Atos 25
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Pestas ngu kuli enengo Prowinsno ombulo, ene nalu kabusa Sisariyano oode, ene ko Yerusalemno ombuwolo.
1 Festus na Judea wanawanan gawan ana efan bai ma veya tounu ufunamaim Caesarea ihamiy yen na Jerusalem tit.
2 Ngu naluno, Anutno woolo yeyingo kundingiyi onilo sobosobo oniku, Yuda tabango oni ululu, ngundo Pestasno oololo, Polya mande gidalega goweyi sanggawelo ewonggori.
2 Nati’imaim firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Paul ana kakafih isan ubar hitin Festus hifefeyan.
3 Tabango onikundo Pestasya ewonggori. Ge komo noole hoolooweyeloya, Pol oningga ngu etooga, Yerusalem ngano ko ombunilo ewonggori. Ndawugalo ngulo, ene ngundilo etenggoku, ngu ngandilo: Pol ngu Nggawono (Koot) nguno ma ombuyingo, ngu naluno, noole tolige oole meyelo, Pol uleyi kumoowelo elo, ngundo ngundilo gosiyolo etenggo.
3 Hikokok i mi’itube hai kokomaim tasinaf Paul tiyafar au Jerusalem tayen. Iti na’atube hisisinaf anayabin i Paul tayen tanan efamaim hita’asabun isan hiyakitifuw.
4 Ngundilo etoyi, Pestasndo enengo mande ngu gumi ewolo. Pol ngu Sisariya ya biyomi nguno ooloote. Nalu bodaga nangge, no ngano yokolo, no Sisariya ko oolouwano.
4 Baise Festus iyafutih eo, “Paul i Caesarea imaim dibur ema’am, naatu ayu taiyuwu iti boro’omo nati’imaim anan.
5 Ngundilo ngulo, yengo tabango oni, ngundo nododo oolouwato. Ngu oni ngundo Pol damoni biyomi gula tetoni ngu, asa, ene mete nguno Nggawo (Koot) tewanggolo ewolo.
5 Imih a orot ukwarih i boro ayu bairi anan Caesarea anatit abis kakafin sisinaf na’at boro imaim ana kakafih isan ubar hinitin.”
6 Pestas eneya oode, nalu kandegula gidembolo kabusa bine, ngundi kande elaya yokolo, asa, ene Sisariya ko oolouwolo. Sengetoni suwoononggo, ene mande wilikoweloyi musiyomo nguno, ene bibitewolo. Ngundo Pol yoya ombuyilo ewolo.
6 Festus veya etei eight o ten na’atube nati’imaim bairi hima, imaibo au Seseria matabir maiye re. Naatu in marto basit Festus baibatiyen ana efanamaim mare naatu iuwih Paul hibai hina hirun.
7 Pol ngu ombutoni, Yuda oni Yerusalemnonggo mayewonggokundo, Pol tanggeyimo dikawonggori. Ngundilo dikalo, mande mande oowooyingga eneno sanggawelo ewonggori. Ene Polndo oo biyomi tewoku, ngu tunoo yootunolo, Pestasno eweloyi, ereremo kini.
7 Paul hibai hina hirur ana maramaim Jew sabuw iyab Jerusalemane hire hinan etei hina sisibin roun roun hi’a’ar bebera’uh baifuwen tur kakafih moumurih maiyow hibow hitit ubar hitin hio, baise hai tur hio i men kafaita biturobe’emih.
8 Asa, Polndo mande gowenemo sanggawelo etenggoku, ngu gumi Pestasno ngandilo ewolo. No oo biyomi gula Yuda onilo mamana mande nguno ma teyingo. Tempel yano nguya kini. Oni ulungga Rom mela bidodo sobosobo koleteyingo, oowooyi Sisa, nguno nguya biyomi gula ma tewono. Ngu bidodo kini! Elo ewolo.
