João 19

Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Asa, ngu naluno nguno, Payilatndo enengo me onino etoni, ngundo Yesus yolo, utolo, gisasalu polo gome gome ulewonggori.
1 Naatu Pilate ma’utenayah uwih, Jesu hibai hibowabiwabir sawar.
2 Ngundilo telo, me onindo tomoku gula uto sanggilidodomundo telo, yolo, Yesus tabangomo yewonggori. Ngundilo telo, towi seleyingo yolo yemuyinowonggori.
2 imaibo ma’utenayah kokor hi’afuw hififin ana kowasimih ukwarin hiyoun, naatu faifuw wair hibai hi’osenawein,
3 Me oni bidodo Yesus doongeyimo mayelo, yumooweloyi mande oowooyingga telo ewonggori. Ge Yuda onilo King ge e! Ngundilo elo ulewonggori.
3 naatu hiyen hin biyan hitit naatu hi’o, “Jew hai aiwob ma’ama’anin!” Naatu yumatanamaim hifafar.
4 Ngu naluno nguno, Payilatndo ko endesina Yuda onino oolelo ewolo. Ye ingoyi! Nondo ene yolo, yeno endesina ooletoowega, yendo kenoyi! Nondo ene goweyimo oo biyomi gula ma kenooteno!
4 Pilate ibanak tit maiye sabuw rou’ay isah eo, “Ayu iti orot kwa namaim abai atitit i anao kwanaso’ob, i biyanamaim ayu men kakafin ta atita’ur.”
5 Ene ngundilo etoni, ariya, Yesus endesina ooletoni, ngu tomoku uto sanggilidodobo tewonggokungga, ngu Yesus tabangomo oodoni, ko, towini seleyingo nguya teyingo ngudodo ooletoni, Payilatndo Yuda onino etuyelolo ewolo. Ye nga oningga nga kenoyi!
5 Jesu ana kowas kokor ukwarin hiyow naatu ana waifuw wair hi’osenawein imaibo hibai hititit. Pilate sabuw isah eo, “Orotoban iti.”
6 Ngundilo etoni, Anutno woolo yeyingo oni ngulo sobosobo, ko, kumba ootuwoo oni, ngundo Yesus kenolo, ngu ene manggalu ulungga telo ewonggori. De mombimo sanggawetoyiga kumooni! Yo, de mombimo sanggaweyiga kumooni! Ene ngundilo etoyi, Payilatndo Yuda onilo mande gumi ewolo. Yengombo yoya, de mombimo sanggaweyiga kumooni, ene nondo ene goweyimo biyomi gula ma kenooteno!
6 Firis ukwarih naatu i ana sabuw ukwa’ukwarih bairi hinuw hi’i’itin anamaramaim hitarakouw hi’o, “ku’onaf, ku’onaf!”
7 Ene mande ngundilo elo yokolo ngu, asa, Yuda onindo mandeni gumi ewonggori. Noole mamana mande gula oolooteku, ngu mamana mandega ngundo ete. Oni gula ene Anut yumooyinolo mandega elo ngu, ene komo kumoowa. Ngundilo eteku, ngulo ngu oningga ngu, ene komo kumooni. Ndatelo ngulo, ene ngandilo ewolo. No Anut Nangoni, ewoku ngulo ewolo.
7 Sabuw hiya’afut maiye hi’o, “Aki ai ofafar eo i boro namorob, anayabin i taiyuwin eorerereb God natun rauw eo.”
8 Payilatndo ngu mandega ngu ingolo, ene sosoleyingo ulungga telo, ngulo ene Gabmanlo ya newendemo ko ulo, Yesus sumoo inowolo. Ge ndanonggo mayewo? Ngundilo sumoo etoni, ene Yesusndo eneno gumi ma ewolo.
8 Pilate iti nonowar i ana bir ra’at,
9 — ausente —
9 matabir maiye bar wanawanan run naatu Jesu ibatiy, “O menane ina?” Baise Jesu men tur ta eomih.
10 Yesus nenetelo oodoni, ariya, Payilatndo Yesusya sanggili telo ewolo. Ndatelo ngulo, ge nolo mandene gumi ma ete? Nondo ge goyokootoowe, toongeweloyi ngulo yanggangonedodo, ko, de mombimo gosanggawetoowe, kumooweloyi nguya yanggangonedodo, ge ngu ma ingoote? Elo ewolo.
