Atos 5
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs VC
1 Oni gula oowooyi ngu Ananayiyas, ngu baleyi oowooyi Sapayira. Ananayiyas ngundo enengo mela gumi gula onino uliyowoliyo.
1 Um certo homem chamado Ananias, de comum acordo com sua mulher Safira, vendeu um campo
2 Uliyolo, ngulo beyeni gumi nangge yolo oololo, Anutlo suleyoyingo Aposel oni tanggeyemo yewolo. Gumi ngu enengo imangoolo yokowolo. Ngundilo tetoni, baleyi nguya kenolo ingowolo.
2 e, combinando com ela, reteve uma parte da quantia da venda. Levando apenas a outra parte, depositou-a aos pés dos apóstolos.
3 Pitando beye ngu kenolo ewolo. Ananayiyas, ndatelo Setando nowoondogemo ulo yootoni, ngulo ge Yuka Kundingiyi ganangowo? Ge mela ngulo beye gumi gengo imangoolo yokowoku ngu!
3 Pedro, porém, disse: Ananias, por que tomou conta Satanás do teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo e enganasses acerca do valor do campo?
4 Kuli mela ngu ma uliyoyingomo, ngu melangga ngu gengomu kini, bine? Kootusina ngu melangga ngu onindo uliyootoyi, ngulo beyeni ngu gengombo bine sobowoowelo? Ndawugalo, ge ngu damoningga ngu gengo ingonduduno nangge, ngu ingolo ngundilo tewo? Ge oni ma ganayelooteku, kini, ge Anut ganangowololo ewolo.
4 Acaso não o podias conservar sem vendê-lo? E depois de vendido, não podias livremente dispor dessa quantia? Por que imaginaste isso em teu coração? Não foi aos homens que mentiste, mas a Deus.
5 Ananayiyas ngu mandega ngu ingolo, ukelo ulo melako kumoo oolengo tewolo. Oni simoo bale ngulo mandeni ingolo ngu, ene sosoleyingo ulungga tewonggori.
5 Ao ouvir estas palavras, Ananias caiu morto. Apoderou-se grande terror de todos os que o ouviram.
6 Simoo kosiyi gidalega ootookoolo, Ananayiyas bingonggaku yolo towi kumbabo doobengolo, yolo salo melengoowonggori.
6 Uns moços retiraram-no dali, levaram-no para fora e o enterraram.
7 Kootusina, sa gaboyi nalu kabusa yokolo (3 awa) Ananayiyas baleyi ombuwolo. Ene kameyi kuli kumoowoku, ngu ene ma ingowolo.
7 Depois de umas três horas, entrou também sua mulher, nada sabendo do ocorrido.
8 Pitando Sapayiraya, ewolo. Yali melangga uliyowoliku, ngulo beyeni nga nangge, ngundi kini? Etoni ngu, Sapayirando ewolo. Yo, nga nanggelo ewolo.
8 Pedro perguntou-lhe: Dize-me, mulher. Foi por tanto que vendestes o vosso campo? Respondeu ela: Sim, por esse preço.
9 Ngundilo etoni, Pitando Sapayirano ewolo. Ndatelo ngulo, yali mande gulanangge elo gosiyolo, yali Anut Oo Sembuli ngulo Yukani ngu ganangooteli? Ingo! Kamengge sumoolo melengootenggoku oniku ombulo yamakono dikatenggoku, ngundo ge nguya ngundilo koolonggelolo oolouwanggolo ewolo.
9 Replicou Pedro: Por que combinastes para pôr à prova o Espírito do Senhor? Estão ali à porta os pés daqueles que sepultaram teu marido. Hão de levar-te também a ti.
10 Ariya, ngundilo etoni, sodedonangge Sapayira ukelo ulo, Pita keyi damonimo kumoowolo. Simoo kosiyi ya newendesina ulo, ngu balega ngu kuli kumoowoku, kenowonggoku ngu, ariya, ene yolo sumoolo oololo kameyi melengoowonggoku mele tanggeyimo melengoowonggori.
10 Imediatamente caiu aos seus pés e expirou. Entrando aqueles moços, acharam-na morta. Levaram-na para fora e a enterraram junto do seu marido.
11 Kristen oni simoo baleku, oni gidalega nguya ngu ingolo ngu, sosolelo mbooloboolo yulewonggori.
11 Sobreveio grande pavor a toda a comunidade e a todos os que ouviram falar desse acontecimento.
12 Yesuslo suleyoyingo Aposel oni damoni sungo oolengo gula onindo ma teweloyim ngu telo, ko sunggi yanggango oowooyingga oni simoo bale kewooloyemo tewonggori. Oni simoo bale Yesuslo ingolo nowoondoye hamoo teyingo ngu, ngundo nowoondoye gulanangge yelo, Tempel yasili oowooyi Solomon, nguno gooboongoolo oluwonggori.
