João 1
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Kulimi oolengo, Anutndo oo bidodo ma yeyingo, ngu naluno, Mande ngu (Yesus) oluwoliyo. Yo, Yesusndo ngu Anutya goboolo oluwoliyo. Ngu enengombo Anut.
1 Tafaram matara’e ana veya Tur i wan ma, naatu Tur i God hairi hima, naatu Tur i God taiyuwin.
2 Kulimi oolengo damonimonggo ngu, ene Anutya oluwoli.
2 Tur i God hairi wan hima’abo tafaram matar.
3 Yo, Yesusndo ene oo bidodo temukowolo. Ngulo ngu, oo gula oole gulano ma tunootewolo. Kini, oo bidodo tunootewoku ngu, Yesus enengombo yeni tunootemukowolo.
3 Tur wanawananamaim God sawar etei’imak sinafen himatar; iti sawar himamatar i etei tur wanawananamaim himatar men ta asir matar kwaneyanamih.
4 Eneno keda sugi sugi oluweloyi oolooteku, ngu keda oluweloyiga ngu simoo balelo solu himi.
4 Tur i yawas an anababatun, naatu iti yawas i sabuw isah marakaw bai na.
5 Ngu solu himingga ngu suwoono delo himi yetoni, ngu ooleli ngundo doobengoweloyi ereremo kini.
5 Iti marakaw guguminamaim kusisiar, naatu gugumin men karam boro marakaw na’asabun.
6 Oni gula tunootewo, ngu oowooyi Yon. Anutndo ene koletelo suleyootoni ombuwolo. Yo, ene ombulo oni simoo bale tunoo etuyelolo, Yesus ngu hamoo solu himi oolengo. Ngundilo tetoni, ngulo oni simoo bale mande ngu ingolo, ene nowoondoyemo hamoo tewanggo.
6 God ana kob abarayan wabin John iyafar na tit;
7 — ausente —
7 marakaw isan sif ruboun eorereb sabuw hinowar, naatu sabuw iyab tur hinonowar hitumatum.
8 Yon enengombo ngu solu himingga ngu kini. Kini, ene ombuyingo ngu solu himingga (Yesus) ngulo mandeni wesiyolo eweloyimbolo ombuwolo.
8 I taiyuwin i men marakaw; i marakaw akisin ana sif narubonamih na.
9 Yo, Yesus ngu hamoo solu oolengo. Ngundo ombulo, oni simoo bale bidodo melako oolootenggoku, ngu solu himi yunowelo ombuwolo.
9 Iti marakaw i turobe, marakaw anababatun, tafaramaim na sabuw tafahimaim ekukusisiar.
10 Ngu ene melako ootoolo, ngunonggo ene melako, oni simoo bale, oo bidodo yewolo. Ene melako oni simoo baledo, ene kenolo, ma ingowonggori.
10 Tur i na tafaram eo mamatar wanawananamaim ma, baise tafaram i men inanimih.
11 Ene enengo ende damonimo oolouyingomu, ene enengo Yuda onindo ngu ma yowonggori. Kini, oni gidalegado yowonggori. Ene oni ngu enengo oowooyimo nowoondoyemo hamoo tetenggoku ngu, ene mete Anutlo simoongo oolengo tunootetenggo.
11 I na ana tafaram tit, baise taiyuwin ana sabuw i men hibaimih.
12 — ausente —
12 Baise sabuw afa hibai naatu wabinamaim hitumitum, naatu baibasit itih i hina God natunatun himatar.
13 Yo, ene Anutlo simoongo tunootetenggoku ngu, ene awa namoyembolo daloyebo kini, ko onilo ingonduduno nguya kini, enengo koyemo nguya kini. Anut enengombo yoyeni, enengo simoongo tunootetenggo.
13 God natunatun himamatar i men orot anarara, o men orot babin aawan hairi hi’in kek tetutufu na’atube’emih, baise i God akisin anakokok sinaf i natunatun himatar.