8 Imaibo Paul taiyuwin wasfafar eo, “Ayu i men kafai abisa ta kakafin asinaf. Jew hai ofafar ai gigim, na’atube Tafaror Bar ai gigim, o Rome ana Aiwob ai gigimimih.
9 Ngundilo etoni, ene Pestasndo, Yuda onilo mande kuli ewonggoku, ngu ingolo, ngulo ene Polno sumoo ewolo. Ge mete Yerusalem oolouwa? Ngu mete tetoni ngu, ariya, no mete Yerusalemno gengo mande gowege sanggawelo ewonggoku, ngu ingowanolo ewolo.
9 Baise Festus i kok mi’itube Jew sabuw tiyasisirih, imih ibatiy eo, “O kukokok inayen Jerusalem imaim iti ubar tibit isan a baibatiyen imaim ananowar?”
10 Ngundilo sumoo etoni, ene Polndo mande gumi ewolo. Nga yangga nga, ataga no dikatenoku nga ngu Gabmando mande wilikoweloyi ngulo ya. Nga yangga ngano nangge Nggawo (Koot) telo, noole mande ingoweloyi. Ge kuli ingoote. No Yuda onilo oo gula ma yombuliyowono.
10 Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome Aiwob ana baibatiyen efan nanamaim abatabat, imih ayu i boro iti imaim ana baibatiyen anab. O iso’ob ayu i men kafai abisa kakafin asinaf Jew sabuw isah.
11 Ene no oo biyomi gula tetoowe ngu, ngulo nuleyi kumooweloyi ngu, asa, ene mete nuleyi kumoowano. Ene nga mandega noya Nggawo (Koot) tetenggokungga nga, ngu hamoo mande kinitetoningga ngu, ariya, oni gulado no noyolo ene yunoweloyi, nguya kini. No Rom mela sobosobo koleteyingo, oowooyi Sisa, ngulo etoowe, mayetoni, ngundo nolo mande nga kenowaku ngu! Elo ewolo.
11 Ayu ofafar ana’astu’ub imaim nabonawiyu morob ana baibasit anabaib i boro men morob ana haiw. Baise baifuwenamaim ubar hinabitu na’at, orot babin men ta ana fair ema’am boro ayu nabuw umahimaim nitihimih, ayu i boro kwaniyafaru anan Caesar nanaimaim au tur nanowar.”
12 Ngundilo ngulo, Pestas ene tabango oni goobooyingomo oniya mande mande elo gosiyolo ingolo, Polya gumi ewolo. Ge oni mande wilikoweloyi onilo meno ewelo eteku ngu, ngundo gengo mande nga ingoni, ariya, mete ge Sisano nguno oolou! Ewolo.
12 Imaibo Festus ana kou’ay orot gagamih not wairafih bairi hio ufunamaim tatabir Paul iya’afut eo, “O Caesar a tur nowar isan io, imih o boro Caesar isan inan.”
13 Nalu gidalega yokolo, mela oo bidodo sobosobo koleteyingo oni, oowooyi Agripa, ene kuwooyi oowooyi Bernis elagado, Pestas kenolo, kandeye dowoowelo Sisariyano mayewoliyo.
13 Veya afa ufunamaim aiwob orot Agripa, Bernis hairi hina Caesarea hitit, Festus ana bowabow baib isan ana merar yinamih.
14 Agripa elaga Sisariyano nalu oowooyingga oluwoliyo. Ngundilo ngulo, Pestas Pollo mande ngu Agripano ewolo. Oni gula ngano oode, kuli ene Piliksndo yolo, ya biyomimo ngano yetoni ooloote.
14 Hina nati’imaim hima veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Paul ana tur eowen eo, “Paul mi’itube wawasfafar isan Festus aiwob orot ihamiy ema’am.
15 Kulimi, no Yerusalemno oodoowe ngu, nguno Anutno woolo yeyingo onilo sobosobo oniku nguya, Yuda onilo tabango oni, ngundo goweyimo mande sanggawelo elo, nguno uleyi kumooweloyimbolo sunggi yelo, no sumoo nunowonggori.