12 Enquanto isso, realizavam-se entre o povo pelas mãos dos apóstolos muitos milagres e prodígios. Reuniam-se eles todos unânimes no pórtico de Salomão.
13 Oni gidalega sosolelo ngulo, ene ombulo ngu, Yesuslo onikuya ma gooboongoolo oluwonggori. Ene simoo bale Yesuslo sulena oni bingamiye, elo okoowonggori.
13 Dos outros ninguém ousava juntar-se a eles, mas o povo lhes tributava grandes louvores.
14 Oni simoo bale ulungga biyomi Yesusno nowoondoyemo hamoo telo ombulo, Yesuslo dobooguliyedodo gooboongoowonggori.
14 Cada vez mais aumentava a multidão dos homens e mulheres que acreditavam no Senhor.
15 Anutlo suleyoyingo Aposel oni ko ngundilo tetoyi, onindo sayi oni oowooyingga yabayedodo yoyolo mayelo oole dabemimo yoyetoyi, nguno oluwonggo. Oodoyi, Pita ombulo ooloutoningga ngu, sa gabogaboyimo yolo sayi onino ooloutoningga ngu, ariya, ene mete teyi.
15 De maneira que traziam os doentes para as ruas e punham-nos em leitos e macas, a fim de que, quando Pedro passasse, ao menos a sua sombra cobrisse alguns deles.
16 Ende bidodo Yerusalem tanggeyimo ngulo oni simoo bale nguya mayelo gooboongoolo, sayi oni, oni mela mboolombo yuleyingo oni nguya yoyolo mayewonggori. Ngu oni biyomiku, ngu bidodo yoyeyi mete temukowonggori.
16 Também das cidades vizinhas de Jerusalém afluía muita gente, trazendo os enfermos e os atormentados por espíritos imundos, e todos eles eram curados.
17 Anutno woolo yeyingo oni kundingiyi onilo sobosobo tabango ngu, ko Sadusi oni enedodo oluwonggoku, ngu ene Yesuslo suleyoyingo Aposel onilo nowoondoye biyomi ingolo, sanggili tewonggori. Sadusi oni watangga ngu kumoononggo ma ootookoowaku elo ingoyingo oni.
17 Levantaram-se então os sumos sacerdotes e seus partidários {isto é, a seita dos saduceus} cheios de inveja,
18 Ngu oniku ootookoolo, Yesuslo suleyoyingo Aposel oni yodowoolo ya biyomi ulungga, oni oo biyomi tetoyi yoyetoyi oolootenggoku yano nguno yoyewonggori.
18 e deitaram as mãos nos apóstolos e meteram-nos na cadeia pública.
19 Ene suwoono Oo Bidodo Sembuli ngulo Sambono Oni, oowooyi Engel, gulado ombulo, ngundo ya biyomimbolo yamako yanggango ulungga ngu goosoolo, nguwoole Yesuslo sulena oni yoyolo endesina oolelo ewolo.
19 Mas um anjo do Senhor abriu de noite as portas do cárcere e, conduzindo-os para fora, disse-lhes:
20 Ye oolouya, Tempel goobooyingo yano uya dikaya, simoo baleno Yesuslo damoni keda oluweloyi, ngulo damoni bidodo wesiyoya, yootunoya eyi! Elo ewolo.
20 Ide e apresentai-vos no templo e pregai ao povo as palavras desta vida.
21 Yesuslo suleyoyingo Aposel oni ngu mandega ngu ingolo oodoyi sengetoni, Yesuslo suleyoyingo Aposel oni suwoononggo oolengo oololo Tempel goobooyingo yano ulo, oni simoo baleno keda oluweloyi ngulo mande yunowonggori. Asa, ngu naluno nguno, Anutno woolo yeyingo oni kundingiyi onilo sobosobo tabango, enengo dobooguliye tabango goobooyingomo ngu mayelo gooboongoowonggori. Gooboongoolo ene Iserel onilo tabango oni, ngu bidodo negoyelootoyi mayelo gooboongoowonggori. Ngundilo telo, mande yeyi ya biyomimo uwonggori. Yesuslo sulena oni yoyoya goobooyingomo ombuyilo ewonggori.
21 Obedecendo a essa ordem, eles entraram ao amanhecer, no templo, e puseram-se a ensinar. Enquanto isso, o sumo sacerdote e os seus partidários reuniram-se e convocaram o Grande Conselho e todos os anciãos de Israel, e mandaram trazer os apóstolos do cárcere.
22 Etoyi, kumba ootuwoo oni sobosobo ya biyomimo oololo, Anutlo suleyoyingo Aposel oniku ma yeyolo ngulo ene goobooyingo yano ko oololo ewonggori.
