João 10
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Yesusndo ngandilo ewolo. Hamoo oolengo, no yeno eteno. Oni ene Sipsip ngulo sisipawa newendesina yamakowoole ma uwaku ngu, ene sisipawa kalongolo, sisipawa newendemo uteku, ngu oningga ngu, ene Sipsip yakakayi yolo, yutolo yoyoweloyi oni.
1 “Turobe a tur ao’owen, bobaituw hai fur ana etawanamaim orot men imaim narun, baise nakayam ef ta’ane narun, nati orot i bainowan mowan.
2 Ene oni Sipsiplo sisipawa ngulo yamakowoole, newendemo uteku ngu, asa, ngu oningga ngu Sipsip ngulo Sembuli.
2 Orot yait etawanamaim erur, i bobaituw kaifenayan.
3 Sisipawa ngulo sobosobo, ngundo ngu Sipsip sembuli yamako goosooyinoote. Ene yamako goosootoni, Sipsip ngundo sembuye manggowo ingootoyi, sembuyebo enengo Sipsip oowooye elo mudiyelootoni, keyolo, endesina ooletenggo.
3 Orot fur kaifenayan boro etawan isan nabotawiy naatu bobaituw boro orot fanan hina’inan naatu ana bobaituw ta’ita’imon wabih naso’oben na’afih hinanowar naatu nabotaitih ufun hinatit.
4 Ene Sipsip bidodo yoyolo, ende oolemukolo yokolo, ariya, sembuyebo koletelo ooloutoni, Sipsip ngu, sembuye manggowo ingolo, ene keyolo kootu ooloutenggo.
4 I ebotaitih ufun tetitit anamaramaim, i wan ebi’iyon, naatu ana bobaituw ti’ufunun bairi tenan anayabin i fanan hiso’ob.
5 Ene Sipsip ngu, oni gula manggowo sungo ingolo, ene ma keyootenggo. Kini, ene sosolelo sungo sungo sawanggo. Ngundilo ngulo, ene oni sungo gulalo manggowo ma ingootenggolo ewolo.
5 Baise fanan ta boro men hini’ufunun, anayabin i fanan men hi’inan imih boro hinabihir.”
6 Yesusndo ngu mande yamonggawo ngu etoni, ene onindo mandeningga ngulo damoni ma ingowonggori.
6 Jesu iti kawen turamaim eo, baise tur ana naniyan i men hibaimih abistan isan eo’o.
7 Ngulo ngu, Yesusndo mande yootunolo, oni simoo baleno ko ewolo. No yeno hamoo oolengo eteno. Nondo nangge, Sipsiplo sisipawa ngulo yamako.
7 Imih Jesu tur ibanak eo maiye, “Turobe a tur ao’owen, Ayu i etawan bobaituw isah.
8 Oni bidodo no koletenunolo ombutenggoku, ngu ene yakaka oni, ko yutolo enengo oo udayelolo yoweloyi oni. Ndatelo ngulo, Sipsip ngundo enengo manggoye ma ingowonggori.
8 Sabuw afa wan hinan i bainowah naatu bokwanekwaneyah, baise bobaituw men tainih isah hirub fanah hinowaramih.
9 No nenengombo nangge no yamako. Oni gula ene nono ombulo sisipawa newendemo uwaku ngu, ene imakeyingo ootoolo, ene oni oni telo, ene sisipawa newendemo ulo, ko endeloko oolelo, oowali gome yolo nelo oluwa.
9 Ayu i etawan, yait ayu wanawana’umaim run enan boro yawas nab, boro hinarun hinatit fotan gewasin hinagatur.
10 Ene yakaka oni ngundo Sipsip yomosiyelowelo ma ombute. Kini, ene Sipsip yakakayi yoyolo, yombulibaliyelolo yuleyi kumooweloyimbolo nangge ombutenggo. Ene nondo ombuwonomu ngu, no yoyolo, suwoo suwoo keda oluweloyi kedaga ngu yunoweloyimbolo ngulo ombuwono. Yo, hamoo, oni ene nolo newendemo hamoo tetoni ngu, asa, no eneya keda oluweloyi kedaga ngu inootoowe, eneno hangelo oolelo, ngunonggo sugi sugi hooloowelo oluwa.
10 Bainowan tenan i bain, asbunin naatu gurusin akisin hinot tenan; Ayu anan i boro yawas gewasin hinab hinama boro men abistan ta isan hiniyababan.”
