Atos 19
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Apolos ngu Korin endemo oodoni ngu, ngu naluno, Pol ene mela puli andu tanggeyisina, deguno yade yade oololo, Epesas endemo tunootewolo. Epesasno ngu Yesuslo keyimo simoo bale gidalega yeyowolo.
1 Apollos Corinth ma’am ana veya Paul tafaram ta ta oyaw wanane run tit remor na Ephesus tit. Nati’imaim bai’ufununayah sabuw afa titaurih.
2 Yeyolo, Polndo ngu sumoo yunolo ewolo. Ye kuli Yesusno nowoondoyemo hamoo telo ngu, ye Yuka Kundingiyi yowonggo, bine? Sumoo etoni, enendo ngundilo ingolo, gumi ewonggori. Kini, noole Yuka Kundingiyi gula oolootelo ma ingootetolo ewonggori.
2 Naatu bai’ufununayah ibatiyih, “Kwabitumatum ana maramaim Anun kakafiyin re iwani?” Hiya’afut hio, “Aki nati Anun Kakafiyin ana tur men kafa’imo hio anowar.” |alt="map" src="Pauljr3.tif" size="col" ref="Acts 19.2"
3 Etoyi, Polndo eneya gumi ewolo. Ariya, ye ndatelo sonongga yowonggo? Etoni, simoo balekundo gumi ewonggori. Noole Anutno nowoondonayi yowoolengootooye, ngulo Yondo oni sonoyelowoku, ngundo noole nguya sonoyelowololo ewonggori.
3 Basit Paul ibatiyih, “Bo kwa bapataito i menatan kwabai?” Hiya’afut hio, “John Baptist nowan.”
4 Etoyi, asa, Polndo gumi ewolo. Kuli Yondo simoo bale sonoyelolo, ngu ewolo. Ye komo ngu nowoondoye yowoolengoya, hamoo oolengo ingoya ngu, asa, ye sono (kundingiyimbo) sonowoolo ewolo. Ene simoo baleno, elo ewolo. Ye komo ngu oningga no kenelolo ombuteku, ngulo nowoondoyemo hamoo teyi. Ngu oningga ngu oowooyi Yesuslo ewolo.
4 Paul iuwih eo, “John ana bapataito i dogor baikitabiren kakafih hibihamiyen isan. Naatu orot ta wabin Jesu i ufunamaim nan baitutumin isan iuwih.
5 Ene ngu mandega ngu ingolo, ene Oo Bidodo Sembuli Yesus oowooyimo sono (kundingiyi) yowonggori.
5 Tur iti na’atube eo hinonowar ufunamaim etei Regah Jesu wabinamaim bapataito hibai.
6 Polndo kandeyi tabayemo okootoni ngu, Yuka Kundingiyi eneno ombuwolo. Ene mande bungeyi gula gulano mande elo, ene Anutlo ingondudu eyingo oni gumimbo mandeye ngundilo nguya mande wesiyolo ewonggori.
6 Naatu Paul uman tafah yara’aten yoyoban ana veya Anun Kakafiyin re iwanih menah botabir tur ta ta hio naatu tur Godane nan hi’orerereb.
7 Ngu oni ngu kande elaya kegidembolo elaya, ngu bidodo Yuka Kundingiyi yowonggori.
7 Orot nah etei i 12 iti kou’ay wanawanan.
8 Ngu naluno, Anutlo mande Polndo Yuda onilo goobooyingo yano ulo, ene ko yanggango oolengo, ngu oni ngulo ingonduduye yokutuwoolo yowoolengoweloyimbolo. Yo, ene kombo kabusa ko telo, ngu oni simoo bale, ngundo Anutlo mande damoningga, ngundo simoo bale enengo soboyelooteku, ngundo mande wesiyolo elo hoolooweyeloweloyimbolo.
8 Paul Kou’ay Bar run itafofor sumar tounu wanawanan sabuw bairi hio, God ana aiwob isan sabuw iuwih dogoroh rouw tafofofor.
