Atos 16

Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ngu naluno, Pol ene oololo, Debi ende, Listara endemo tunootewolo. Ngu endemo nguno, Yesuslo keyimo oni gula oowooyi Timooti oluwolo. Ngu nemi Yuda bale ngu Yesusno newendemo hamoo teyingo bale. Ene enengo eweyi ngu Girik oni.
1 Paulo foi primeiro a Derbe e depois a Listra, onde havia um jovem discípulo chamado Timóteo. A mãe dele era uma judia convertida, e o pai era grego.
2 Yesuslo keyimo oni Listarano, Ayikoniyamno oolootenggoku, ngundo Timooti ngulo damoni wesiyolo, elo ewolo. Timooti ngu, ene oni gome metemilo ewolo.
2 Os irmãos em Listra e em Icônio o tinham em alta consideração,
3 Polndo, Timooti yolo, eneya saweloyimbolo ngulo gome ingowolo. Ene Yuda oni ngu mela gidalesina nguno oolootenggoku, ngulo Pol ene Timooti moondeyi doongooweloyi damoningga, ngu tewolo. Polndo ngu damoningga ngundilo telo, ndatelo ngulo, ene ingooteku, Yuda oni ene tolige bibitelo, Anutlo Mande Keda Mesalango, ngu gome sodeyelo ingowanggo. Ndatelo ngulo, oni bidodo ingootenggo. Timooti eweyi ngu Girik oni, nemi ngu Yuda bale, elo ingowonggori.
3 de modo que Paulo pediu que ele os acompanhasse em sua viagem. Em respeito aos judeus da região, providenciou que Timóteo fosse circuncidado antes de partirem, pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Ene yade endemo oololo, Yesuslo Aposel oni, tabango oniya, Yerusalemno mandega ewonggokungga ngu, Yesuslo keyimo simoo baleno elo yunowolo. Pol galodo ewonggo. Ye komo nga mandega nga keyoya oliyi! Elo ewonggori.
4 Em toda cidade por onde passavam, instruíam os irmãos a seguirem as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém.
5 Ngundilo ngulo, simoo balelo nowoondoyemo hamoo teyingo, ngu yanggangododo tunootetoyi, ngulo ngu, nalu bidodomo, oni simoo bale oowooyingga, ko, gidalega nguya, eneno nowoondoyemo hamoo tetoyi, ngundilo yade oololo, oowooyingga oolengo tewonggori.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número a cada dia.
6 Pol, galo Perigiya, Galesiya ende elayaga ngu kewoolokuli oolouwonggori. Yuka Kundingiyi, ngundo Esiya melako nguno, mande ma wesiyolo ewelo, elo soleyelowolo.
6 Em seguida, Paulo e Silas viajaram pela região da Frígia e da Galácia, pois o Espírito Santo os impediu de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Ngulo ene oololo, Misiya mela wengamo oololo, Bitiniya melasina oolouwelo tewoongowonggori. Ene Yesuslo Yuka, ngundo suleyelowolo.
7 Então, chegando à fronteira da Mísia, tentaram ir para o norte, em direção à Bitínia, mas o Espírito de Jesus não permitiu.
8 Ngundilo tetoni, ngulo ene Misiya mela ngu dagalo, ene Trowas melako ulo tunootewonggori.
8 Assim, seguiram viagem pela Mísia até o porto de Trôade.
9 Nguno ngu, suwoono, Pol ene oo gula gaboya gaboya nguno kenowolo. Ngu ngandilo: Masedoniya oni gula dikalo, Polno meno elo ewolo. Ge komo sonongga ngu wongooya, Masedoniya ngano mayeya, noole hoolooweyelo! Elo ewolo.
9 Naquela noite, Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia em pé lhe suplicava: “Venha para a Macedônia e ajude-nos!”.
10 Polndo ngu gabono kenolo ngu, ariya, ngundilo ingowolo. Anutndo noole negoyelooteku, ngu Masedoniya melako nguno Mande Keda Mesalango nguno wesiyolo, oni simoo baleno ewatolo ingowolo. Ngundilo ngulo, noole sodedo oole gula kenolo, noole Masedoniya ulelewato.
10 Então decidimos partir de imediato para a Macedônia, concluindo que Deus nos havia chamado para anunciar ali as boas-novas.
11 Ngundilo telo, noole wanggo sanganimo oolelo, Trowasnonggo nenengo Samooteresno oololo welewootowo. Sengetoni suwoononggo, noole Niyapolisno oolouwootowo.
11 Embarcamos em Trôade e navegamos diretamente para a ilha de Samotrácia e, no dia seguinte, chegamos a Neápolis.
12 Oololo, noole ngu endega ngu yokolo, Pilipayi endemo oolouwootowo. Ngu endega ngu, kuli Rom oni nguno ombulo oode, ko gula nguya, ene Masedoniya mela ngulo ende tabango ulungga oluwootowo. Noole nalu gidalega, ngu endega nguno oluwootowo.
