
24 Pois Deus é Espírito, e é necessário que seus adoradores o adorem em espírito e em verdade”.
25 Ene ngundilo etoni, asa, balegakundo mandeni gumi ewolo. No ingooteno. Mesayiya ombuwa. Ene Kristus, Anutndo noole ko yoyoweloyimbolo elo sunggi yewo oni, ngundo ombuya. Ene ombuteku naluno nguno, ene oo bidodo etoni, noole ingowatolo ewolo.
25 A mulher disse: “Eu sei que o Messias (aquele que é chamado Cristo) virá. Quando vier, ele nos explicará tudo”.
26 Balega ngundo ngundilo etoni ngu, Yesusndo enengo mandeni gumi ewolo. Ngu nondo nangge, no ataga geya mande eteloku nga! Elo ewolo.
26 Então Jesus lhe disse: “Sou eu, o que fala com você!”.
27 Yesusndo balega nguya ngundilo etoni, asa, ngu naluno nangge, enengo sulena oniku ombulo, yeyolo, ene ngulo ingondudu ulungga tewonggori. Ene sulena oni gulado sumoo ewelo ma ingowolo. Ge ndawuga yowelo erewete; ngundi, ge ndawugalo eneya mande eteli? Elo ingowolo.
27 Naquele momento, seus discípulos voltaram. Ficaram surpresos de encontrá-lo falando com uma mulher, mas nenhum deles se atreveu a perguntar: “O que o senhor quer?” ou “Por que conversa com ela?”.
28 Ariya, ngu balega ngu, enengo sono nggusi nguno yokolo, ene kendutelo, endemo oololo, oni simoo baleno ewolo.
28 A mulher deixou sua vasilha de água junto ao poço e correu de volta para o povoado, dizendo a todos:
29 Ye ombuya, ande oningga ande kenoyi! Ene nondo oo kuli tewonoku, ngu bidodo yootunolo ete. Ene Kristus bine? Elo ewolo.
29 “Venham ver um homem que me disse tudo que eu já fiz na vida! Será que não é ele o Cristo?”.
30 Ene ngundilo etoni, ariya, oni simoo bale endemo oluwonggoku, ngu bidodo ootookoolo, ende yokolo, Yesus tanggeyimo ombuwonggori.
30 Então as pessoas saíram do povoado para vê-lo.
31 Ngu nalunggano nguno, sulena onindo Yesusya oo neni elo, eriringolo ewonggori. Oo etuyeloyingo oni, ge komo oowali ne! Elo ewonggori.
31 Enquanto isso, os discípulos insistiam com Jesus: “Rabi, coma alguma coisa”.
32 Ene Yesusndo ewolo. No oowali gidalega moole, ye ngulo ma ingootenggo.
32 Ele, porém, respondeu: “Eu tenho um tipo de alimento que vocês não conhecem”.
33 Ngundilo etoni, ngulo enengo sulena oni enengo nangge elo ingolo ewonggori. Oni gulado bine, oowali kuli yolo, mayelo inowo? Elo ewonggori.
33 Os discípulos perguntaram uns aos outros: “Será que alguém lhe trouxe comida?”.
34 Yesusndo enengo ingonduduye ngu kenolo ingolo, ngulo ene ewolo. Nolo oowali ngu ngandilo. No komo oni no sulenelootoni, ngano ombuwonomu, ngulo ingonduduni ngu keyolo, enengo koni ngu temukowano. Ngungga ngu, nolo oowali nenengo.
34 Então Jesus explicou: “Meu alimento consiste em fazer a vontade daquele que me enviou e em terminar a sua obra.
35 Yendo ngandilo etenggo. Kombo namolaya yokolo ngu, kono oowali enggelo mandoni yemukootoni, yolo, ngu neweloyi nalu. Ene no yeno eteno. Ye komo ootookooya, doongeteya, endeyoya, oowali koyi nga kenoyi. Oowali kuli enggelo mandoni yemukowolo.
35 Vocês não costumam dizer: ‘Ainda faltam quatro meses para a colheita’? Mas eu lhes digo: despertem e olhem em volta. Os campos estão maduros para a colheita.