15 Naatu ayu au Jerusalem anan ana veya’amaim Jew hai firis ukwarih naatu regaregah ai’in, orot ukwarih ubar hitin ayu asabunin morob isan hi’uwu.
16 Ngundilo sumoo nunootoyi, asa, nondo enengo mande ngu gumi ngandilo ewono. Noole Rom onilo damoni ngu oni gula kingo ogingoyingo, ko kowuli ma inoweloyi. Oni ene mandedodo ngundo nangge oningga eneya Nggawo (Koot) mande sanggawelo tetenggoku, ngu doongeyemo dikawolo. Dikatoni, noole komo musiyo inootooye, ene eneya mande etenggoku, ngu gumi ewolo.
16 Baise ayu auwih, aki Rome ai ofafaramaim orot asir bai na baibatiyen isan ana ef men ema’am, baise wantoro’ot i boro sabuw iyab ubar tibin bairi roun roun hinabat hina’o, saise i ana ef nama’am na’at taiyuwin boro nahimaim nabat nawasfafar.
17 Ngulo ngu, ene noya ngano ombulo ngu, no pelungga ma teyingo. Kini, ombulo, weleyingomu sengetoni, no Nggawo (Koot) yano bibitelo ewono. Ngu oningga ngu yoya ombuyi, elo etoowe, yolo ombuwolo.
17 Naatu nati sabuw ayu bairi ana atitit ana veya, ayu veya men au’uf atain, faiwat a’in marto baibatiyen ana efanamaim amare, orot auwih hibai hina hirun.
18 Oni ene Nggawo (Koot) nguno dikalo, ene mande eneno mande sanggawelo eyingomu, ngu mande nenengo gula kini, ko, mande biyomi gula nguya kini. Ngundilo ngulo, ene mande gulano Nggawo (Koot) inoweloyi nguya kini.
18 Sabuw ubar hibitin ana kakafih hibow hititit i men kafa’imo sawar kakafih ayu anotanotamaim hibow hitit ubar hitinimih.
19 Ene enengo yambo mande ngulo ko oni kuli kumooyingomu, ngu oowooyi Yesus ngulo mande ewolo. Ene Polndo ewolo. Ngu oningga ngu ko keda oolootelo ewolo.
19 En baise, gamin afa ibo taiyuwih hai kwafiren isan. Naatu orot wabin Jesu momorob Paul yawasin ma rouw eo isan hibow hitit.
20 No ngundilo mande ngu ingolo, ene no ngu wilikolo eweloyi, ereremo kini. Ngundilo ngulo, nondo Pol sumoo inowono. Ge mete Yerusalemno ko ooloutoyi, ngu naluno nguno, nondo Nggawono (Koot) nguno gengo mandega nga ingowano, bine?
20 Au kasiy ra’at, iti tur boro mi’itube ata bow gewas, imih ayu Paul au i takokok na’at tayen tan Jerusalem imaim iti ubar isan hitibatiy.
21 No ngundilo etoowe, Polndo mande gumi ewolo. No ngano oodoowega, nganonggo sulenelootoyi, Rom endemo oolouwano. Nguno ngu, mela bidodomo koleteyingo oni Sisa, ngundo nolo mande ngu yomosiyowa. Etoni, ngundilo ngulo, nondo yokootoowe, ene ya biyomimo oode, nalu gulano, nondo ene elo suleyootoowe, Sisano toongewalo ewolo.
21 Baise Paul ifefeyanu kok i Caesar baibatiyen titin, imih ayu auwih dibur baremaim hihirafut hima’uh hima, ayu ef atanuwet imaibo atiyafar tan Aiwob Caesar biyan.”