12 Dali, alcançamos Filipos, cidade importante dessa região da Macedônia e colônia romana, e ali permanecemos vários dias.
13 Nalu kundingiyimo, noole endesina oolelo, ende dabemimo sono gula ombuteku, nguno uwootowo. Noole sonono ulo, ngu tanggeyimo ngu bibitelo, yemboongelo teweloyim. Ngu sonongga nguno, ngu bale gidalega gooboongoolo oodoyi, noole yeyolo, enedodo mande elo, noolendo mande gome ngu wesiyolo yunowootowo.
13 No sábado, saímos da cidade e fomos à margem do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com algumas mulheres ali reunidas.
14 Bale kewooloyemo ngu bale gula ngu oowooyi Lidiya. Ene Anutno yambo mande telo oode, enengo endeni ngu Tayatara. Ene kumba seleyingo koyi telo, suleyolo, beye yololuwolo. Oo Bidodo Sembulibo ene newende yowoolengowolo. Ene Polndo mande ewoku, ngulo sodeyelo gome ingowolo. Oo Bidodo Sembuli, ngundo newende yowoolengootoni, ngulo ene Pollo mande ewoku ngu ingolo, newendemo hamoo tewolo.
14 Uma delas era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, da cidade de Tiatira, comerciante de tecido de púrpura. Enquanto ela nos ouvia, o Senhor lhe abriu o coração, e ela aceitou aquilo que Paulo estava dizendo.
15 Ngundilo ngulo, ngu balega ngu, sono (kundingiyi) sonowootoni, enengo oni simoo bale ya goboolo oluwonggoku, ngu bidodo nguya sono gemuwonggori. Ene sono gemulo yokootoyi ngu, Lidiya ngundo nooleno ewolo. Ye noya Oo Bidodo Sembuli ngulo nowoondonemo hamoo tetenoku, ingoya ngu, ariya, ye ombutoyiga, noya nenengo yano ngano oodoyi no ye yelowano. Ngundilo etoni, ene nooledodo yanggango oolengo yelo, ngulo ngu, noole ene manggowo keyolo, enendo yano eneya oluwootowo.
15 Foi batizada, junto com sua família, e pediu que nos hospedássemos em sua casa. “Se concordam que creio de fato no Senhor, venham ficar em minha casa”, disse ela, e insistiu até que aceitamos.
16 Nalu gulano, noole yemboongeweloyi musiyomo uwooto. Ngu musiyonggano nguno, kingo sulena bale gulado ooleko noole yeyowolo. Ngu kingo sulena balega ngu, ene ke dalo teyingo bale. Yuka biyomimbo ene mande kombiteyingomu yootunolo eloluwolo. Ngu balega ngu, enengo mbooloni ngu sumoo inootoni ngu, mande mande gumi etoni, ingowa. Ngundilo ngulo, ngu balega ngu, sobosobo onindo enengo koni ngulo uli ulungga yololuwonggo.
16 Certo dia, enquanto íamos ao lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava possuída por um espírito pelo qual ela predizia o futuro. Com suas adivinhações, ganhava muito dinheiro para seus senhores.
17 Ngu balega ngu, Pol ko nooledodo keyelolo, ombulo, manggalu telo ewolo. Nga oningga nga, ngu Anut Sambo oolengo ngulo ko oni! Ene noole Anutndo ko uliyelolo yoyoweloyi oole ngu etuyelootenggo! Elo meno ewolo.
17 Ela seguia Paulo e a nós, gritando: “Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vieram anunciar como vocês podem ser salvos!”.
18 Nalu ulungga balega, ngundo mande mande ngundilo meno elo ariyolo oodoni, Pol ngu ingolo oode, suleyokini yewolo. Ngulo ngu, Pol yowoolengolo, yuka biyomingga nguya mande yanggango ewolo. No Yesus Kristus oowooyimonggo geno eteno. Ge nga balega nga, yokoya toonge! Mande yanggango ngundilo etoni, sodedonangge yuka biyominggaku peselo toongewolo.
18 Isso continuou por vários dias, até que Paulo, indignado, se voltou e disse ao espírito dentro da jovem: “Eu ordeno em nome de Jesus Cristo que saia dela”. E, no mesmo instante, o espírito a deixou.
19 Peselo toongetoni, ngu balega ngulo sobosobo onikundo beye yololuwonggoku damoninggaku kinitetoni, ngundilo ingolo ngu, ariya, ene Pol, Sayilas elaga, yodowoolo, yowoosoolo oololo, goobooyingo musiyomo tabango oni kewooloyemo yoyewonggori.
19 Quando os senhores da escrava viram que suas expectativas de lucro haviam sido frustradas, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram à presença das autoridades, na praça do mercado.