11 Yo, hamoo, no Sipsip ngulo sobosobo gome oolengo. Sipsip ngulo sobosobo gome ngu, ene enengo Sipsip ngu hoolooweyelolo, kumooweloyimbolo meyelo oluwa.
11 “Ayu i bobaituw gewasu. Bobaituw Kaifenayan gewasin ana bobaituw isah ana yawas ebi’inuw.
12 Oni ene ulilo nangge ko telo oolooteku, ene Sipsip ngulo sembuye kini. Ngulo ngu, ene se goki oo biyomi ombutoni, ngu kenolo ngu, ene sosolelo toongewa. Ene ngundilo toongetoni, se goki oo biyomi, ngundo ombulo, Sipsip ngu yutolo, yoonelo, yombuliyelootoni, ngulo Sipsip sungo sungo sawanggo.
12 Bobaituw kaifenayan orot ta men karam bobaituw nakaifen naatu i men nowan. Imih anamaramaim haru tuwetuwenih nan na’i’itin, i boro bobaituw nihamiyih nabihir. Naatu haru tuwenituwenih boro bobaituw bairi hiniyow naatu hina’abargiyih nanabin hinabihir.
13 Ngundilo ngulo, ngu oningga ngu ene ulilo nangge ko teteku ngulo. Yo, hamoo, ene Sipsip ngulo ma ingondudu telo nowoondoyi yunowa.
13 Orot boro nabihir anayabin i orot ta hibai na ma ekakaifen, imih bobaituw isah i men enotanot gagamin.
14 Nondo nangge no Sipsip sobosobo gome oolengo. No nenengo Sipsip ngulo ingootoowe, ko nolo Sipsip ngundo nguya, ene nolo ingootenggo.
14 Ayu i bobaituw kaifenayan gewasu. Au bobaituw asu’ubih naatu i ayu hisu’ubu.
15 Ngu ngandilo, Awando nolo ingootoni, nondo ngu Awalo nguya no ingooteno. No nenengo Sipsip ngu hoolooweyelolo, nenengo kedaga, ngu yokolo, hoolooweyelolo kumoowano.
15 Tamai ayu susu’ubu na’atube, ayu Tamai asu’ub naatu au yawas bobaituw isah ai’inuw.
16 Nolo Sipsip gidalega, nga sisipawangga, ngano ma oolootenggoku, ngu nguya yoyolo, ombulo, nga sisipawano ngano yoyetoowe, ene nguya nolo manggone ingowanggo. Ngundilo telo, Sipsip wata gulanangge, ko Sipsip ngulo sobosobo nguya gulanangge oluwa.
16 Bobaituw afa ayu nowau i men iti fur wanawanan tema’am. I auman anabuwih hinan hinarun. I auman ayu fanau hinanowar, nati’imaim i boro bobaituw ta’imon naatu kaifenayan ta’imon.
17 Awando nolo gome nowoondoyi tenunolo, newende no nunoote. Ngundilo ngulo, no kumoolo nenengo kedaga ngu yokolo ngu, ene no kedaga, oluweloyi ngu ko yowano.
17 Tamai ebiyabuwu anayabin ayu au yawas ani’inuw, saise yawasu anama maiye.
18 Oni gulado, nolo kedaga oluweloyiga, ngu ma andangewanggo. Kini, no nenengombo ngu kedaga ngu yokowano. No kumooweloyimbolo yanggangonedodo, ko no keda ootookooweloyi, ngulo nguya yanggangonedodo. Ngu mamana mandega ngu, no Awanemonggo yowonowolo ewolo.
18 Men yait ta ayu au yawas nabosair, baise ayu taiyuwu au kokomaim au yawas anayara’iy. Ayu au fair ema’am anayara’iy naatu au fair ema’am anabora’ah maiye. Iti obaiyunen i Tamai biyanane abai.”
19 Yesusndo mande ngundilo etoni, ingolo, Yuda oni simoo bale kewoolo usowoolo wata elaya tunootewonggori.
19 Iti tur hinonowar anamaramaim Jew sabuw tarsibih maiye.
20 Oni oowooyingga ewonggori. Oo yuka biyomi eneno oodoni, ngundo yeni kapeteteku eke. Ndatelo ngulo, ye enengo mandeni ingolo keyootenggo? Elo ewonggori.
20 Sabuw moumurih maiyow hi’o, “I demon hitounbubur ema’am naatu ebikoko’aw. Aisim ana tur kwanonowar.”
21 Ene ngundilo etoyi, gidalegado ewonggori. Nga ngu oni mboolomboyoyingo, ngulo mandeni ngundilo kini. Oo yuka biyomidodo, ngundo ene mete oni doongeyi kilingomu ngu yeni, doongeyi mete telo, ko doongetewa, bine? Hamoo oolengo kini! Elo ewonggori.