36 Oni oowali engge yooteku ngu, ene enengo uliyi yolo, ene suwoo suwoo sugi sugi keda oluweloyi, ngulo oowali ngu gooboongoolo watayewa. Ngundilo ngulo, oni oo imiteku, ko oni oo engge yooteku nguya, ene goboolo oni oni tewali.
36 Os que colhem já recebem salário, e os frutos que ajuntam são as pessoas que passam a ter a vida eterna. Que alegria espera tanto o que semeia como o que colhe!
37 Ngundilo ngulo, nga mandega nga ngu hamoo. Oni gulado ngu, oo yuwooyi imitoni, ko oni gulado ngu oowali enggelo mandoni yetoni, ngu yoote.
37 Vocês conhecem o ditado: ‘Um semeia e outro colhe’. E é verdade.
38 Nondo kuli ye suleyelootoowe, ye ko telo oo ma imiyingomo, nguno oowali enggelo mandoni yetoni yowanggo. Oni sungombo ko kuli yanggango ko tetoyi, oowali oolelo enggewoku ngu. Yendo ngu kongga nguno ulo, oowali engge yowonggo. Yesusndo mande ngundilo ewolo.
38 Eu envio vocês para colher onde não semearam; outros realizaram o trabalho, e agora vocês ajuntarão a colheita”.
39 Sameriya ende ulungga ngulo oni simoo bale oowooyingga oolengo, balega ngulo mandeni ngu ingolo, ngulo ene Yesusno nowoondoyemo hamoo tewonggori. Ndatelo ngulo, balega ngundo ewolo. Nondo kuli oo biyomi telo endeyowonoku, ngu bidodo yootunolo emukootelo ewolo.
39 Muitos samaritanos do povoado creram em Jesus por causa daquilo que a mulher relatou: “Ele me disse tudo que eu já fiz!”.
40 Ngundilo etoni, Sameriya endemo oni simoo bale ngu, ene Yesusno ombulo ewonggori. Ge ombutooga nooledodo ngano oluwato. Ngundilo etoyi, ngulo Yesusndo ngu endegano, nguno sa elaya oluwolo.
40 Quando saíram para vê-lo, insistiram que ficasse no povoado. Jesus permaneceu ali dois dias,
41 Sa elaya nguno oodoni, nguno ngu, oni simoo bale oowooyingga nguya Yesusndo mande etoni, ngu ingolo, nowoondoyemo hamoo tewonggori.
41 e muitos outros ouviram sua palavra e creram.
42 Ene ngu balega nguya ewonggori. Noole gedo etoyi ingolo, ngulo noole nowoondonayimo hamoo ma tewootowolo. Kini, noole ngu noolengombo enengo manggowoomo mandeni nguya ingolo, ngulo noole nowoondonayimo hamoo teteto. Noole ingooteto. Nga oningga ngando nangge, ene mela ngalo oni simoo bale bidodo ko yoyoweloyi oni oolengolo ewonggori.
42 Então disseram à mulher: “Agora cremos, não apenas por causa do que você nos contou, mas porque nós mesmos o ouvimos. Agora sabemos que ele é, de fato, o Salvador do mundo”.
43 Ngu sa elayaga nguno yokolo, ene ootookoolo Sameriya ende yokolo, yade yade ooleko oololo, Galili melako tunootewolo.
43 Depois daqueles dois dias, Jesus partiu para a Galileia.
44 Yesus enengombololo ewolo. Anutlo ingondudu eyingo oni ngu, enengo ende damonimo oowooye bingami ma tunootewalo ewolo.
44 Ele mesmo tinha dito que um profeta não é honrado em sua própria terra.
45 Ngundilo elo, Yesus ene yade oololo, Galili melako tunootewolo. Ene tunootetoni, Galili oni ngundo Yesus kenolo, ene oni oni tewonggori. Ndatelo ngulo, ene nalu kundingiyi nguno Yesusndo Yerusalemno ko oo tewoku, ngu ene nguya oololo kenowonggori.
45 Mas, uma vez que os galileus haviam estado em Jerusalém para a festa da Páscoa e visto tudo que Jesus fizera, eles o receberam.