20 Ngundilo telo, oni elaga ngu yoyolo, wilikoyeloweloyi onino oololo ewonggori. Nga oni elayaga nga, ngu Yuda oni, ngundo noolengo endemo oni simoo bale yombuliyooteli.
20 “Estes judeus estão tumultuando a cidade!”, gritaram para os magistrados.
21 Nga oni elayaga, ngando damoni gidalega yolo, noole Rom oniya ngu ma tewelo elo, loogu yunolo damoni gidalega yolo, nga keyoyi! Elo eteli.
21 “Eles ensinam costumes que nós, romanos, não podemos seguir, pois contrariam nossas leis!”
22 Ngundilo etoli, oni simoo bale nguya Pol, Sayilas elagaya, mande ebe ganagana gidalega goweyalimo etenggo. Ngundilo etoyi, ariya, oni mela oo sobosobo ulungga onindo ewonggori. Ye elagalo towikumba andangelo, yokolo tulimbo yuleyi! Elo mande yanggango ewonggori.
22 Logo, uma multidão revoltada se juntou contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que os dois fossem despidos e açoitados com varas.
23 Ngundilo etoni, tulimbo elaga, gome gome yutolo, yoyolo, ya biyomimo yoyewonggori. Yoyetoyi, ene mande yanggango ya biyomi sobosobo nguno elo ewonggori. Ye komo gome soboyeloyi!
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu ordens para não os deixar escapar,
24 Ngundilo etoyi, sobosobo onindo mande yanggango ngundilo ingolo, asa, Pol, Sayilas elaga yoyolo, ya gumi newende oolengomo yoyelo, utombo keyali de sosi bungomo gosiyelowonggori.
24 por isso os colocou no cárcere interno, prendendo-lhes os pés no tronco.
25 Ngundilo tetoyi, suwoo kewooloko, Pol, Sayilas elaga, Anutno yemboongelo, yambo utolo, ngengeyolo oodoli, ya biyomimo oni gidalega ngu ingolo oluwonggori.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam hinos a Deus, e os outros presos ouviam.
26 Ngundilo telo oodoli, sodedonangge, imimi ulungga tunootewolo. Imimi ngundo ya biyomi ngulo samanga yokutukutuwoowolo. Ngundilo tetoni, sodedonangge yamakoku bidodo andandangelo, kulundodo yokowolo. Ngundilo tetoni, oni keyemo uto yanggango oowooyi sen, ngu bidodo peselo solewonggori.
26 De repente, houve um forte terremoto, e até os alicerces da prisão foram sacudidos. No mesmo instante, todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Imimi ulungga ngu ingolo, sobosobo oningga ngu ootookoolo, ya biyomingga ngulo yamako kulundodo oodoni kenolo, ene ngandilo ingowolo. Oni bidodo kuli samukowonggo. Ngundilo ingolo, ngulo enengo duge ngu woosoolo, enengombo enengo sanggaweni kumoowelo tewolo.
27 Quando o carcereiro acordou, viu as portas da prisão escancaradas. Imaginando que os prisioneiros haviam escapado, puxou a espada para se matar.
28 Ene Polndo sobosobo oningga ngu kenolo, sodedonangge manggalu telo ewolo. Gengombo gengo gowege ma yombuliyowelo. Noole bidodo oolootetoku nga! Elo ewolo.
28 Paulo, porém, gritou: “Não se mate! Estamos todos aqui!”.
29 Ngundilo etoni, ingolo, sobosobo oninggaku solulo, meno ewolo. Solu yoya, sodedo ombuyi! Elo meno ewolo. Ene sosolelo, mboolomboolo telo, ene Pol, Sayilas elagano, boodoo oondookewolo.
29 O carcereiro mandou que trouxessem luz e correu até o cárcere, onde se prostrou, tremendo de medo, diante de Paulo e Silas.
30 Boodoo oondookelo, ene elayaga ngu yoyolo, ende oolelo, sumoo yunowolo. Yali oni ululu, no ndatelo ooga tetoowe, Anutndo no hooloowenelolo ko noyowa? Elo sumoo yunowolo.
30 Então ele os levou para fora e perguntou: “Senhores, que devo fazer para ser salvo?”.
31 Ngundilo sumoo etoni, Pol, Sayilas elagado mande gumi ewoliyo. Gedo Oo Bidodo Sembuli Yesus, ngulo nowoondogemo hamoo tetoni ngu, asa, Anutndo ge goyowa. Ge, ko, gengo simoongge balege nguya yoyowa. Elagado ngundilo ewoliyo.
31 Eles responderam: “Creia no Senhor Jesus, e você e sua família serão salvos”.
32 Ngu nalu nguno, Pol, Sayilas elagado, Oo Bidodo Sembuli ngulo Mande Keda Mesalango ngu etoli ngu, sobosobo oningga ngu enengo yano oniku bidodo, Oo Bidodo Sembuli ngulo mande ingowonggori.