9 Ene gidalega nowoondoye ngu yanggango yelo, ene nowoondoyemo hamoo teyingo ngu kini. Kini, ene simoo bale doongeyemo ngu, ene Oo Bidodo Sembuli Anut oowooyi, ngu kootuyisina mande elo, ko nowoondoyemo hamoo tunooteweloyimbolo damoni, ngu mandeni nguya biyomilo ewonggori. Ene ngundilo tetoyi, ngulo Pol ene yoyokolo, ngu Yesuslo keyimo oni simoo bale oolootenggoku ngu yoyolo, Tiranasndo gooboongooyingo ya gumi nguno uwolo. Ulo, nalu gulanangge nangge, ene ngu oni simoo bale ngu mande wesiyolo yunolo etuyeloluwolo.
9 Baise sabuw afa dogoroh fokar, men kafa’imo hikok boro hititumatum naatu bebeyanamaim Regah ana ef gewasin isan tur kakafih maiyow hi’o. Basit Paul ihamiyih naatu bai’ufununayah buwih bairi hin. Veya matan yimo Tyrannus ana bai’obaiyen efanamaim ma bi’obaibiyih.
10 Ene ngundilo telo oodoni, mooma elaya yokowolo. Ngundilo ngulo, simoo bale bidodo Esiya melako oolootenggoku, Yuda oni, ko, Girik oni nguya, ngu ene Oo Bidodo Sembuli ngulo mandeni ingowonggori.
10 Iti na’atube ma sinaf kwamur rou’ab sawar, naatu sabuw etei nati Asia wanawanan Jew naatu Ufun Sabuw etei Regah ana tur hinowar.
11 Pol kandeyimo Anutndo yanggango gula ene damoni sungo oolengo gula onindo ma teweloyim, ngu tewolo.
11 Paul wanawananamaim God ina’inan fokarih maiyow sisinaf.
12 Ngundilo tetoni, asa, oni towikumba sosowoo Pol moondeyemo yelo, ngu yolo, salo, sayi oni moondeyemo yetoyi ngu, asa, sayi oniku ngu mete teloluwonggori. Ngu damoningga ngu nangge, oni melamboolobo yoyoyingomu nguya ngundilo tetoyi ngu, asa, sodedonangge melamboolo biyomiku peselo saloluwonggori.
12 Paul ana agesaf naatu ana faifuw i biyan gubamin hibai hin sawusawuwih biyah hiyayanowahih i hiyayawas naatu afiy kakafih auman i hibibihir.
13 Yuda oni gidalega ene endeyolo, oninonggo melamboolo ngu oweyelolo, ngulo bobeye oo yunololuwonggo. Ngundilo telo, ene Yesuslo keyimo oni yeyootoyi, enengo oo oweyelootenggoku damoningga, ngudodo yeyolo ngu, asa, ene nguya ngu damoningga ngundilo tewoongowelo, ngulo mande gosiyowonggori. Ene Yesus nowoondoyemo hamoo ma teyingo, ngulo ene melamboolo onino oolooteku, ngundilo mande tewoongolo ewonggori. Yesus oowooyimonggo Pol yootunolo ewoku, no geno mande yanggango eteno! Ge nga oningga yokoya, peseya toonge! Elo ewonggori.
13 Jew sabuw afa bar merar ta ta hirun hitit sabuw iyab biyahimaim afiy kakafih hitar sumih hima’am Regah Jesu wabinamaim hinununih. Naatu hai tur i iti na’atube hio, “Demon kakafih hinununih seven Paul ana orot wabin Jesu isan ebibinan i wabinamaim kwa abi’a’ari kwatit!”
14 Yuda onilo woolo yeyingo oni ngulo sobosobo gula oowooyi Siwa, ngu simoongo kandegula gidembolo elaya oluwonggori. Ngundo ngu damoningga ngundilo ngu tewoongolo ewonggori.
14 Naatu Jew hai Firis Gagamin wabin Skeva natunatun etei seven i iti na’atube auman hisisinaf.
15 Ngundilo tetoyi ngu, asa, ngu yuka biyomingga, ngundo mande gumi elo ewolo. No Yesus ngu ingolo, Pol nguya no ingooteno. Ene ge onendo? Elo ewolo.