21 Baise sabuw afa hi’o, “Tur iti na’atube men karam orot demon hinatounbubur ema’am nao’omih. Mi’itube demon orot matan fim nabotawiy?
22 Yerusalem ende ulungga nguno nalu kundingiyi tunootewolo. Ngu ngandilo. Anutlo goobooyingo ya oowooyi Tempel ngu yelo goosooyingo, ngulo ingondudu teweloyi naluwo tunootewolo. Ngu nalungga ngu, doogo dokiki gingo yewo naluwolo.
22 Nati rarabkokou wanawanan Tafaror Bar ana hiyuw wabin Koksouwen i Jerusalemamaim hibogaigiwas.
23 Ngu naluno nguno, Yesus ene Tempel ya koneyo oowooyi Solomon, ngu newendekuli oolouwolo.
23 Naatu Jesu Solomon ana efan awan ta Tafaror Bar wanawanan imaim bat reremor.
24 Ngundilo tetoni, Yuda oni ombulo, Yesus pawangolo, sumoo inolo ewonggori. Nalu ndatelo, ge noole nowoondonayi yeyi bulibali teloluwato? Ge Kristus tetoningga ngu, asa, ge komo nooleno nenengo oolengo tunoolo ewonggori.
24 Jew hai ukwarih hiru’ay hi’arbebera’uh hi’u, “Mar bai’ab boro inabotani anama anakaifi? O Keriso na’at, bebeyanamaim ku’o anowar.”
25 Yesusndo mandeye ngu ingolo, gumi ewolo. No yeno kuli ewonoku ngu, ene ye ngulo nowoondoyemo hamoo ma tewonggori. Nondo oo sungo gula onindo ma teweloyim, ngu bidodo awane oowooyimo tewono. Ngundo nolo damonine yootunoote.
25 Jesu iyafutih eo, “Ayu kwa a tur aowen, baise kwa men kwaitumatum. Ina’inanen ayu Tamai wabinamaim asisinaf i ayu isou eo’orereb.
26 Ye nondo oo sungo gula tetenoku, ngulo nowoondoyemo hamoo ma tetenggoku ngu, ndatelo ngulo, ye nolo Sipsip kini.
26 Baise kwa men kwabitumatum anayabin kwa men ayu au bobaituw.
27 Nolo Sipsip bidodo ngu, ene nolo manggone ingootoyi, nondo nguya enengo ingootoowe, ene no kenelolo endeyootenggo.
27 Ayu au bobaituw asu’ubih imih fanau hinowar tebi’ufnunu.
28 Ngulo ngu, nondo suwoo suwoo sugi sugi keda oluweloyi ngu yunootoowe, ene ma oonatewanggo. Ngu oni ngu, oni gulado no kandenemonggo, hamoo oolengo ma andangelo yoyowa.
28 Ayu yawas wanatowan abitih; naatu boro men ta nakasiy; men ta ayu umou’umaim nabosair.
29 Nolo Awanembo ngu oni ngu, ene kuli no nunowoku ngu. Awane ngu, ene oo bidodobolo koleteyingo awuno oolengo. Oni gulado Awa kandeyimonggo ene andangeyelolo yoyoweloyi nguya kini.
29 Tamai ayu bow bitu i ra’at etei natabirih, imih ayu Tamai umanamaim men yait ta nabosairen.
30 No nenengo Awane nguya noole gulananggelo ewolo.
30 Tamai naatu Ayu airi i ta’imon.
31 Ngundilo etoni ngu, asa, Yuda onindo sanggili ulungga telo, ngulo ene digi yolo, ngundo Yesus uleyi kumoowelo tewonggori.
31 Ibanak maiye Jew sabuw kabay hibow hitarabimih,
32 Ngundilo tetoyi, Yesusndo eneno ewolo. Nondo Awalo oo sungo gula onindo ma teweloyi, ngu oowooyingga telo etuyelowono. Nondo ngundilo etuyelootoowe, ngunonggo nondo ndawu ko metemingga tetoowe, kenolo, yendo ko ngulo ndatelo ingondudu telo, ngulo ye digi yolo, no bungomo oolongoolo nuleyi kumoowelo tetenggo? Elo ewolo.
32 baise Jesu sabuw isah eo, “Ayu Tamai biyanane ina’inan gagamih moumurih maiyow ai’obaiyi. Anayabin iti isan ayu kabayamaim kwanarabu.”
