Atos 28

Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Noole sakiko nenengo gome metemi mayelo ngu, noole melako oni gula ngu sumoo yunolo ingowootowo. Ngu meladoningga ngu oowooyi Malta.
1 Estando já salvos, soubemos então que a ilha se chamava Malta.
2 Ngu meladoningga nguno, oni simoo bale ngundo damoni gome nooleno tewonggori. Sambononggo sono ombulo, mela gingo yewolo. Ngundilo tetoni, ene de kalo, ene noole yoyolo ooloutoyi, noole de yokowootowo.
2 Os indígenas trataram-nos com extraordinária benevolência. Acenderam uma grande fogueira e em torno dela nos recolheram, em vista da chuva que caía e do frio que fazia.
3 Polndo de made gula bidodo yolo, de nombono kawolo. Ngu de madega nguno, sile gula de gookingo ingolo, endesina oololo, Pol kandeyimo oolelo, wagalo kiwolo.
3 Paulo ajuntou um feixe de gravetos e o pôs na fogueira. Nisto uma víbora, que fugira ao fogo, mordeu-lhe a mão.
4 Sile biyomingga, ngundo ngundilo tetoni, ngu meladonimo oni simoo bale, ngundo sile biyomingga ngu Pol kandeyimo kilo boolowootoni, ngu kenolo, enengo nangge elo ingolo ewonggori. Hamoo nga oningga nga, ngu oni yuleni kumooyingo! Ene wendeyino ma kumooyingo, ene ngano ooloote. Ngulo ngu, ene damoni nenengo ngulo Anutga, ngundo ene keda ma olini elo ingowonggorilo ewonggori.
4 Quando os indígenas viram a serpente pendendo da sua mão, diziam uns aos outros: Sem dúvida, este homem é homicida, pois, tendo escapado ao mar, a justiça não o deixa viver.
5 Etoyi, Polndo ngu sile biyominggaku yolo oolongootoni, de nombono solewolo. Ene Pol ngu silengga ngundo kiwoku, ngulo ma kumooyingo.
5 Ele, porém, sacudindo a víbora no fogo, não sofreu mal algum.
6 Ngu oni ngu Pol sobowoolo oluwonggoku, Pol silembo kiwoku ngu, koongetoni, ukelo, ulo kumoote. Ene Pol sobowooloodoyi, nalu pelungga oodoyi kinitetoni, ene Pol ma kumootoni, ngulo enengo nangge enengo mandenonggo elo ingolo ewonggori. Nga oningga ombuwoku nga, ngu anut gula oolooteku nga! Elo ingowonggori.
6 Julgavam os indígenas que ele viesse a inchar, e que subitamente caísse morto. Mas, depois de esperarem muito tempo, vendo que não lhe acontecia mal nenhum, mudaram de parecer e disseram: Ele é um deus.
7 Ngu meladoningga nguno, oni tabango koleteyingo ngu oowooyi ngu Pabiliyas nguno oluwolo. Ngu oningga, ngu ene melani koni nguya ulungga moole. Ngu oningga ngundo noole yoyolo, enengo yano oolouwootowo. Ene noole gome soboyelolootoni, nalu kabusa yokowootowo.
7 Havia na vizinhança sítios pertencentes ao principal da ilha, chamado Públio. Este homem nos hospedou por três dias em sua casa, tratando-nos bem.
8 Pabiliyas ngu eweyi ngu sayi. Sayini ngu moondeyi ogingoyingolo, use sisilelo oluwolo. Polndo ngu oololo, kenolo, Anutno ngulo yemboongelo, kandeyi tabangomo yelo, Anutno ngu oningga ngu sayiningga ngulo yemboongewolo. Ngundilo tetoni ngu, oningga ngu mete tewolo.
8 Ora, o pai desse Públio achava-se acamado com febre e sofrendo de disenteria. Paulo foi visitá-lo e, orando e impondo-lhe as mãos, sarou-o.