32 Então pregaram a palavra do Senhor a ele e a toda a sua família.
33 Ene Anutlo mande gome ingolo, nowoondoyemo hamoo tetoyi, ngulo ene ngu suwoono, ngu oningga ngundo Pol, Sayilas elagano, mambuyaliku sonowoolo yomosiyelowoliyo. Ngundilo tetoni, ariya, elagado, ngu oninggaku enengo simoongo, baleyi ngu bidodo sono (kundingiyimbo) sonoyelowoliyo.
33 Mesmo sendo tarde da noite, o carcereiro cuidou deles e lavou suas feridas. Em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Ngundilo tetoli ngu, asa, ngu oningga, ngundo Pol, Sayilas elaga, yoyolo, enengo yano oololo uwonggori. Ulo, elaga oo yunootoni newoliyo. Enengo yano oniku bidodo Anutno nowoondoye hamoo tetoyi, ngulo oni oni tewonggori.
34 Depois, levou-os para sua casa e lhes serviu uma refeição, e ele e toda a sua família se alegraram porque creram em Deus.
35 Sengetoni suwoononggo, wilikoyeloweloyi onikundo enengo me oni sobosobo gidalega suleyelootoyi, ombulo ewonggori. Ge elayaga ngu yoyokootooga salilo ewonggori.
35 Na manhã seguinte, os magistrados mandaram os guardas ordenarem ao carcereiro: “Solte estes homens!”.
36 Asa, me oni sobosoboku, ngu ya biyomi sobosobo onindo ngu mandega ngu etoyi ingolo, ngulo ene Pol, Sayilas elagano ombulo ewoliyo. Wilikoyeloweloyi onikundo ewonggori. Yali yoyokootoyiga salilo etenggo. Ngundilo ngulo, yali ya biyomi yokoya sali. Saya, nowoondoyali imakeya olililo ewonggori.
36 Então o carcereiro mandou dizer a Paulo: “Os magistrados disseram que você e Silas estão livres. Vão em paz”.
37 Ene Polndo me oni sobosobo onikuya, mande gumi ngandilo ewolo. Noole Rom oni! Ye noole kingo mande ebe ganagana gowenali sanggawelo, noolendo oo biyomi tewoloku, ngulo ye noole kingo yoyolo, simoo bale doongeyemo yutolo, gisaluyelolo yoyolo, ya biyomimo yoyetenggo. Ene ngu mandega ngu yolo, koletelo mande wilikoyeloyingo oni nguno ooloutoyi, mandeno ma yomosiyowonggori. Yo, ngu oo ngu oni doongeyemo tewonggoku, ene ye ataga ngu ko tolige windoga ooleya, kingo sali, etenggo, bine? Hamoo oolengo kini! Kini, ye oolouya, yengo sobosoboga nguno etoyiga, ombuya, enengombo noole yoyoya, endesina oni simoo bale doongeyemo yoyokootoni, sawaloku ngu! Elo ewolo.
37 Paulo, no entanto, respondeu: “Eles nos açoitaram publicamente sem julgamento e nos colocaram na prisão, e nós somos cidadãos romanos. Agora querem que vamos embora às escondidas? De maneira nenhuma! Que venham eles mesmos e nos soltem”.
38 Ariya, me sobosobo onikundo ngu mandega ngu yolo, oololo, wilikoyeloweloyi onino ewonggori. Etoyi, wilikoyeloweloyi oni mande ngu ingowonggoku ngu, ene Rom oni elayaga, ngulo, ene sosolewonggori.
38 Os guardas relataram isso aos magistrados, que ficaram assustados por saber que Paulo e Silas eram cidadãos romanos.
39 Sosolelo, sobosobo onikundo oololo, Pol Sayilas elagaya mande imakeyingo elo, yoyolo, endesina oolelo yoyokowoliyo. Elayagakuya mande oolengo ewonggori. Yali mete nga endegano ngano ma oluwelo, ende nga yokoya, yali mete mela gulasina salilo ewonggori.
39 Foram até a prisão e lhes pediram desculpas. Então os trouxeram para fora e suplicaram que deixassem a cidade.
40 Ngundilo etoyi, Pol, Sayilas elaga, ya biyomi yokolo, ene Lidiya balega ngundo yano oolouwoliyo. Nguno Yesuslo keyimo simoo bale nowoondoye yanggango yunolo, Mande Keda Mesalango ngu elo yunolo yokolo ngu, ariya, ene ko sawoliyo.
40 Quando Paulo e Silas saíram da prisão, voltaram à casa de Lídia. Ali se encontraram com os irmãos e os encorajaram mais uma vez. Depois, partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.