Atos 13
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Antiyok endemo, Yesus keyimo oni simoo bale kewooloyemo Anutlo ingondudu eyingo oni, ko, etuyeloyingo oni nguya nguno oluwonggo. Ngu oni ngu oowooyi ngandilo: Banabas; Simiyon, ene oowooyi gula Nayisa, (ngu damoni ngundilo goweyi iliyo); Lusiyas, ngu Sayirin endemonggo oni; Maneyen ngu Herod, mela sobosobo koleteyingo oningga, ngulo dobooyi; ko, Sol oningga nguya oluwonggori.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Nalu gulano, Yesuslo keyimo oni simoo bale Anut Oo Sembuli nguno yambo mande telo, oowali oo nguya loogu telo, yemboongetoyi, ngu naluno, Yuka Kundingiyi, ngundo eneya ewolo. Ye komo Banabas, Sol, elaga, nolo ko nangge telilo sunggi yelowolo. Yo, ene nondo ko teyi, elo negoyelowonoku, ngu nangge teyaliyilo ewolo.
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Ariya, Yuka Kundingiyimbolo mande ingolo, ene oowali oo bidodo loogu telo, ene kundingiyi ootoolo, ngunonggo ene yanggango yemboongelo oluwonggo. Ngundilo oode yokolo ngu, asa, ene Banabas, Sol, elaga, tabayalimo kandeye yelo, Anutno yemboongelo ngu, ko ngulo nangge teli, elo logoyelowonggo. Ngundilo telo, Banabas, Sol, elaga, suleyelootoyi sawoliyo.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 Yuka Kundingiyi ngundo suleyelootoni, Banabas, Sol elaga sawoliyo. Ngundilo ngulo, Banabas dobooyi Sol nguya ende gula oowooyi Selusiya nguno ulo, ngu wendeyino nguno wanggo sanganimo ooletoli, wanggobo yoyolo, Sayiparas meladonimo oolouwoliyo.
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 Oololo, Sayiparas meladoni nguno ende gula oowooyi Salamis nguno tunootewoliyo. Ngu endega nguno, Yuda onilo goobooyingo ya nguno ulo, Anutlo Mande Keda Mesalango ngu yano wesiyolo ewoliyo. Yon oningga ngu nguya Banabas, Sol, elaga hoolooweyelolo, ko tewolo.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Banabas, Sol, elaga, Sayiparas meladoni, ngu bidodomo endeyolo, yade oololo, Pepos endemo uwoliyo. Ngu endemo nguno, Yuda oni gula kenowoliyo. Ngu oningga ngu, ene kosonggi oowooyingga teloluwolo. Ngu oningga ngu enengombo ngandilo ete. No Anutlo ingondudu eyingo oni eteku ngu, ene ebe ganagana ete. Ngu oningga ngu oowooyi Ba-Yisas, oowooyi gula ngu Elimas.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 Ba-Yisas oningga, ngundo Gabman mela koleteyingo oni ngulo dobooyi. Koleteyingo oningga ngu oowooyi Serigiyas Polas. Enengo ingondudu ngu gome oolengo. Ene Anutlo mande ingowelo, ngulo Banabas, Sol, elaga negoyelowolo.
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 Ene Elimas kosonggidodo oningga ngu, oowooyi Girik mandeno ngu damoni ngandilo: ngu kosonggi oni. Ngu oningga, ngundo Banabas, Sol, elagado, Anutlo mande wesiyolo etoli, enendo tootoongolo gosiyoweloyimbolo. Ngundilo tetoni, ngulo ene mela oo sobosobo koleteyingongga, ngundo Anutlo mande ingolo, newende nguno ma yewelo, elo ingolo gosiyowolo.
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Asa, Sol, oowooyi gula ngu Pol, ngundo Yuka Kundingiyi ulungga bidodomonggo Elimas gome gome kenondadangelo, manggaluwoolo ewolo.
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 Ge Setan nangoni! Ge damoni gome mesalangombolo sanggili teteku ngu, gengo damoningge ngu biyomi, ko, gengo ebe ganagana oo biyomingge, ngundo nowoondogemo ulungga ooloote! Ngundo Oo Bidodo Sembuli oole damoni gome ngu yombuliyeloloote! Gengo damoni biyomingga, ngu ma yokowa, bine?
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Ariya, ingo! Ataga, Oo Bidodo Sembuli enengombo gulewa! Gutolo doongengge ukingowa! Ataga, ge sa ma kenowa! Ge ngundilo oode, nalu gidalega yokowalo ewolo. Polndo ngundilo etoni, sodedonangge goboole woolo iliyo gula tunootelo, ngundo Elimas doongeyi ukingowolo. Ngundilo ukingootoni, mela ma kenowolo. Mela ma kenoweloyi telo, ngulo ene oni erewelo erewelo oololo, oni gula dowoolo, ingootoni, ngundo mete hooloowenelonilo erewewolo.
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Mela oo sobosobo oni ulungga ngu kenolo, soliyokolo, sosolelo, ene Anut Oo Bidodo Sembuli, ngulo mandeni ingolo, newendemo Anut ingootoni, hamoo tewolo.