46 Ngundilo telo, Yesus ene Kena ende Galili mela nguno mayelo tunootewolo. Ngu endega nguno ene kuli sono yowoolengootoni, Wayin tunootewolo. Ngu melako nguno ende gula oowooyi Kaperniyam. Nguno Gabman onilo sobosobo tabango gula oluwoku, ngu enengo nangoni ngu sayidodo oluwolo.
46 Enquanto Jesus viajava pela Galileia, chegou a Caná, onde tinha transformado água em vinho. Perto dali, em Cafarnaum, havia um oficial do governo cujo filho estava muito doente.
47 Ngu oningga ngundo Yesuslo mandeni ingowolomu ngu, Yudiya mela yokolo, ene mayelo, Galilino ooloote, elo etoyi, ingowolo. Ngulo, ene Yesus tanggeyimo oololo ewolo. Ge komo ombuya, nolo nangone kumoowelo namoko tete. Ngulo ge ombuya, yomosiyootooga mete tenilo ewolo.
47 Quando soube que Jesus viera da Judeia para a Galileia, foi até ele e suplicou que fosse a Cafarnaum para curar seu filho, que estava à beira da morte.
48 Ene ngundilo etoni, asa, Yesusndo ewolo. Ene yeno Anutndo oo sungo gula onindo ma teweloyim teteku, ngu kenolo, ngulo ye nowoondoyemo hamoo ma tetenggolo ewolo.
48 Jesus exclamou: “Jamais crerão, a menos que vejam sinais e maravilhas!”.
49 Yesus ngundilo etoni, asa, Gabman onilo sobosobo oni tabangongga, ngundo Yesusno ewolo. O oni ulungga, ge komo sodedo Kaperniyam endemo ombu, no nangone kumoowelo teteku nga! Elo ewolo.
49 O oficial implorou: “Senhor, por favor, venha antes que meu filho morra”.
50 Tabango oningga ngundo ngundilo etoni, Yesusndo gumi ewolo. Ge mete oolou, gengo nangongge ngu keda oluwa. Ene ngundilo etoni, asa, ngu oningga ngu, ene Yesuslo mandeni ngu ingootoni, hamoo tetoni, ngulo ene oolouwolo.
50 “Volte!”, disse Jesus. “Seu filho viverá.” O homem creu nas palavras de Jesus e partiu para casa.
51 Ngu oningga ngu ene ooloutoni, enengo yano sulena oni ooleko yeyootoni, ngundo ewonggori. Gengo nangongge keda oolootelo ewonggori.
51 Enquanto estava a caminho, alguns de seus servos vieram a seu encontro com a notícia de que seu filho estava vivo e bem.
52 Ngundilo etoni, ngulo enengo sulena oniku sumoo yunolo ewonggori. Kuyowo ndawunalunggano ene sayimbo yokootoni, ene metemi tewo? Ene ngundilo etoni, enengo sulena onikundo gumi ewonggori. Ene kuyowo sa gaboyi ngu nalu gulananggemo (1 klok), moondeyi gookingo ulunggaku yokootoni, mete tewo.
52 Ele perguntou quando o menino havia começado a melhorar, e eles responderam: “Ontem à tarde, à uma hora, a febre subitamente desapareceu!”.
53 Ngundilo etoyi, eweyi ingoyingo, kuyowo ngu nalunggano nguno nangge, Yesusndo gengo nangongge ngu keda oluwa, eneno ewolo. Ngundilo ngulo, ene Yesusno newendemo hamoo tetoni, enengo keyimo oniku nguya eneno nowoondoyemo hamoo temukowonggori.
53 Então o pai percebeu que havia sido naquele exato momento que Jesus tinha dito: “Seu filho viverá”. E o oficial e todos de sua casa creram em Jesus.
54 Ngu naluno, Yesus ene Yudiya mela yokolo, Galili melako mayelo, nguno ene oo sungo gula onindo ma teweloyim, ngu tambu elayayiga, nguno tewolo.
54 Esse foi o segundo sinal que Jesus realizou na Galileia, depois que veio da Judeia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.