Atos 2
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Nalu kundingiyi, oowooyi Pentikos tunootetoni, nguno Yesuslo sulena onindo ya gulananggemo nguno gooboongoolo oluwonggori.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Sodedonangge oo ngguyi gula Sambononggo ngguyi ulo ombuwolo. Ngguyi ngu doogo yanggango ulungga ngguyi ngundilo telo ombuwolo. Ngundilo ombulo, ya ene oluwonggokungga ngu newendemo ulo, ya newende ene bibiteweloyi yangga ngu, bidodo ndindi tewolo.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Ene kenoyingomu ngu, de solu ngundilo tunootewolo. Ngu wilikolo Anutndo suleyeloyingo oni ngu ko oni gidalega, ngu yano oluwonggoku, ngu bidodo tabayemo sungo sungo bibitewonggori.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Ariya, Yuka Kundingiyi, ngundo sulena oni bidodo ene nowoondoyemo hangewolo. Ngundilo tetoni, ene mande bungeyi gula gulanonggo mande etenggo. Yuka Kundingiyi enengombo mande oowooyingga yunootoni, manggoyemonggo ngundilo ewonggori.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Yuda oni Anutlo ingondudu telo oluwonggoku, ngu mela bidodomonggo mayelo, Yerusalemno oluwonggori.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Oni simoo bale oowooyingga oolengo ngu ngguyiga ngu ingolo, asa, ene sodedo ombulo gooboongoowonggori. Ombulo, dikatoyi, Yesuslo sulena onikundo mande bungeyi gula gulanonggo, oni enengo mandenonggo mande etoyi ingowonggori. Ngulo ene soliyokowonggori.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 Oni bidodo soliyokolo, ingondudu telo ewonggori. Kenoyi! Nga oni mande etenggoku nga, ngu bidodo ngu Galili oni nangge!
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 Ndatelo ngulo, noolengomo noolengomo sungo sungo noolengo mandenonggo, mande etoyi ingooteto.
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Noole ngu Patiyan oni, Midiyan oni, Ilam oni. Noole oni gidalega Mesopootemiya, Yudiya, Kapadosiya, Pondas, Esiya,
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 Perigiya, Pampiliya, Igip, Libiya mela Sayirin oni ko noole gidalega Romnonggo nguya ngano ombulo oolooteto.
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 Noole Yuda oni, ko, oni sowe gidalega, ngundo Yudalo damoni keyootenggoku, noole Krit oni, Arebiya oni nguya, noole bidodo ingootooye, ene Anutlo mandeni damoni yanggango, ngu noolengo mandenonggo mande wesiyolo etoyi ingootetolo ewonggori.
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 Ngundilo elo, ene bidodo soliyokolo, wenonoyingo ulungga telo, enengo nangge mandelo ingolo ewonggori. Nga mande etenggoku nga ngu damoni ndatelo? Ewonggori.
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Ene oni gidalegado yomooyunolo, mandelo ewonggori. Ene Wayin sonoyi ulungga oolengo nelo, ngulo ngundilo mande etenggolo ewonggori.
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Asa, Pitando sulena oni kande elaya kegidembolo gulanangge nguya dikawonggori. Ene manggalu telo, oni simoo baleno ewolo. Ye Yuda oni simoo bale, ko, ye ngano Yerusalemno oolootenggoku, ye sodeyeya nolo mande nga gome ingoya, ye nguya nga mandega ngalo damoni ngu gome ingoyi!
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Yendo ngu ingootenggoku, nga oni nga Wayin sonoyi ulungga nelo, mande ngandilo, elo ingootenggo. Ene hamoo oolengo kini, ene sa gaboyi nalu kandegula gidembolo namolaya nangge teteku nga (9:00am)!
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Ene nga mandega nga, ngu Anutlo ingondudu eyingo oni, oowooyi Yowel, ngundo kulimi ngandilo ewolo.
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 — ausente —
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 — ausente —
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 — ausente —
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 — ausente —
20 Veya matan boro nagugum
21 — ausente —
21 Orot yait
22 Ye Iserel oni, ye nga mande nga ingoyi! Yesus Nasaret oni, Anutndo damoni sungo oolengo gula onindo ma teweloyim ko telo, Anutndo Yesus ene kandeyimo yewolo. Yesus oo ngundilo tetoni, ngulo oni simoo bale kenolo ingolo, ene Anutndo suleyootoni ombuwolo.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Anutndo kulimi oolengo Yesusno oo tunooteweloyi ngu ingolo, kuli mande gosiyowolo. Ngu ngandilo: Oni Yesus yolo, ye Yuda oni, ko, oni biyomi gidalega nguya ngu kandeyemo yunowa. Yo, ene ye hoolooweyelolo, Yesus de mombi sanganimo sanggawelo udoyi kumoowolo.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Yesusndo ogingoyingo ulungga koolowoolo kumoowolo. Ene Anutndo ogingoyingonggaku, ngu andangetoni, mele yokootoni, ko keda yokutuwoowolo. Kumoo ngulo yanggangonimbo Yesus dowooweloyi nguya kini.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Yo, kuli Dewitndo ngu Yesuslo mandelo ewolo.
25 David nati orot isan eo,
26 — ausente —
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 — ausente —
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 — ausente —
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 Pitando ewolo. Ye dobooguline, nondo noolengo osinayi Dewitlo nenengo tunoo etoowega ingoyi. Ene kulimi kumootoni melengoowonggori. Enengo meleni ngu ataga nguya oodoni, kenootetoku ngu.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Ene Dewit ngu Anutlo ingondudu eyingo oni. Ngu ene ingoyingo, Anutndo mande elo gosiyolo, ngandilo ewolo. Nondo gengo sowengge gula (Yesus) yetoowe, ngundo gengo mela ngalo oni sobosobo koleteyingo musingge ngu yowalo ewolo.