9 Ene ngundilo tetoni, ngu meladoningga nguno, oni sungoku ngu kenolo, ingolo ngu, ene nguya sayi oni gidalega yoyolo, Polno mayewonggori. Ngundilo yoyolo mayetoyi, Polndo Anutno yemboongelo, kandeyi tabayemo okootoni, mete temukowonggori.
9 Depois desse fato, vieram ter com ele todos os habitantes da ilha que se achavam doentes, e foram curados. Tiveram assim conosco toda sorte de considerações e,
10 Ngundilo ngulo, ene damoni metemi ngu nooleno telo, noole gome soboyelowonggori. Kootusina, noole sawelo tetooye, oo sungombolo ingolo, wenonowootomu ngu, bidodo wiyakolo, wanggono yewonggori.
10 quando estávamos para navegar, proveram-nos do que era necessário.
11 Ene koletelo noole kombo kabusa ngu meladoningga nguno oluwootowo. Kootusina, noole wanggo gula doogo ulungga naluno mayelo ngu, meladoningga nguno oodoni, noole ngu sanganimo ooletooye, ngundo yoyolo oolouwolo. Ngu wanggoga ngu Aleksandariya endemonggo ngulo wanggomu, ngu sosowoomo ngu, anut ebe ganagana ngu simoongo sangala elaga gabogaboyali tewolo. Ngu simoongo sangala elaga ngu oowooyali ngu Kasto, ko, Polas.
11 Ao termo de três meses, embarcamos num navio de Alexandria, que havia passado o inverno na ilha. Este navio levava por insígnias os Dióscuros.
12 Noole ngu wanggoga nguno oolelo, yade yade Sirakiyus endemo oololo tunootewootowo. Noole nguno nalu kabusa oluwootowo.
12 Fizemos escala em Siracusa, onde ficamos três dias.
13 Noole ngu endega ngu yokolo, yade oololo, Regiyam endemo tunootewootowo. Kootusina, nalu gulano, doogo sa uteku, ngu dedalesina ngu tunootewolo. Ngulo ngu, noole yade yade oololo, sengetoni, noole Putiyoli endemo tunootewootowo.
13 De lá, seguindo a costa, atingimos Régio. No dia seguinte, soprava o vento sul e chegamos em dois dias a Pozzuoli.
14 Ngu endega nguno, ngu Yesuslo keyimo oni gidalega yeyowooto. Ngundilo yeyootooye, ene noole soleyelootoyi, enedodo nguno nalu kandegula gidembolo elaya (7) enedodo oluwootowo. Ngundilo telo, noole Rom ende oolewootowo.
14 Ali encontramos irmãos que nos rogaram que ficássemos na sua companhia sete dias. Em seguida, nos dirigimos a Roma.
15 Rom endemo, Yesuslo keyimo oni simoo bale ngu noole mayewootoku, ngulo mande ingowonggori. Ngulo ngu, ene ootookoolo, yade ombulo, Apiyasno goobooyingo ya nguno sono oowali uliyoweloyi ya kabusa, nguno ene ooleko noole yeyowonggori. Polndo ene oniku yeyolo, ene Anutno esetelo, ene newende yanggango ingowolo.
15 Os irmãos de Roma foram informados de nossa chegada e vieram ao nosso encontro até o Foro de Ápio e as Três Tavernas. Ao vê-los, Paulo deu graças a Deus e se sentiu animado.
16 Noole Rom ende newendesina utooye ngu, Rom ende ngulo mela sobosobo oningga, ngundo ya gula inootoni, nguno ene sungo olinilo ewolo. Nguno ngu, me oni gulananggebo nguno, Pol sobowooya olinilo ewolo.
16 Chegados que fomos a Roma, foi concedida licença a Paulo para que ficasse em casa própria com um soldado que o guardava.