22 Dirigiram-se para lá os guardas, mas ao abrirem o cárcere, não os encontraram, e voltaram a informar:
23 Noole ya biyomi yamako ngu kenowootoku ngu, yanggango goodooyingo ngulo sobosobo nguya yamako ngu bidodo sobowoolo oluwonggo. Ene noole yamako goosoolo ya newendemo doongetewootoku ngu, oni gula nguno ma kenowootolo ewonggori.
23 Achamos o cárcere fechado com toda segurança e os guardas de pé diante das portas, e, no entanto, abrindo-as, não achamos ninguém lá dentro.
24 Ariya, Tempel ya kumba ootuwoo ngulo sobosobo, Anutno woolo yeyingo kundingiyi onilo sobosobo ngu mandega ngu ingolo ngu, ene ingondudu ulungga tewonggori. Ene ewonggori. Ngu ooga ngu ndatelo tewo? Ewonggori.
24 A essa notícia, os sumos sacerdotes e o chefe do templo ficaram perplexos e indagaram entre si sobre o que significava isso.
25 Ngu naluno nangge, oni gulado mayelo ewolo. Ingoyi! Ngu oni yendo ya biyomimo yoyewonggoku, ene Tempel goobooyingo ya newendemo dikalo, ngunonggo ene simoo bale mande yunolo oolootenggolo ewolo.
25 Mas, nesse momento, alguém transmitiu-lhes esta notícia: Aqueles homens que metestes no cárcere estão no templo ensinando o povo!
26 Etoni, ene ngundilo ingolo kumba ootuwoo onilo sobosobo oni, kumba ootuwoo oni nguya ootookoolo, oniku yoyolo, ko oolouwonggori. Ene ma yulewonggori. Ndawugalo ngulo, ene ingoyingoku, noole ngundilo tetooye ngu, asa, simoo baledo digi yolo ngundo noole nguya yulewanggolo ewonggo.
26 Foi então o comandante do templo com seus guardas e trouxe-os sem violência, porque temiam ser apedrejados pelo povo.
27 Ene yoyolo, ombulo, tabango oni goobooyingomo oni kewooloyemo yoyeyi dikawonggori. Ngundilo dikatoyi, Anutno woolo yeyingo oni kundingiyi onilo tabango ulunggakundo yeyololo ewonggori.
27 Trouxeram-nos e os introduziram no Grande Conselho, onde o sumo sacerdote os interrogou, dizendo:
28 Noole kuli mande yanggango ewooto. Ye oni oowooyi Yesusga ngu simoo baleno ma ewelolo ewooto. Ene yendo mandega ngundo Yerusalem ende ngu nangge tete. Ye nooleno ngandilo ewelo, yendo ngu oningga ngu uleyi kumooyingolo eweloyimbolo ewonggori.
28 Expressamente vos ordenamos que não ensinásseis nesse nome. Não obstante isso, tendes enchido Jerusalém de vossa doutrina! Quereis fazer recair sobre nós o sangue deste homem!
29 Etoni, ene Pita, Yesuslo suleyoyingo Aposel oni gidalegado mande gumi ewonggori. Noole Anutlo mande ngu komo keyolo, melako oni ngalo mande ngu ma keyowato.
29 Pedro e os apóstolos replicaram: Importa obedecer antes a Deus do que aos homens.
30 Yendo Yesus yolo, de mombi sanganimo sanggawelo uleyi kumoowolo. Ene osi sambanayimbolo Anut ngundo ko yokutuwootoni, ko keda ootookoowolo ewolo.
30 O Deus de nossos pais ressuscitou Jesus, que vós matastes, suspendendo-o num madeiro.
31 Anutndo yolo, Sambo Endemo oolelo kandeyi koondosina bingami musiyomo, yeni bibitewolo. Ene yengo tabango, yengo mbumbuwano teyingomu andangelo, ko uliyeloweloyi oni ngu! Iserel simoo bale nowoondoye yowoolengolo Yesusno hamoo tetooye ngu, asa, Anutndo mbumbuwaye andangewa.
31 Deus elevou-o pela mão direita como Príncipe e Salvador, a fim de dar a Israel o arrependimento e a remissão dos pecados.
32 Noole ngu oo bidodo kenolo ingowooto. Yuka Kundingiyi ngundo nguya ngu mandega ngu wesiyolo, ete. Anutndo Yuka Kundingiyi ngu simoo bale enengo mande keyootenggoku ngu, ngulo ene kuli yunoyingolo ewolo.
32 Deste fato nós somos testemunhas, nós e o Espírito Santo, que Deus deu a todos aqueles que lhe obedecem.
33 Ene mande ngu ingolo, sanggili ulungga telo, oni yuleyi kumooweloyi tewonggori.
33 Ao ouvirem essas palavras, enfureceram-se e resolveram matá-los.
34 Ngu naluno nguno, tabango oni goobooyingomo oni gula oowooyi Gameliyel, ngu ootookoolo dikawolo. Ngu oningga ngu, ene mamana mande etuyeloyingo oni, Parisi oni. Simoo bale bidodo ngu oningga ngulo ingolo, ene bingami okootenggo. Ngundo ootookoolo ewolo. Oniku andangeyelootoyiga endesina ooleyi! Elo ewolo.