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 Anutndo oo teweloyi ngu kuli Dewit etungootoni, kenolo, Anutndo Kristus yeni ko ootookooweloyi ngu nguya ewolo. Anutndo ene ma yokootoni oni kumooyingombolo musiyomo ootoolo, nguno goweyi ma buwoo yewa.
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Ngu Yesusga ngu Anutndo kuli yokutuwootoni, noole bidodo kenowootoku, ngulo eteto.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Ataga ene kuli eweyi Anut tanggeyimo awuno oolelo, Anut kandeyi koondosina bingaminidodo musiyomo bibitelo ooloote. Ene eweyi Anut kandeyimonggo Yuka Kundingiyi inowelo kuli mande elo gosiyoyingomu, ngu yowolo. Ngulo ataga nga ooga nga suleyootoni, ye kenolo ingootenggo.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Dewitndo ngu ene Sambono ma ooleyingomo, ene Yesuslo mande ngandilo ewolo.
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 — ausente —
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 Ariya, ye Iserel oni simoo bale, ngu gome ingoyi! Ngu Yesusga yendo dowoolo, de mombi sanganimo sanggawelo udoyi kumoowokungga ngu, Anutndo ene Oo Bidodo Sembuli, sunggi yewolo. Ene Kristus, noolengo yoyowelo sunggi yeyingo oni oolooteku ngu! Pitando ngundilo ewolo.
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Oni simoo balekundo ngu Yesus uleyi kumooyingo mandega ngu ingootoyi ngu, ngundo nowoondoyemo utoni, ene hamoo ingolo, ngulo ene Pitano, Yesuslo suleyeloyingo Aposel oni gidalegano nguya sumoo ewonggori. Ye doboogulinayi, noole ndawuga tewato? Elo ewonggori.
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Ene ngundilo sumoo etoyi, Pitando oni simoo balekuya gumi ewolo. Ye komo nowoondoye yowoolengootoningga, ye Yesus Kristus oowooyimo sono gemulo ngu, asa, ye enengo oni tewanggo. Ye ngundilo tetoyi ngu, Anutndo yengo mbumbuwa andangelo, kapengo yeyunolo, Yuka Kundingiyi ngu ye kingo duwoo yunowa.
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Anutndo Yuka Kundingiyi ye yunowelo, yengo simooye, ko, oni simoo bale mela gidalegasina nguya yunowelo, mande kuli elo gosiyowolo. Yo, Anut noolengo Oo Bidodo Sembuli Sembunayi, ngundo oni simoo bale kuli sunggi yewoku, ngu bidodo Yuka Kundingiyi yowanggolo ewolo.
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Pitando mande oowooyingga elo mamanayelolo, ingonduduye yokutuwoolo ewolo. Ye ingondale teyi! Kinitetoni ngu, ye oni biyobiyomi nguya oonatewanggolo ewolo.
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Oni simoo bale Pitalo mandeni hamoo ingolo, Yesusno nowoondoyemo hamoo tetoyi, ene sono (kundingiyi) nguya newendemo ulo gemuwonggori. Ngu nalunggano nguno, Anutndo oni simoo bale oowooyingga oolengo (3,000) ngu yoyolo, nowoondoyemo hamoo teyingo oni ngudodo soweyowonggori.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Nalu bidodomo, ene Anutndo suleyeloyingo Aposel oni ngulo mande ingowelo etuyelowonggoku, ngu gome ingolo, ene ngunonggo dobooguliye hoolooweyeloweloyi koyi ngu telo, oowali goboolo nelo, Anutno nguya yemboongewonggori.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Ngu nalungga nguno, Yesuslo sulena oni, ngundo damoni sungo oolengo gula onindo ma teweloyim oowooyingga tetoyi, oni simoo bale bidodo ngu kenolo ngu, ene Anutno ingondudu ulungga tewonggori.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Oni simoo bale bidodo Yesus Kristus ngulo nowoondoyemo hamoo tewonggoku, ene nowoondoye gulanangge yelo, ene ngunonggo enengo oo sitowi ngu gulado nolomu nangge, elo ma ewonggori. Kini, oo ngu oni bidodobolo ingowonggori.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Ene mela oo gula oni gulano uliyolo ngu, ngulo bobeyeni yolo, wilikolo bayetetoyi, oni simoo bale oo wenonolo, ngundi, oowalilo kumootenggoku yunowonggori.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Nalu gulanangge nangge, ene Anutlo goobooyingo yano Tempel gooboongoolo, goboolo oluwonggo. Ene ya gulano gulano nguya oowali nelo, nowoondoye ngu gulanangge yelo, oni oni telo, oni sungo sungo oowali yunolo, yolo neloluwonggo.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Suwoo suwoo, ene Anut bingami okoolo oluwonggo. Simoo bale bidodo doongeyemo nowoondoye gome metemi oodoyi, yeyolo, gome tetenggolo ewonggori. Nalu gulanangge nanggemo, Oo Bidodo Sembuli, ngundo oni simoo bale gidalega yoyootoni, eneno nowoondoyemo hamoo teyingo, Anutlo nowoondoyemo hamoo tewonggoku oni watangga, ngu soweyelowonggori.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.