15 Baise afiy kakafin iuwih eo, “Jesu i ayu aso’ob naatu Paul auman i ayu aso’ob, bo kwa iyab?”
16 Mande gumi ngundilo etoni, asa, ngu oningga mela yuka biyomi oluwoku, ngundo onikuno palelo oolelo, yutolo talayelolo, towikumbaye oomboomboongelo yudoni, dalo gemulo biyomi telo oolelo, ngulo ene ya yokolo, kingo mbilimbili oolelo woosoolo toongewonggori.
16 Naatu orot nati afiy kakafih hiwan ma’am misir bow yow tar, hai faifuw seb nunih ufun hitit segar biyah ererara ana bar hihamiy hibihir.
17 Kootusina, Yuda, Girik oni simoo bale Epesasno oolootenggoku, ngu mande ngu ingolo, sosoleyingo ulungga oolengo telo, ene Oo Bidodo Sembuli Yesuslo bingami ulungga oolengolo okoowonggori.
17 Jew sabuw etei naatu Ufun Sabuw etei iyab nati Ephesus wanawanan hima’am iti tur hinonowar ana veya, etei yah birubir fafar, naatu Regah Jesu Keriso wabin bora’ara’aten gagamin maiyow hitin.
18 Ngundilo okoolo, oni simoo bale ulungga oolengo ene ngu mande nguno nowoondoyemo hamoo telo, nguno mayelo, enengo damoniye biyomi kuli tewonggoku, ngu wesiyolo, elo yokowonggori.
18 Sabuw moumurih na’in iyab hina bai’ufununayah himamatar bebeyanamaim hitit abisa kakafin hisisinaf isan etei hi’e’en.
19 Ngundilo tetoyi, ariya, oni simoo bale gidalega enengo kosonggi bale muwooweloyi oo dogoni ngulo mandeni bukno oolootenggoku, ngu bidodo yolo, mayelo, simoo bale bidodo doongeyemo, ngu gooboongoolo, watayelo, ariya, ngu oo ngu ene de kalo, nguno kamukowonggori. Ngu kamukolo yokolo ngu, ene ngandilo ingolo, buk ndatelo kamukolo yokolo, ko buk gulanangge nangge ngulo uliyi ndatelo elo, wilikolo ingoyingo? Ngundilo sumoo ewonggori. Ngulo ngu, ene bidodo gooboongoolo kandangetoyi, ngu ngandilo, (50,000) Kina ngu yokowonggori.
19 Sabuw moumurih na’in iyab hikwerakwer hai buk hibow hina hibutuw naatu sabuw etei matahimaim hi’afusar. Naatu buk ta’ita’imon hai baiyan hibiyab i 50,000 drachma ana fofonin. Paul Efasis hai kwerakwer buk hi’afusar bat i’itah|alt="Paul watching Ephesians burn books" src="cn02003B.tif" size="col" loc="Act 19.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.19"
20 Ngu damoninggano nguno, Oo Bidodo Sembuli enengo yanggangoni onino yeni, ulungga tunooteni. Ngulo ngu, ene Anutlo mandeni wesiyootoyi, ingolo, ngulo oni simoo bale oowooyingga nowoondoyemo hamoo tewonggori.
20 Sinaf fairih iti himamataramaim Regah ana tur tasasar tit naatu busuruf ra’at ana fair bai yen.
21 Ngu oo ngu temukootoni ngu, Polndo enengo ingondudunimonggo ingolo oode, gosiyolo ingowolo. Ene ngu Masedoniya, Akayiya melasina endeyowelo mande elo, kootusina, no Yerusalem nguya oolouwelo ewolo. Asa, ngunonggo kootusina no komo yade yade oololo, Rom ende mela oo ngu kenowanolo ingowolo.
21 Sawar iti himamatar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Akaiya naatu Masedonia tafaram hairi wanawanahiwat remor na. Naatu na Jerusalem titamih ana not bogaigiwas eo, “Iti tafaram anabinanawan ufunamaim ayu boro anan Rome ana’itin.”
22 Ene ingondudunimo mande ngundilo gosiyolo yokolo ngu, asa, Polndo oni elaya ene hooloowelo oolooteliku, ngu oowooyali ngu Timooti, Erasitas ngu suleyelootoni, Masedoniya melako oolouwoliyo. Elaga Masedoniya ooloutoli, ene Pol enengombo ngu Esiya mela ulungga nguno, nalu bodaga nguya oluwolo.