14 Mande (Yesus) ngundo oni tunootewoku, ngu nalu ootuwoo bodaga nangge, noole kewoolonayimo oluwolo. Yo, eweyimbo suleyootoni, ombutoni, noole kuli enengo dulidalini ngu kenowootowolo. Ngu dulidaliningga ngu, enengo nangoni gulananggega ngulomu. Sumange ko damoni hamoo gome nenengomu, ngu eneno hangewolo.
14 Tur i na orot matar, naatu wanawanatamaim ma, ana marakaw bonamanamarin i taitin, iti marakaw bonamanamarin i God Natun ta’imonamo ebitin. Iti tur wanawanan i turobe naatu manaw kabeber awan karatan.
15 Yondo ngu oningga ngulo mandeni wesiyolo elo, ngandilo meno ewolo. Ngu oningga ngu, kuli nondo yeno etoowe ingowonggoku, ngu ngandilo. Ene no kootunemo ombulo tunootewoku, ene no oowoone dagalo ulungga tunootete. Ndatelo ngulo, ene kuli tunootelo oluwoku, ngu naluno, no ma oluwololo ewono.
15 John iti orot isan fanan sib binan eo,” Iti orot ayu isan ao’oban iti enan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘I ayu ufu enan i ana fair ra’at ayu natabiru, anayabin i wan ma’abo ayu atufuw.’”
16 Eneno ngu sumange ulungga oolengo hangelo ooloote. Ngu sumangeningga, ngunonggo nangge suwoo suwoo oo gome gome guladilo guladilo, ene noole yunololoote.
16 I wanawanan manaw kabeber karsuwei it etei ebigegewasinit, ana baigegewasin tafan baban ebitit.
17 Yo, hamoo, Moses kandeyimonggo Anutndo mamana mande noole yunowolo. Ene sumange nowoondoyi, ko mande damoni hamoo gome nenengo, ngu Yesus Kristusnonggo nangge tunootewolo.
17 Anayabin God ana ofafar i Moses itin, baise manaw kabeber naatu turobe i Jesu Keriso’one na.
18 Oni gulado hamoo oolengo Anut ma kenowolo. Anut Nangoni gulanangge, ngu Anut kilalongo. Ngundo eweyi tanggeyimo oolooteku, ngundo nangge, Anutlo damoni ngu nooleno yootunolo ete.
18 Men yait ta God itin. baise God Natun ta’imon Tamah wanawananamaim ema’am akisinamo God bai na bebeyanamaim tasusu’ub.
19 Yuda onindo Anutlo woolo yeyingo oni kundingiyi, Liwayi oni ngu suleyelootoyi Yerusalem yokolo, ombulo, Yon sumoo inowonggori. Ge ndawu oningga? Elo ewonggori.
19 Jew hai ukwarih Jerusalem hima’am firis afa naatu hai baibaisayah afa hiyafarih hin John hibatiy? “O i yait?”
20 Ngundilo sumoo etoyi, ariya, Yondo mande tunoo elo, mande gula ma oongoowolo. Ene ngandilo wesiyolo ewolo. No Kristus, Anutndo noole ko yoyoweloyi suleyowoku oningga ngu kinilo ewolo.
20 I men baifuwenamaim iyafutih, baise i mutufor bebeyanamaim eorereb, “Ayu i men Keriso.”
21 Yondo ngundilo etoni, enendo sumoo inowonggori. Ngu ndatelo? Ge ndawu oningga? Ge bine Ilayisando? Ewolo. Etoyi, enendo mande gumi ewolo. No Ilayisa kini. Etoni, enendo sumoo gula ewonggori. Ge bine Anutlo ingondudu eyingo oningga, noolendo sobowootetoku, ngu bine? Elo ewonggori. Asa, enebana mande gumi ewolo. Kini.
21 Naatu hibatiy, “Bo o i yait? Om Elizah?” John eo, “Ayu men Elizah.” Ai o dinab orot?” John iya’afutih eo, “Ayu men dinab orot.”
22 Ngundilo etoni, enebana Yonno sumoo gula ewonggori. Ge ndawu oningga? Noole komo mande gumi oni noole suleyelootoyi ombuwootoku, nguno ewato. Ge, gengomboya ngu, ge ndatelo ete? Elo ewonggori.