22 Ngundilo elo yokootoni ngu, Agripando Pestasno mande gumi ewolo. Nondo nenengombo ngu oningga ngulo mandeni ingowano. Etoni, Pestasndo gumi ewolo. Yo, mete. Yangeninggago, ngu ingo! Elo ewolo.
22 Basit Agripa Festus iu, “Ayu akokok iti orot nao ayu taiyuwu ananowar.” Festus iya’afut eo, “Marasibo nao inanowar.”
23 Ngundilo telo, sengetoni suwoononggo, Agripa Bernis elaga Nggawono (Koot) nguno ombuwelo tetoli ngu, asa, ngu naluno nguno, oni bidodo dikalo, ngulo oowooyali bingami elo yunootoyi, goobooyingo yano uwoliyo. Utoli, ariya, me onilo tabango bidodo, ngu ende ngulo tabango oni ululu, ngu bidodo elayaga ngu keyelolo, goobooyingo yano uwonggori. Ngu naluno ngu, Pestasndo etoni, Pol yolo, ombulo, ngu yano uwonggori.
23 Hi’in marto Agripa, Bernis hairi hirutaburih auman hinawiyih rou’ay bar gagamin wanawanan hirun, baiyowayah hai orot gagamih naatu bar merar hai orot gagamih bairi. Naatu Festus iyunih Paul hibai hina hirun.
24 Pestasndo ewolo. Oni ulungga Agripa, ye oni nooledodo oolootetoku nga, ye bidodo nga oningga nga kenoyi! Yuda oni simoo bale Yerusalemno ngu, ko, Sisariyano ngano oolootenggoku nguya, ene no doongenemo Nggawo (Koot) inowonggo. Ene meno manggalu telo ewonggori. Ge komo ngu oningga utooga kumooni, ene keda ma oluwalo ewonggori.
24 Festus eo, “Aiwob Agripa naatu kwa iyab boun iti’imaim bairi tabita’imon, orot iti kwa’itin! Jew sabuw iyab iti’imaim tema’am naatu Jerusalemamaim iti orot isan ubar gagamin maiyow hitin ayu matou’umaim, fanah aumatawat na’in hiwow men hikokok iti orot boro yawasin tama.
25 Ene nondo kenootoowe ngu, ene oo biyomi gula ma teyingo. Ene oo ngundilo ngulo, uleyi kumooweloyi nguya kini. Enengombo ngu Sisa Agastas enengo mandeni ingonilo ewolo. Ngundilo ngulo, no ene suleyootoowe, Romno toongewalo ewono.
25 Naatu ayu anunuwet men kakafin ta sinaf boro imaim tabonawiy tan tamorob. Baise anayabin ayu ifefeyanu ana kok i boro Rome ana Aiwob nahimaim tabat ana tur hitanowar. Ayu au ef men ta ema’am boro atarufut, imih ayu au Rome baiyafarin isan abogaigiwas.
26 Ene no mande damoni gula ma kenolo, ngulo no ngu mandega ngu nakangolo, ngudodo suleyootoowe, noolengo ulungga Sisa nguno oolouwa. Ngulo ngu, oni ulungga Agripa no nga oningga nga yolo, geno ombuteno. Ye bidodo doongeyemo ombuteku ngu, noole enengo mandeni mete ingowato. No nguno mande damoni gidalega kenowelo ngulo nakangowano.
26 Baise fef kiruminamih ayu akasiy, tur abisa boro Aiwob Caesar isan anakirum. Anayabin ubar hibitin men ta yabin auman. Imih ayu abai atit kwa etei namaim, o Aiwob Agripa inibabatiy inanuwet gewas tur yabin anababatun inab naatu fef ana kirum.
27 Nondo ya biyomimo oni gula mandeni Nggawo (Koot) teweloyi mande kini kingo suleyootoowe, toongeweloyi ngu, no ingootoowe, ngu nenengo kinilo ewolo.
27 Anayabin ayu ai’itin ayu isou men gewasin iti dibur orot ana ubar en asir taniyafar nanan ana itinin i men basit.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.