10 Pilate Jesu isan eo, “O men kukokok tur ta ayu isou inao?” “Inaso’ob, ayu isou i fair ema’am boro o ana botaiti inatit o boro ana onafi.”
11 Ene ngundilo etoni, Yesusndo mandeni gumi ewolo. Anut awuno oolengo, ngundo yanggango ge ma gunootoni ngu, asa, ge no nodowoolo nuleweloyi nguya ereremo kini. Ene nondo geno hamoo eteno. Oni no noyolo, ge kandegemo yootunonelolo noyewoku, ngulo mbumbuwani, ngundo gengo mbumbuwage ngu dagalo, ulungga oolengo! Elo ewolo.
11 Jesu iya’afut, “Iti fair ayu tafau’umaim ibai kuma’am, anayabin iti fair i God it. Imih orot yait ayu o isa yayabunu i bowabow kakafin gagamin maiyow bai.
12 Ene mande ngundilo etoni ngu, asa, Payilatndo ngu ingolo, ene oole erewelo kenolo, Yesus yokootoni, toongewelo oole erewewolo. Ene Yuda onindo meno elo ewonggori. Gedo ngu oningga, ngu yokootoyi toongewaku ngu, asa, ge Sisa dobooyi kini! Oni gula enengombo ene King elo ngu, ene Sisa nguya mundiyi teteku ngu! Elo ewonggori.
12 Ana maramaim Pilate iti tur nonowar ef nuwet mi’itube Jesu tabotait isan. Baise rou’ay hitarakouw i matabir maiye run, “o nati orot inabobotait ana itinin o i men Caesar ana ofamih. O yait ta aiwob inararouw, o i Ceaser ana wosai orot”.
13 Payilatndo ngu mandega ngu ingolo, ngulo ene Yesus yolo, endesina oolelo, ene oololo, mande wilikoweloyi yabano yeyi bibitewolo. Musiyo gula oowooyi digi yabayi, Hiburu mandeno ngu oowooyi Gabata.
13 Pilate iti tur nonowar ana maramaim Jesu bai tit ufun efan wabin teo kabay ana’ubun imaim baibabatiyen ana ura ma’ama tafan mare (Hebrew tur i te’o Gabbatha).
14 Ngu sa nalungga ngu, Pasowa nalungga ngulo oo yomosiyoweloyi naluwolo. Ngu nalungga, ngu sa kewoolo oolengo, ngu naluno, Payilatndo Yuda onino ewolo. Kenoyi, yengo mela sobosobo ulungga (King) nga! Elo ewolo.
14 Veya na bi’ouyit nati i Tar Nowaten ana hiyuw ana veya nanamaim Pilate sabuw isah eo. “Kwa a aiwob orot i iti”.
15 Payilatndo ngundilo etoni, asa, Yuda onindo manggalu ulungga telo ewonggori. Ngu andangeya yoko! Andangeya yokootooga, de mombimo sanggaweya uleyi! Ene ngundilo manggalu tetoyi, Anutlo woolo yeyingo onilo sobosobo oni, ngundo mande ngandilo meno ewonggori. Noolengo mela sobosobo ulungga (King) gula kini! Sisa nangge, ngu noolengo mela sobosobo ulungga (King)! Elo ewonggori.
15 Hitarkoukuw hi’o, “kwa’asabun! kwa’asabun!” kwa’onaf! Pilate ibatiyih, “Kwakokok ayu a aiwob ana onaf?” Firis ukwa’ukwarih hiya’afut hi’o, “Aki ai aiwob i ta’imon maiyow, Caesar akisinamo”.
16 Ngundilo etoyi, Payilatndo enengo mandeye ngu ingolo, ngulo ene Yesus dowoolo, enengo kandeyemo yelo ewolo. Ye mete, ene yokootoyiga, me onindo dowoolo, oololo, de mombimo sanggaweya uleyiga kumoonilo ewolo.
16 Imaibo Pilate Jesu ya’abun i isah onafinamih hibai hin.
17 Payilatndo ngundilo etoni ngu, asa, me onindo Yesus yolo, enengo de mombi inootoyi, koolowoolo, ende yokolo oololo, musiyo gula oowooyi tabango wembuyi, nguno oolouwolo. Hiburu mandeno musiyo ngu oowooyi Golgata.