22 Ibanak hibatiy maiye hio, “O i yait? Ku’o anowar saise anamatabir anan iyab hiyafari anan hai tur ana’owen. O taiyuw isa boro inakubuna ananowar.”
23 Ene ngundilo etoyi, Yondo gumi ewolo. No nga oningga ngalo Anutlo ingondudu eyingo oni Ayisaya, ngundo ewolo. Oni gula kingo mela oni kini, ngunonggo manggowo gula meno ete. Oo Sembuli Ulungga, ngulo oole yomosiyoyino! Elo ewolo. (Ayisaya 40:3)
23 John iya’afutih dinab orot Isaiah Buk Atamaninamaim kirum inu’in imaim eo, “Ayu i orot ta fanan araramaim eafa’af. Ef kwanarumutufur Regah ana remor isan!”
24 Parisi onindo ngu oni ngu, suleyelootoyi ombuwolo. Ene Yon sumoo inowonggori. Asa, ge Kristus kini, ge Ilayisa kini, ko Anutlo ingondudu eyingo oni kini, asa, ndawugalo ngulo, ge oni simoo bale sono kundingiyimbo sonoyeloote? Elo sumoo inowonggori.
24 Kob nayah Pharisee hiyafarih hina,
25 — ausente —
25 John hibatiy, “Bo o men Keriso, o Elizah o dinab orot na’at, aisim sabuw bapataito kubitih?”
26 Ene ngundilo sumoo etoyi, asa, Yondo mandeye gumi ewolo. Nondo ngu sonombo nangge sonoyelooteno. Ene oni gula kewooloyemo dikalo oolooteku ngu, ye ngu watayi kini.
26 John hai tur eowen eo, “Ayu harewamaim sabuw bapataito abitih, Baise kwa wanawanamaim orot ta ebatabat kwa men kwaso’ob.
27 Ngu oningga ngu, no kootusina ombuteku, ngu oningga ngulo yanggangoni ulungga oolengo. Nolo yanggangone ngu bodaga nangge, ngulo ngu, no enengo ko oni telo, ma oluwanolo ewolo.
27 I Ayu ufu’umaim enan, an ana baibaiyon murab men gewasu boro anarufamen.”
28 Nga mandega nga Betani ende, Yodan sono anduloko nguno tunootewolo. Nguno Yondo oni simoo bale sono kundingimbo sonoyelowolo.
28 Iti sawar etei i Bethany himatar harew Jordan sisibin veya yeninane, John sabuw bapataito bitihimaim.
29 Sengetoni, Yesus ombutoni, Yondo kenolo ewolo. Kenoyi, nga ngu Anutlo Sipsip Nangoni. Ngundo oni simoo bale mela bidodo mbumbuwaye andange yunowa.
29 Mar to John nuw Jesu nan itin eo, “Kwanuw God Ana Lamb tafaram ana kakafin bosairenayan enan kwa’itin!”
30 Ngu oningga ngulo, nondo kuli ewonomu ngu. Oni gula no kenelolo ombuteku, ngundo no daganelowolo. Ndatelo ngulo, ene no ma oliyingo naluno nguno, ene kuli oluwolo.
30 Iti orot isan ao’orereb anamaramaim iti na’atube ao, ‘Orot ayu ufu’umaim enan i ana fair ra’at kwanekwan, anayabin i wan ma’abo ayu a tufuw.’
31 No ngu oningga nguya watayi kini. Ene no ombulo, oni sono kundingiyimbo sonoyelootoowe, nguno Iserel oni simoo baleno, ngu oningga ngu tunoo etuyelowanolo ewolo.
31 Ayu taiyuwu auman iti orot men asu’ub, baise anayabin nati isan ayu harewamaim sabuw bapataito abitih imaim Israel sabuw isah tirerereb hitaso’ob’.
32 Yondo mande ngandilo yootunolo ewolo. No Yuka Kundingiyi ngu, nu kundirimanggowo ngundilo telo, Sambononggo ombulo, ene tabango sanganimo oodoni kenowono.