22 Basit ana baibais orot rou’ab Timothy, Erastus hairi iyafarih hin Masedonia wanawanan hima, i baise veya au gagaminaka Asia wanawanan imaim ma.
23 Ngu naluno, oni gidalega endemo oni nowoondoye yokutuwootoyi, ngulo ene Yesus keyimo oni simoo bale watangga oolootenggoku, ngudodo sanggili ulungga telo, mogulu ulungga oolengo tewonggori. Ngulo damoni ngandilo: Ngundilo naluno nangge, oni gula ngu oowooyi Dimitiriyas nguno oluwolo. Ene ngu digi gula oowooyi Siluwa ooga, ngundo anut ebe ganagana ngulo gabogaboyi yelo oode, nguno ngu, oni oowooyingga oo ngulo bobeye uliyootoyi, yolo, ngulo ene bobeye ulungga yololuwolo. Ngu bale anut ebe ganaganangga ngu oowooyi Atemis.
23 Nati ana veya’amaim yare kakafin anababatun Ephesus wanawanan matar, anayabin Regah ana Ef isan.
24 — ausente —
24 Orot wabin Demetrius silver imaim sawar ebu’ur temamatar i nati’imaim ma’am. Iti orot i god babin wabin Artemis ana kwafiren gagamin ana yumatabe, silver amaim bu’ur sabuw hitotobon. Naatu nati bowabowamaim kabay gagamin maiyow bai ana sabuw isah rur.
25 Asa, ngu naluno, Dimitiriyas, ngundo enengo ko goboolo oniku goobooyelolo, ene yeyolo, Pollo mande ngandilo ewolo. Ye oni, ye kuli ingootenggo. Noolengo anut ngulo gabogaboye tetetoku kongga, ngano uliyi ngu ulungga oolengo ngu gome tunootete.
25 Basit ana bowayah etei e’af ayuwih naatu sabuw afa i bairi hai bowabow ta’imon auman e’af hiru’ay iuwih eo “Au sabuw kwanaso’ob, ata bowabow iti’imaim kabay gagamin tatain erur.
26 Ene ngu oningga ngu Pol, ngundo oni simoo bale ulungga oolengo nowoondoye ingonduduye yombuliyeloote. Ngu ye kenolo, ingowonggoku, ene ngano Epesasno ngundilo telo, Esiya mela namoko bidodomo nguya ene ngandilo ete. Noolendo anut kandenayimbo tetetoku nga, ngu anut hamoo kinilo ete.
26 Naatu boun iti orot Paul abisa esisinaf i kwa taiyuw matamaim kwa’itin naatu tainimaim kwanonowar, god orot umahimaim tibiwa’an i men kafa’imo godamih.” Tur iti na’atube eo i orot babin moumurih maiyow yah ikitabir. Iti sawar i men Ephesus wanawanan akisin emamatar, baise Asia wanawanan etei kafa’imo nisawar.
27 Polndo ngu mandeningga, ngundo ngu noolengo beye koyingga nga ngu yombuliyowa. Nguno nangge, nguya kini, ngu mandeningga ngundo Atemis anut balega ngulo koodu yaningga nga ngu, simoo baledo yeni, ingootoyi, ngu kingo ya ngundilo tewalo ingowanggo. Koletelo, ngu Esiya mela bidodomo oni simoo bale ngu, ngu bale anutga nguno yambo mande tewonggori. Ene ataga Polndo mandega, ngundo ngu ene Atemis oowooyi enengo dulidalini ngu yombuliyowelo, mande eteku ngu! Elo ewonggori.
27 Iti ata bowabow i kakafin wanawanan run naatu ata bowabow wabin boro na’af, men wabit akisin na’af, baise god babin Artemis ana kwafiren bar gagamin auman boro yabin en namatar. Naatu sabuw nati Asia wanawanan, naatu tafaram wanawanan sabuw etei iti god babin hikakafiy hikwakwafir boro nuhih nabur.”