17 Jesu tit ana onaf abar remor in ukwarih rarik ana efanamaim tit. (Hebrew fanahimaim Golgotha). Jesus ana koros eabar enan|alt="Jesus carrying cross" src="cn01833B.tif" size="col" loc="Jhn 19.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.17"
18 Ngu mela musiyonggano nguno, Yesus de mombimo sanggawewonggori. Ene oni sungo elaya nguya Yesusndo de mombino booloyelowonggori. Oni elayagaku, Yesus tanggeyi gide gide, ko Yesus kewooloko boolowoolo de mombino elaya gide gide, nguno booloyelowonggori.
18 Nati’imaim hi’onafen, naatu orot rou’ab auman, Jesu foun in, orot rou’ab roun roun hi’in.
19 Payilatndo mande gula nakangolo, oni yunootoni, de mombi sosowoomo yewonggori. Ngu oo naka ngu ngandilo. Nasaret Oni Yesusga, Ngu Yuda Onilo Mela Sobosobo Ulungga (King) Ewolo.
19 Pilate fef kirum naatu onafamaim hidudun, Kikirum i JESU NASARETH OROT, JEWS HAI AIWOB.
20 Ngu musiyongga Yesus de mombimo boolowooyingo musiyongga ngu, Yerusalem ende ulungga ngu tanggeyimo. Ngundilo ngulo, Yuda oni ulungga ngu mandega ngu kandangelo ingowonggori. Payilatndo ngu mandega ngu Hiburu mandeno, Rom mandeno, ko Girik mandeno nguya nakangowolo.
20 Sabuw moumurih maiyow iti kikirum hi’itin hiyab, anayabin efan iti Jesu hio’onaf i men yokomih bar merar gagamin sisibin. Iti tur i Hebrew, Latin naatu Greekamaim kirum.
21 Ngundilo ngulo, Anutno woolo yeyingo onilo sobosobo, ngundo Payilatno ewonggori. Ge ngundilo ma nakangowelo, Yesus, Yuda Onilo Mela Sobosobo Ulungga (King). Ge komo mande ngandiya nakango. Nga oningga ngando ewoku, No Yuda onilo Mela Sobosobo Ulungga (King), ngulo ngundilo nakangowalo ewonggori.
21 Firis ukwarih, Pilate isan hio, “Jew hai aiwob bikirumin, i eo i Jew hai aiwob.”
22 Ene ngundilo etoyi, asa, Payilatndo gumi ewolo. Nguno yokoyi, nondo mandega nakangowonoku ngu, no komo kuli nakangowonoku ngu! Elo ewolo.
22 Pilate iya’afut, “Abistan ayu akikirum, i kirum.”
23 Ngu naluno me onindo Yesus deno boolowoolo yokolo, enengo kumbaninggaku yolo wesosoowootoyi, namolaya tunootewolo. Namolaya tunootetoni, me onikundo gumgum yowonggori. Ngundilo telo, ene Yesus enengo nengguloni oolengo pelunggaku ngu ma toongoolo wesibiyoyingo, ngu gulanangge pelungga ndandayingongga.
23 Rakit wairafih Jesu hio’onaf ufunamaim ana waifuw hibow hiyarouseben matah kwafe’en himatar, matah taita’imon hiya, rakit wairafih taita’imon isah. Naatu faifuw tafan ebiyoun aurin sakisakir en auman hibai.
24 Ngundilo ngulo, me oni enengo nangge mande ewonggori. Noole nga nengguloga nga, ngu ma oomboongewato. Noole komo ebe dagadaga koondoonge telo, oni gulado oni sungo dagayelolo ngu, asa, ngundo yowa. Ene ngundilo elo, koondoonge tewonggori. Anutlo mandeno mande nakangolo ewoku, ngu engge tunootete. Mande ngu ngandilo.
24 Rakit sabuw taiyuwih isah hio, “Men tanasib baise tani’arow tana’itin yait boro nab.” Iti mamatar i tur marasika hio hikirum inu’in i titurobe isan.