32 Naatu John iti tur eorereb. “Ayu Anunin mamu imag na’atube marane ra’iy naatu i tafanamaim mamara’at aitin.
33 No nenengombo ngu oningga ngu, kuli watayi kini. Anutndo oni sonoyelo elo, sulenelolo ngu, ngandilo ewolo. Ge Yuka Kundingiyi kenootoyi, oni gula tabango sanganimo oodoningga ngu, ariya, ngu oningga ngundo Yuka Kundingimbo oni simoo bale sonoyelowalo ewolo.
33 Ayu iti orot i boro men ataso’ob, baise God iyunu ana harewamaim sabuw bapataito abitih i au tur eowen, ‘Orot yait Anunin nara’iy tafanamaim namara’at ina’i’itin, i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nitih.’”
34 Asa, no nenengombo ngu ooga kenootoowe tunootewolo. No ngulo mandeni yeno kuli ewonoku, nga oningga nga, ene Anut Nangoni. Yondo ngulo ngundilo ewolo.
34 John eo, “Ayu aitinika naatu ao’orereb iti i God Natun.”
35 Sengetoni, Yon dikatoni, enengo sulena oni elaya nguya dikawoliyo.
35 Ana martot John iban maiye ana bai’ufununayah orot rou’ab bairi hina efan ta’imonamaim hibatabat.
36 Ene Yesus kenootoni, oole keyolo ombutonilo ewolo. Kenoli, ngungga ngu, Anutlo Sipsip Nangoni! Elo ewolo.
36 Naatu Jesu na natabirih inan i’itin anamaramaim, John eo, “God ana Lamb enan kwa’itin!”
37 Enengo sulena oni elayagaku Yonlo mande ngu ingolo, ene Yesus keyolo oolouwoliyo.
37 Anamaramaim bai’ufununayah orot rou’ab iti hinonowar, i hairi Jesu hi’ufunun.
38 Ene ngundilo tetoli, Yesus yowoolengolo, elayagaku ene keyolo ooloutoli, yeyolo ewolo. Yali ndawuga ereweteli? Ewolo. Etoni, elayagakundo gumi ewoliyo. Rabayi, ge ndawu yanggano ooloote? Elo ewoliyo. Rabayi mandega ngulo damoni ngandilo, oo etuyeloyingo oni ewolo.
38 Jesu nunutabir, orot rou’ab hibi’ufunun itih naatu ibatiyih, “Kwa abistan kwakokok?”
39 Yesusndo gumi ewolo. Mete yali ombuya kenoli! Ewolo. Etoni, asa, elayagaku Yesus keyolo oololo, ene oluwoku ya ngu kenolo, enedodo ngu sangga nguno oluwolo. Ene, ngu sangga nguno mande elo oodoyi, oololo suwootetoni ngu, sa gaboyi nalu namolaya tunootetoni, ko suwoono nguya oluwolo.
39 I iya’afutih eo, “Kwanatan, kwa taiyuw efan kwa’itin.”
40 Nga oni elayaga, ngando Yonlo mande ingolo, ene Yesus keyolo oololo, ene oni gula oowooyi Enduru, ngu Sayimon Pita ngulo koneyo.
40 John abistan eo’o orot rou’ab hinowar Jesu hibi’ufunun orot ta i Andrew, Simon Peter tain
41 Enduru, sodedonangge Yesusndo oluwonggoku yangga, ngu yokolo ulo, bebeyi Sayimon koletelo erewelo kenolo ewolo. Noole kuli Mesayiya kenootetoku nga! Elo ewolo. Mesayiya ngulo damoni ngandilo. Ene Kristus, Anutndo noole ko yoyoweloyi sunggi yeyingo onilo ewolo.
41 Andrew Jesu bihamiy ufunamaim wantoro’ot i tuwah Simon nuwih, naatu tita’ur ana tur eowen, “Ayu i Roubininenayan atita’ur, nati i Keriso.”