28 Ngundilo etoni, ene ngu mandega ngu ingolo, ene nowoondoye yokutuwootoyi, ngulo ene sanggili biyomi telo, meno manggalu yanggango telo ewonggori. Atemis ngu ulungga oolengo anut balega ngu noolengo Epesas onilomu! Elo meno ewonggori.
28 Sabuw hiru’ay hima iti tur hinonowar higagamat himisir hiwow hio, “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe gagamin.”
29 Dimitiriyas mande emukootoni, enengo ko goboolo oni nowoondoye yokutuwootoyi, ngundo oololo, oni simoo bale endemo oolootenggoku nguya, nowoondoye ngu yokutuwoowonggori. Ngundilo telo, meno manggalu ulungga oolengo ngu endemo tunootelo, oni simoo bale bidodo mogulu ulungga tewonggori. Oni simoo bale bidodo ootookoolo, goobooyingo mela musiyomo kendutelo oolouwonggori. Endemo onindo ngu Gayiyas, Aristakas elayaga, sodedonangge yodowoolo, yoyolo, goobooyingo musiyomo nguno oolouwonggori. Ngu oni elayaga ngu, ene Masedoniya oni ene Poldodo endeyowonggo.
29 Basit nati bar merar gagamin wanawanan uruw ra’at, na hibuyuw ne hibuyuw hinunuw. Masedonia orot rou’ab Gaius Aristakus hairi Paul bairi hinanawan hinan hibuwih hinunuw hin sabuw hai rou’ay efan gagaminamaim hitit.
30 Ngundilo mogulu ingootoyi, ngulo Pol ene simoo bale kewooloyemo oololo, mande yunowelo etoni, ene Yesuslo keyimo simoo baledo solengowonggori.
30 Paul akisin i kok sabuw nahimaim tatit, baise bai’ufununayah hi’otan.
31 Ngundilo solengootoyi, Esiya melako oni mela oo sobosobo ululu ngu gidalega nguya Pol dobooguliyi, ngundo mande soweyootoyi Polno ombutoni, ngundilo ewonggori. Pol ge goobooyingo mela musiyomo ma uwelo! Ngundilo mande yanggango elo solengowonggori.
31 Nati tafaram wanawanan hai orot gagamih, iyab Paul ana ofonah auman tur hiyafar hifefeyan men hikok boro tan kou’ay ana efan gagaminamaim yumatan ta’ototait.
32 Ngu naluno, goobooyingo musiyomo nguno, oni simoo bale ulunggaku ingonduduye sungo sungo tunootewonggori. Ene ndawugalo mayelo, gooboongootenggoku, ene ngu ma ingowonggori. Gidalegado mande ene sungo gula ewonggori. Gidalegado ene sungo mande gula ewonggori. Ene bidodo ngundilo temukolo, ene mayelo gooboongootenggoku, ngulo damoni ma ingowonggori.
32 Nati ana veya’amaim kou’ay ana efanamaim uruw i na’at, sabuw afa nati’imaim i tur ta hiwow hio, sabuw afa ni’imaim ibo tur ta hiwow hio. Naatu sabuw au moumurihika i men kafai hiso’ob aisim hina iti kou’ayamaim hitit.
33 Asa, Yuda onindo oo ngundilo kenolo, Aleksanda kewooloyemo oodoni, ngu wenggelemootoyi, ooloutoni, oni gidalegado Aleksandaya eriringolo mande damoni ngu enenolo ewonggori. Aleksanda ngundilo ingolo, enebana mande gumi simoo baleno manggoye gosiyolo, ewelo kandeyi okoowolo.
33 Naatu Jew sabuw afa Alexander hibonawiy hitit nahine bat, naatu sabuw afa roube’aten tur hitin, imaibo Alexander umanamaim sabuw rutanih awah fot naatu i taiyuwin wasfafarin isan ana tur eo.
34 Ene ngu oni ngu kuli kenolo, ingowonggoku ngu, ene Yuda oni. Ngundilo ngulo, oni bidodo manggoye gulanangge moguluwoolo, elo ewonggori. Atemis ngu Epesas oni noolengo anut ulungga! Ene ngundilo meno manggalu telo oodoyi, sa gaboyi nalu elaya yokowolo.