17 Nalu kabusa yokolo, Polndo Yuda onilo tabango oni negoyelootoni, mayelo goobooyingo. Polndo mande yunolo, ngandilo ewolo. Ye dobooguline, no oo gula telo, noolengo oni nga ma yombuliyelowono. Noolengo osisambanayimbolo mamana mande ngu gula ma yombuliyowono. Ene Yerusalemno ngu, no kingo noyolo, ya biyomimo noyewonggo. Ngunonggo noyolo, Rom oni kandeyemo noyewonggo.
17 Três dias depois, Paulo convocou os judeus mais notáveis. Estando reunidos, disse-lhes: Irmãos, sem cometer nada contra o povo nem contra os costumes de nossos pais, fui preso em Jerusalém e entregue nas mãos dos romanos.
18 Rom onindo nolo mandene ngu ingolo ngu, ene ngandilo ewonggori. No biyomine gulano nuleyi kumooweloyi nguya kini. Ngundilo elo, ngulo ene noyokootoyi, toongewelo tewonggori.
18 Estes, depois de terem instruído o meu processo, quiseram soltar-me, visto não achar em mim crime algum que merecesse morte.
19 Ene Yuda onindo ngu mandega ngu utolo, oolongoolo, yokootoyi ngu, ngulo no oole gula kini. Ngundilo ngulo no oni ulungga, Sisa, ngundo nolo mande ingonilo, no ngulo meno ewono. Ene ngu nolo dobooguline nguya oo gulano eneya mandega, elo kini.
19 Mas, opondo-se a isso os judeus, vi-me obrigado a apelar para César, sem intentar contudo acusar de alguma coisa a minha nação.
20 Ngu damoningga ngulo ye negoyelootoowe, nga mayetenggoku nga, no ye yeyolo, mande yunowelo. Noole Iserel oni bidodo ene sobowootetoku, ngu Kristus ngu Anutndo noole ko yoyoweloyi sunggi yeyingo oni, ngundo sobowootenggo. No nguya ooga newendemo hamoo tetenoku, ngundilo damoningga nangge, nga uto yanggangongga nga ngu, ene no gosinelootoyi oolootenoku nga! Elo ewolo.
20 Por esse motivo, mandei chamar-vos, para vos ver e falar convosco. Porquanto, pela esperança de Israel, é que estou preso com esta corrente.
21 Ngundilo etoni, Yuda onikundo Polno mande gumi ewonggori. Yuda melako oni ngu gulado ngu mandega ngulo gengo mande ngu noolengo so uyi ngano mayetoni, noole ma kenowootowo. Yuda oni gulado ngano mayelo, geya mande biyomi gula nguya nooleno etoyi, ma ingowootowo.
21 Responderam-lhe eles: Não temos recebido carta alguma da Judéia, que fale em ti, nem de lá tem vindo irmão algum que nos dissesse ou falasse mal de ti.
22 Ene noole gengo ingondudu ko gengo manggogemonggo etoyi, ingowelo ingootetoku nga! Noole mande ngandilo ingowooto. Oni simoo bale mela bidodomo, ngundo gengo Yesuslo keyimo oni nguya mande biyomi kootusina etoyi, ngulo noole gengo manggogemo mande nenengo ingowelo ingowatolo ewonggori.
22 Quiséramos, porém, que tu mesmo nos dissesses o que pensas, pois o que nós sabemos dessa seita é que em toda parte lhe fazem oposição.