25 Yesuslo de mombi tanggeyimo, enengo nemi nguno dikalo oluwolo. Mariya Yesus nemi ngulo bobeyi, ngu Kolpas baleyi oowooyi Mariya, ko, Mariya gula Magadala, ende ngulo balega, ngu nguya oluwonggori. Ngu bale ngu, de mombi tanggeyimo nguno oluwonggori.
25 Jesu ana onaf anamaim i hinah batabat, naatu i hinah rubun, Mary Clopas aawan naatu Mary Magdalin.
26 Yesusndo doongetelo, nemimboya sulena oni ene ngulo gome ingootenggoku, ngu nguya yeyootoni, dikalo oodoli, yeyolo, nemimboya ewolo. Namo, ge keno, ngungga ngu, gengo nangonggelo ewolo.
26 Jesu hinah naatu ana bai’ufununayan orot i ana yabow hairi hibatabat itih, imih hinah isan eo, “Natu ina’itin.”
27 Yesusndo ngundilo elo, sulena oningga nguya ewolo. Keno, ngungga ngu gengo nanggelo ewolo. Ngu naluno nguno, ngu sulena oningga, ngundo Mariya Yesus nemingga ngu yolo, enengo yano oololo, gome kawararangolo oluwolo.
27 Naatu bai’ufununayan orot isan eo, “Hinat ina’itin”. Nati ana veya’amaim bai’ufununayan orot hinah bai hairi hin ana baremaim hima.
28 Ngu naluno, Yesus enengo koni ngu bidodo ataga kinitetoni ingowolo. Ariya, Anutlo mandeni so uyi nakangoyingomo, ngu engge tunooteteku, ngulo ene ngandilo ete. No sonolo ingootenolo ewolo.
28 Jesu so’ob bounabo sawar etei’imak na ana yomanin tit, marasika Buk Atamaninamaim hikirum inu’in na iturobe. Jesu eo “Ayu sikou mamah.”
29 Sono nggusi gula oluwoku, ngu Wayin kowoo nangge nggusi manggowoomo oolelo oluwolo. Ngundilomu ene towi sosowoo gula yolo, Hisop dega ngu kandeyi pelunggano gosiyolo, yolo, Wayin sonoyimo yetoyi, Wayin kowoo nguno koongetoni, ngu yolo, Yesus manggowoomo yeyi oolewolo.
29 Tew ta nati’imaim harew tenakuyakuy awan karatan batabat, wanabir hibai harew hibu’utu’ub isikar wan himetan hi’otra’ah Jesu ufurinamaim hiyei.
30 Yesusndo ngu Wayin kowoo sonongga ngu nelo yokolo ewolo. Asa, nolo kone kinitete. Ene ngundilo elo yokolo, mudungo kiyayi yetoni, penggootelo, yukani yokootoni, ooloutoni kumoowolo.
30 Jesu harew kartoman naatu eo, “Iti’imaim sawar.” Imaibo sikan sir naatu ayubin tabaratait.
31 Ngu nalungga nguno, Yuda onilo nalu kundingiyi ngulo oo yomosiyoyingo naluwo, oowooyi Pasowa. Ngundilo ngulo, Yuda oni ene oni bingo yokootoyi, de mombimo nalu kundingiyimo ma oluwa. Ngulo ene Payilatno oololo, oni de mombimo ngu keye udooketoyi, ngulo ene sodedo kumootoyi, oni bingoye yoyolo meleyelowelo ewonggori.
31 Jew ukwa’ukwarih Pilate hifefeyan baibasit baitih orot hio’onafih ah tarkakakiren isan, naatu biyah onaf afe’enane bow yara’iyen isan. Hifefeyan anayabin ana mar natot i Baiyarir Ana Veya. I men hikok biyah boro auyom hita’in.
32 Ariya, me onindo oololo, oni elayaga Yesusya booloyelowonggoku, ngu keyali udoodokewonggori.
32 Imih baiyowayah hin orot ta wan an hitarkakiren naatu hin orot bairu’abin an hitar kakiren, iti orot hairi i Jesu bairi hio’onafih.