34 Baise nati veya’amaim i hi’inan Alexander i Jew orot, imih sabuw etei au ta’imon hiwow sawar ta’imon isan hio inan hours rou’ab sawar. “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe Gagamin!”
35 Asa, kootusina, Epesas ende ngulo so uyi oo nakangoyingo oni, ngundo ootookoolo, ngu kandeyebo manggoye gosiyoweloyimbolo, ngulo ene manggalu telo ewolo. Ye simoo bale manggoye ukingoyi! Ye Epesas oni, ye kuli ingootenggo. Kulimi oolengo, digi kundingiyi Sambononggo solelo, ngano ombuwolo. Ngu digiga nguno, Atemis gabogaboyi nguno ooloote. Ye ngundilo ingoyingo, ngundilo ngulo, noole Epesas oni ngano, noolendo Atemis ngulo koodu ya ulungga oolengo ngu gome sobowoolo, ko, digi kundingiyi nguya gome sobowooteto.
35 Inan yomaninamaim bar merar ana kirumayan sabuw rou’ay gagamin eotatanih inan nuwarob e’afuw basit eo, “Ephesus ana orot ana babin! Sabuw etei hiso’ob Ephesus bar merar i god gagamin Artemis ma’uh ema’am. Iti kabay kakafiyin marane hea’obow re’er boun iti inu’in auman ma’uh ema’am.
36 Ariya, ye bidodo nga mande etenggoku nga, hamoo nangge. Ene ye komo manggoye ukingoyi! Ye sodedonangge eriritelo, oo gula ma tewelo.
36 Iti sawar i boro men yait ta nayaubamih, isan imih kwa yate enub kwamare naatu men abisa ta nota’e mata nakabiy kwanasinafumih.
37 Yengombo ngu oni elayaga ngu yoyolo mayetoyi, ene elayaga ngundo koodu ya, ngulo oo gula yakakayi ma yowolo. Elayaga ngundo noolengo ulungga Atemis ngu yumooyinolo mandega, ngu anut balega nguya ma ewoliku ngu!
37 Kwa iti orot kwabow kwana ai’itih i men Tafaror Bar ana sawar ta hi’afiy o ata god babin isan tur kakafih hi’omih.
38 Ariya, ene Dimitiriyasya enengo ko goboolo oniya, oni gulaya mande gula moole tetoningga ngu, ariya, ene mete mande wilikoyingo onino mandeyi teyi. Sobosobo oni koleteyingomu oolootenggoku nga, ngundo ngu mandeyega ngu Nggawono (Koot) nguno yomosiyowanggo.
38 Baise Demetrius ana bowayah orot bairi orot babin isan hai gamin tur afa hinama’am na’at, ata orot gagamih tur nowarayah i tema’am. Naatu tur nowar yababan yabaituturin isan ana efan i bobotawiyin inu’in boro hinan imaim hiyabaitutur.
39 Ene ye mande gidalega nguya moole tetoningga ngu, mete ye goobooyingo nalu oolengomo nguno, mande ngu yomosiyowanggo.
39 Baise yababan tur gagaminaka omih na’at i kwanan Kou’ay Bar gagaminamaim orot tur nowarayah matahimaim a yababan kwanaorereb tur nowarayah boro hinayabunei.
40 Noole ataga nga nalungga ebe yeyi tunooteteku, ngalo damoni oolengo gula kini. Ngulo onindo sumoo yunootoyi ngu, noole nga nalungga ngalo mande damoni nguya kini, ngulo noole mande gumi eweloyi nguya kini, ngundo ngundilolo ewolo.
40 Naatu boun hibubuyuw isan hina’af tanarun hinabibatiy boro tanao kwanekwan, anayabin tur ana’an it men taso’ob naatu it men karam boro asir tanao tanifufuwen.”
41 So uyi nakangoyingo oninggakundo mande ngundilo elo yokolo ngu, ene oni simoo bale ngu meno manggalugano mayelo, gooboongoowonggoku oweyelootoni samukowonggori.
41 Iti eo ufunamaim, sabuw iuwih hai ubar hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.