34 Levantou-se, porém, um membro do Grande Conselho. Era Gamaliel, um fariseu, doutor da lei, respeitado por todo o povo.
35 Endesina ooletoyi ngu, asa, ene goobooyingo onino ewolo. Ye Iserel oni, ye oo gula nga onino ngano tewelo ngu, ye ingondale teyagogo ooga ngu teyi!
35 Mandou que se retirassem aqueles homens por um momento, e então lhes disse: Homens de Israel, considerai bem o que ides fazer com estes homens.
36 Ye ingootenggo. Nga nalu nga ma tunooteyingomo ngu, Tiyudas oningga ngundo ootookoolo ewolo. No oni ulungga yanggangonedodo. Ngundilo etoni, oni ulungga (400) ootookoolo ene manggowo keyowonggori. Ene oni mela oo sobosobo ulungga, Tiyudas onindo ngu uleyi kumoowolo. Kumootoni, oni ene owewonggoku ngu, sungo sungo sawonggori. Enengo koye nguya kingo kini tewolo.
36 Faz algum tempo apareceu um certo Teudas, que se considerava um grande homem. A ele se associaram cerca de quatrocentos homens: foi morto e todos os seus partidários foram dispersados e reduzidos a nada.
37 Kootu oni simoo bale mela sobosobo oni ulungga doongeyimo oowooyi nakangowonggori. Ngu naluno Galili oni oowooyi Yudas, ngundo simoo bale gidalega ganayelolo yoyootoni keyowonggori. Ene ngu oningga ngu nguya kumootoni, ngulo keyimo oni simoo baleku bidodo ootookoolo, sungo sungo samukowonggori.
37 Depois deste, levantou-se Judas, o galileu, nos dias do recenseamento, e arrastou o povo consigo, mas também ele pereceu e todos quantos o seguiam foram dispersados.
38 Ngulo ngu, no ataga yeno eteno. Ye nga oni nga yoyokootoyiga saya, enesu nangge enengo kongga ngu teyi. Oni enengombo ko ngu telo ngu, biyomi yelo kinitewa. Yo, kinitelo nga oni wata elaga ewonoku, ngundilo tewanggo.
38 Agora, pois, eu vos aconselho: não vos metais com estes homens. Deixai-os! Se o seu projeto ou a sua obra provém de homens, por si mesma se destruirá;
39 Ene Anut enengombo ngu kongga ngu damoni yelo telo ngu, ngu ma kinitewa. Yendo keyootoyi nguya ma yokowa. Ngundilo telo ngu, ye Anutya ebe ulewanggo. Ngulo ye ingondale teyi! Ewolo.
39 mas se provier de Deus, não podereis desfazê-la. Vós vos arriscaríeis a entrar em luta contra o próprio Deus. Aceitaram o seu conselho.
40 Ngundilo elo yokootoni ngu, ariya, Gameliyelndo mande ngu keyowonggori. Tabango onindo Yesuslo suleyoyingo Aposel oni ko negoyelootoyi yasina utoyi, yutolo, gisasaluyelolo, manggaluyelolo ewolo. Ye Yesus oni oowooyingga ngu ko ma ewelo. Ngundilo elo yoyokootoyi, sawonggori.
40 Chamaram os apóstolos e mandaram açoitá-los. Ordenaram-lhes então que não pregassem mais em nome de Jesus, e os soltaram.
41 Ngundilo telo, Yesuslo suleyoyingo Aposel oni tabango oniku yoyokolo endesina oolelo, ene Anutlo bingami okoolo, ngulo oni oni telo ingowonggori. Noole oni oni telo, ndawugalo ngulo, Yesus nowoondonayimo hamoo teyingomu, ngulo noole mete ogingoyingo koolowoowelo, elo ingowonggori.
41 Eles saíram da sala do Grande Conselho, cheios de alegria, por terem sido achados dignos de sofrer afrontas pelo nome de Jesus.
42 Nalu bidodo ene Anutlo goobooyingo yano, enengo ya gula gulano nguya, oni simoo baleno Yesuslo mandeni gome ngulo damoni, ngu wesiyolo elo etuyelowonggori. Ene Yesus ene Kristus Anutndo noole yoyowelo sunggi yeyingo oni, ngu etuyelowonggori. Ngulo ene manggoye ma ukingolo yokoyingo.
42 E todos os dias não cessavam de ensinar e de pregar o Evangelho de Jesus Cristo no templo e pelas casas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.