33 Yesusndo mande ngundilo etoni, Yuda onindo eneno gumi ewonggori. Noole gengo ko gome gulalo ingolo, noole digi ge bungomo ma oolongooteto. Kini, gedo Anut kootuyisina yumooyinolo mande etoyi ngulo. Ge ngu oni oolengo nangge. Ene gedo ngandilo ete, gengombo no Anut, elo etelo ewonggori.
33 Jew hiya’afut hi’o, “Aki men nati isan kabayamaim anarabi, baise o God kubi’i’iyab, anayabin o i orot maiyow, naatu taiyuw God kurarouw.”
34 Onindo mande ngundilo etoyi ngu, asa, Yesusndo gumi elo ewolo. So uyi nakangoyingo, ngu yengo mamana mandeno nakangolo, Anutlo ewolo. Nondo kuli ewono. Ye ngu anut ngundilo, elo ewolo.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwa a Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum ema’am, ayu ao’o kwa etei i god?
35 Noole kuli ingooteto. Anutlo mande bidodo bukno oolooteku, ngu hamoo mande nangge, ngu sugi sugi oluwa. Ngu bukno nguno, Anutndo oni mande yunolo, ngu oni nguya anut ngundilo elo ewolo.
35 I etei god narouw na’a’afih na’at, tur God i menane na naatu Buk Atamaninamaim hikikirum men hina’astu’ub.
36 Ene awa enengombo no logonelowolo. Enendo no sulenelootoni, no melako ngano ombuwonowolo. Asa, nondo eteno, no Anut Nangoni, ngulo ndawugalo yendo etenggo, ge Anut kootuyisina yumooyinolo mande ete, elo etenggo? Elo ewolo.
36 Ayu Tamai yasairu i nowanamih amatar naatu irubinu naatu iyafaru ana iti tafaramaim atitit i boro mi’itube? Mi’itube ayu God bai’i’iyabin kwarouw kwa’o’o, anayabin ayu God Natun arouw ao’omih?
37 Ene no nenengo Awanembolo koni ma tetoowe ngu, ariya, ye mete nolo mandene ngalo nowoondoyemo hamoo ma tewanggo.
37 Ayu Tamai sisinafube men ana sisinaf bibaitutumu.
38 Ene no enengo koni tetoowe ngu, ye nolo mandene ngulo nowoondoyemo hamoo ma teya ngu, asa, ye mete nondo oo sungo gula onindo ma teweloyim tetenoku, ngulo nowoondoyemo hamoo teni. Ngulo ngu, ye mete ingondudu metemi ngu, ngandiya ingoyi. Awando noya oodoni, nondo Awaya oolootelolo ewolo.
38 Baise ayu ata sinaf kwa men kwatabitutumu na’at, karam nati ina’inanen kwata’itah kwataso’ob imaim kwatitumatum, ayu i Tamai wanawanan, naatu Tamai i ayu wanawanau.”
39 Yesusndo mande emukootoni ngu, asa, Yuda onindo sanggili ulungga telo, Yesus ko tewoongolo, dowoolo, ya biyomimo yewelo tetoyi, ene Yesus Yuda oni kandeye dagalo, tolige toongewolo.
39 Ibanak maiye bain rabinamih hiwa’an, baise i umahine soratait tit.
40 Yesus toongelo, oololo, Yodan sono ko wongoolo, gidaleloko ulelelo, ene yade oololo, kuli Yondo oni sono (kindingiyimbo) sonowooyunoyingo endega, nguno tunootelo, nguno oluwolo.
40 Naatu Jesu ibanak matabir maiye Jordan rabon rounane, marasika John sabuw imaim bapataito bitih efan imaim tit naatu Jesu imaim ma.
41 Ngu naluno, oni simoo bale oowooyingga oolengo, ene Yesusno mayelo, mande enengombo ngandilo ewonggori. Hamoo oolengo, Yondo oo sungo gula onindo ma teweloyim gula ngu ma tewoku, ene Yondo nga oningga, ngalo mande ewoku, ngu hamoo nenengolo ewonggori.
41 Naatu sabuw moumurin maiyow hina biyan hitit, naatu hi’o, “John ina’inan men ta sinaf a’itin, baise John iti orot isan eo’o i turobe.”
42 Ngu mela gumisina nguno, oni simoo bale oowooyingga oolengo, ene Yesusno nowoondoyemo hamoo tewonggori.
42 Efan nati’imaim sabuw moumurin maiyow Jesu hitumitum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.