33 Ene ngundilo telo, ombulo, Yesus kenootoyi, ene kuli kumoowolo. Ngundilo ngulo, ene Yesus keyi ma udookewonggori.
33 Baise hina Jesu biyan hititit i moroboka inu’in hi’itin, isan imih an men hitarkakiren.
34 Ene ngundilo kenolo, me oni gulado Yesus tanggeyisina bebulimo sanggabo sanggawewolo. Ene ngundilo sanggewetoni, sodedonangge dalo sono nguya wendoni ombuwolo.
34 An hitatakakiren efanin sorodiy kiram robra’at Jesu naiwan yi naatu mar ta’imon rara naatu harew auman suwa re.
35 Oni gula (Yon enengombolo ete) enengo doongeyimbo me oninggado Yesus sanggawelo utoni, ngu kenowoku ngulo mande yootunolo ewolo. No nenengombo yeyootoowe, sanggawetoyi kenowonoku, ngulo no hamoo oolengo mandeni elo etuyelootenoku nga! Ye ngu ingoya, ngulo ye nowoondoyemo hamoo teyilo ewolo.
35 Orot iti matar i’itin i eo’orereb, naatu anaorerereb i turobe. I so’ob abistan eo i turobe, isan imih kwa auman kwana’itin kwanitumatum.
36 Nga oo tunooteteku nga ngu, Anutlo mande ngu engge tunootete. Ngu mandega ngu ngandilo.
36 Iti na’atube matar saise abisa Buk Atamaninamaim hikikirum na iturobe. “Boro men ana rarik ta natato’ob.”
37 Ko Anutlo mande gula ngandilo.
37 Tur tabo Buk Atamaninamaim eo, “Sabuw boro hinanuw nati hiyiy hina’itin.”
38 Kootusina, Yosep, Arimatiya mela ngulo oningga, ngundo Payilatno oololo, Yesus bingo yolo, melengoowelo sumoo inolo ewolo. Yosep ngu Yesuslo keyolo, endeyoyingo oni gula, ene Yuda onilo tabango ngulo sosolelo, ngulo enengo newendemo hamoo ngu oongoowolo. Payilatndo mete elo etoni, ngulo Yosep ene oololo, Yesus bingo yowolo.
38 Iti ufunamaim Joseph Arimathea orot, Jesu ana bai’ufununayan ta wa’iwa’iramaim na Pilate ifefeyan Jesu biyan tab isan. Anayabin Jew hai ukwarih isah bir. Pilate ana baibasitamaim, Joseph na Jesu biyan bai yare.
39 Ngu Nikodimas oningga ngu ene kuli suwoono Yesusno mayelo tunootewoku, ene Yosepya ombuwoli. Ngu oningga ngundo de elaya situmi gooboongoolo yowoolalingoyingomu ngu yolo ombuwolo. Ngu de situmi ngulo kowuli ulungga, ngu onibiga kande elaya (30 Kilo).
39 Nicodemus gugumin ta i wan in Jesu i’itin, i boun raiy ta wabin myrrh naatu raiy ta wabin aloes auman higagamuw ana bit i 30 kilos bai na Joseph hairi hin.
40 Ngu oni elayaga, ngundo Yesus bingo yolo, de situmi ndindingo gomemu ngundo kumbadodo gooboongoolo doobengowoli. Yuda onindo onibi meleyelowelo telo melengootenggoku, ngundilo tewoliyo.
40 Orot hairi Jesu biyan hibu’ub hiyare naatu Jew hai bairahiya ana efamaim biyan raiyamaim hibobunei naatu rah ana faifuwamaim hisum.
41 Yesus de mombimo ulewonggorimu musiyongga, nguno ko gula oluwolo. Ko nguno oni mele keda gula oluwolo. Oni gula nguno kuli ma melengoowolo.
41 Efan menamaim Jesu momorob i sisibinamaim i masaw ta, naatu nati masaw wanawanan hub boubun men yait ta imaim hiyai.
42 Ngu nalungga ngu, Yuda onilo nalu kundingiyi ngulo oo yomosiyoweloyi nalu, ngu oowooyi Pasowa; ko, ngu oni melengga ngu namoko oluwolo. Ngundilo ngulo, elayaga ngundo Yesus bingo yolo, nguno melengoowoli.
42 Iti ufunamaim i Baiyarir Ana Veya, anayabin hub i yubin, isan imih Jesu biyan hibai hin imaim hiyai.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.