23 Ene nalu gulano ko goobooyingo tewatolo mande gosiyolo ewonggori. Ngu naluno ngu, oni simoo bale oowooyingga oolengo Pol oluwoku yangga, nguno mayewonggori. Suwoononggo yade oololo suwootetoni ngundilo, nguno ngu, Polndo mande koyi ngu telo, ngu Anutlo mande damoningga, ngundo simoo bale enengo soboyelooteku, ngu damoni nenengo etuyelowolo. Pol ene ko yanggango tewoongolo telo, oni simoo bale enengo mandeni tunoo oolengo hamoo nangge wesiyolo etuyelowolo. Ngu ngandilo ewolo. Kulimi Moses, Anutlo ingondudu eyingo oni, ngudodo Anutndo Mesayiya Kristus, noole ko yoyoweloyi oni, enendo suleyoweloyi, ngulo ewolo. Ngundilo eyingomu, ngu oo ngu bidodo Yesusno engge tunooteyingo ngu! Elo ewolo.
23 Marcaram um dia e muitos foram procurá-lo no albergue onde se achava hospedado. A entrevista durou desde a manhã até a tarde. Paulo expôs-lhes o Reino de Deus e apresentou, sempre de novo, testemunhos destinados a convencê-los a respeito de Jesus, baseando-se na Lei de Moisés e nos profetas.
24 Oni gidalega ngu Polndo mande ewoku, nguno nowoondoyemo hamoo tewonggori. Ene oni gidalega ngu nowoondoyemo hamoo ma tewonggori.
24 Alguns se persuadiram pelas suas palavras, outros não acreditaram.
25 Ngu onikundo enengo kewooloyemo mande mande ngu elo, ingonduduye ngu sungo sungo ingolo, ngulo ene damoni yelo sawonggori. Ene koletelo, Polndo mande gula wesiyolo yunolo ewolo. Yuka Kundingiyi, ngundo mande hamoo oolengo elo, noolengo osisambanayi ngu yunolo, Anutlo ingondudu eyingo oni Ayisaya manggowoomonggo, ene Anutndo ngandilo ewolo.
25 Não estando concordes entre si, retiraram-se, enquanto Paulo lhes fazia esta reflexão: Bem falou o Espírito Santo pelo profeta Isaías a vossos pais, dizendo:
26 — ausente —
26 Vai a este povo e dize-lhes: Com vossos ouvidos ouvireis, sem compreender. Com vossos olhos olhareis, sem enxergar.
27 — ausente —
27 Coração obstinado o deste povo, ouvido duro, olhos fechados, para não verem com a vista, nem ouvirem com o ouvido, nem entenderem com o coração, e se converterem e eu os curar {Is 6,9s.}.
28 Asa, Polndo mande gula soweyolo ewolo. Yo, ye Yuda onilo tabango ye komo ingoyi! Anutndo noole ko yoyoweloyi damoningga, ngunonggo Anutndo oni sowe gidalega Yuda oni kini nguno mande elo suleyootoni oolouwolo. Enendo ngu mande ngu ingowanggoku ngu! Elo ewolo.
28 Ficai, pois, sabendo que aos gentios é enviada agora esta salvação de Deus; e eles a ouvirão.
29 Polndo ngu mandega ngu elo yokootoni, Yuda oni ene sawonggori. Enengo nangge mandelo, longgesambi ulungga tewonggori.
29 {Havendo dito isso, saíram dali os judeus, discutindo animosamente entre si.}
30 Mooma elaya bidodo, Pol enengombo ya gula uliyolo, nguno oluwolo. Oni Polno mayetoyi, ene damoni gomemu ngu yunowolo.
30 Paulo permaneceu por dois anos inteiros no aposento alugado, e recebia a todos os que vinham procurá-lo.
31 Polndo Anutlo mande damoningga, ngundo simoo bale enengo soboyelooteku, ngulo gome gome wesiyolo ewolo. Oo Bidodo Sembuli Yesus Kristus, ngulo mande ngu simoo bale bidodomo wesiyolo elo, ene ma sosoleyingo, ene gome etuyelowolo. Ene mande yootunolo, yanggango oolengo etoni, oni gulado mande ma ewelo, elo ma loogu teyinoyingo.
31 Pregava o Reino de Deus e ensinava as coisas a respeito do Senhor Jesus Cristo, com toda a liberdade e sem proibição.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.