42 Ngu naluno nguno, Endurundo Sayimon yolo, Yesusno oolouwolo. Yesusndo kenolo ewolo. Ge Sayimon, Yonlo Nangoni. Kootusina oowoongge Sipas (Pita) ewanggolo ewolo. Ngu oowooyi Pitangga ngulo damoni ngu digi ulunggalo ewolo.
42 Naatu Andrew tuwah Simon nawiy in Jesu biyan tit.
43 Sengetoni suwoononggo, Yesusndo enengo ingondudunonggo, Galili melako oolouwanolo ingowolo. Ene Pilip kenolo ewolo. Ge ombuya no kenelolo ewolo.
43 Ana marto, Jesu au Galilee namih bobogaigiwas, Philip tita’ur naatu iu, “Kuna kwi’ufnunu tan.”
44 Pilip ngu ene Betsayida oni. Enduru Pita elagalo ende damoni nguya.
44 Philip ana tafaram i Betsaida, Andrew tuwah Peter bairi hai bar merar ta’imon.
45 Pilipndo oololo, Nataniyel kenolo ewolo. Nga oningga nga ngu, ene kuli Mosesndo mamana mandeno nakangoyingo, ko Anutlo ingondudu eyingo onindo nguya nakangoyingonggaku, noolendo kuli kenowooto. Ngu Yesus, Nasaret oni, ngu Yosep Nangonilo ewolo.
45 Philip na Nathanael tita’ur naatu iu, “Iti orot isan Moses Buka Atamaninamaim eo kikirum naatu dinab oro’orot auman hikikirum i boun atita’ur, iti orot tamah i Joseph ana bar ana merar i Nazareth.”
46 Ene ngundilo etoni, ariya, Nataniyeldo eneno ngandilo sumoo ewolo. Oo metemi gula Nasaretno tunootewa, bine? Ene ngundilo etoni, asa, Pilipndo mande gumi ewolo. Ombuya kenolo ewolo.
46 “Nazareth! Sawar gewasin ta boro imaim namatar?” Nathanael ibat.
47 Yesusndo Nataniyel kenootoni, eneno ombutoni, ngandilo ewolo. Keno, Iserel oni ene hamoo! Eneno ebe ganagana mande ko damoni biyomingga nguya, eneno ma oolootelo ewolo.
47 Anamaramaim Jesu nuw Nathanael nan itin, isan eo, “I turobe Israel mowan, i orot ana yawas gewasin men baifufuwenayan.”
48 Ene ngundilo etoni, Nataniyeldo Yesus sumoo inowolo. Ndatelo, ge no watayi tewo? Ene ngundilo etoni, Yesusndo gumi ewolo. Pilipndo ma negogeloyingomo, no nguno (Pik) dega damonimo oodoni geyowonolo ewolo.
48 Nathanael ibatiy, “O mi’itube ayu isu’ubu?”
49 Etoni, Nataniyeldo gumi ewolo. Oo etuyeloyingo oni, ge Anutlo Nangoni! Ge Iserel mela ngulo onilo sobosobo koleteyingo ulungga! Ene ngundilo ewolo.
49 Imaibo Nathanael eorereb eo, “Rabbi, Bai’obaiyenayan o i God Natun! o i Israel hai Aiwob.”
50 Ngundilo etoni, Yesusndo gumi ewolo. No ge amana (Pik) de damonimo geyowonolo etoowe, ngulo ge nowoondogemo hamoo tete. Kootusina, oo ulunggado nga ooga nga dagatoni, ge kenowalo ewolo.
50 Jesu eo, “O i tumatum anayabin ayu a tur aowen o i ai fig an ima’am ait. O boro sawar gagamihika ina’itan men iti i’i’itin na’atube.”
51 Yesusndo ene ko ewolo. No hamoo oolengo, yeno eteno. Kootusina, ye Sambo goosootoni, kenootoyi, Anutlo Sambono Engel oni, ngundo Oni Nangoni, ngu tanggeyi gidegide oolelo, ombulo tetoyi, ye yeyowanggolo ewolo.
51 Tur tafan ya’abar maiye eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa boro mar ana etawan nabotawiy, naatu God ana tounamatar Orot Natun biyanamaim hinayen hinarara’iy kwana’itih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.