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Polya oni endeyoyingo, ngu bidodo Pepos ende yokolo, wanggo sanganimo oolelo, Pega ende, ngu Pampiliya melako oolooteku, nguno oolouwonggori. Oololo, Yondo oniku yoyokolo, enesu nangge Yerusalemno ko oolouwolo.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Ooloutoni, oni sungoku Pega ende yokolo, oololo, yade Antiyok ende, Pisidiya melako oolouwolo. Ngu nalungga ngu, Kengeyingo nalu ngulo ene Yuda onilo goobooyingo yano ulo, nguno bibitewonggori.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Bibitetoyi, goobooyingo ya ngulo tabango, ngundo mamana mande Anutlo ingondudu eyingo onilo mande kandangewolo. Kandangelo yokootoyi, kootusina, Polndo enengo dobooguliyi nguya negoyelolo ewolo. Dobooguline, ye mande gula simoo bale nowoondoye yanggango yunoweloyi moole tetoningga ngu, mete wesiyoya, etoyiga ingoyilo ewolo.
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Ngundilo etoyi, asa, Polndo ootookoolo, kandeyi okoolo, elo ewolo. Ye Iserel oni, ye oni sowe oowooyingga Yuda oni kini Anutlo ingolo, yambo mande tetenggoku ngu, ye ingoyi!
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 Nga Iserel oni ngalo Anutga, ngundo osisambanayimo yootunoyelolo, sunggi eneno yewolo. Ngu naluno, ene Igip melako yuto oodoyi, ene Anutndo oode, oni simoo bale oowooyingga yoyeni tunootewonggori. Kootusina, Anutlo yanggangonimbo ko yoyootoni, Igip mela yokolo sawonggori.
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 Oni kini kingo melako nguno, mooma onibi elaya (40) nguno, Anutndo Iserel oniku enengo mandeye damoniye biyomi teyingomu, ngulo Anutndo newende kowuli ulungga oolengo ingowolo.
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 Anutndo Kenan melako oni simoo bale sowe kandegula gidembolo elaya (7) yombuliyelowolo. Yombuliyelolo, melaye Iserel oni simoo bale yunowolo. Ene ngu melangga nguno oluwonggoku, ngu mooma ulungga oolengo (450) nguno oluwonggo.
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 Kootusina, Anutndo Iserel oni wilikoyeloweloyi oni ngu kandeyimo yetoni, ngundo Iserel simoo bale soboyelowolo. Ene ngundilo telo oodoyi, oololo, Anutlo ingondudu eyingo oni oowooyi Samuwel oningga ngulo naluni ngu kinitewolo.
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Ngu naluno, Iserel simoo baledo mela oo bidodo sobosobo koleteyingo oni gula yowelo, ngulo Anutno sumoo elo ewonggori. Etoyi, ngulo Anutndo oni gula oowooyi Kis, ngu nangoni ngu yunowolo. Ngu Kis oningga ngu nangoni oowooyi ngu Sol. Ngu oningga ngu, Beniyamin oningga, ngulo sembeni. Sol ngundo sobosobo oluwoku ngu, mooma onibi elaya (40) oluwolo.
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 Ene Anut Oo Bidodo Sembuli, ngundo Sol oningga ngu andangelo, Dewit yolo, ngu musiyomo yewolo. Anutndo oni simoo baleno Dewitlo, ngandilo ewolo. No Dewit Yesi nangoni kenowono. No nowoondone ngu enengo gome ingooteno. Dewitndo ngu nondo ingootenoku, ngundilo ko tewa. Anutndo ngundilo ewolo.
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 Anutndo ngulo kuli mande gosiyoyingo ngundilo tunootewolo. Ngu ngandilo ewolo. Dewitndo ngulo sowenimo ngu, nguno nondo Yesus yewe tunootewalo ewolo. Ngu oningga, ngundo ngu Iserel oni simoo bale bidodo damoni biyomimonggo ngu andayelolo, ko yoyowa. Ene noole Ko Yoyoweloyi Oni.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Kulimi Yesus ma ombuyingomo, ngu naluno, Yondo Iserel oni simoo bale bidodomo mande wesiyolo yunolo ewolo. Ye komo nowoondoye hamoo yowoolengoya, sono (kundingiyi) nga sonoyilo ewolo.
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 Yon enengo koni namoko yokoweloyi naluno, ene sumoo yunolo ewolo. Ye noya ndatelo etenggo? No ngu yendo oningga sobowoolo oolootenggokungga ngu kini. Ene ye ingoyi. Oni gula no kenelolo, ombutekungga ngu, ene oni ulungga oolengo oowooyidodo. No ngu enengo ko oni nangge.
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 Ye dobooguline, Ebarahamlo osisembeni, ko, ye oni sowe gidalega Anutlo yambo mande tetenggoku oni, ye ingoyi! Anutndo mandega ngu nooleno soweyowoku ngu ngandilo. Anutndo Yesus ngu noole ko yoyoweloyimbolo soweyowolo.
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 Ene oni Yerusalemno ko enengo tabango oni ngudodo, Yesus oningga ngulo ene gome ma ingolo, kootu inowonggori. Ene Kengeyingo nalu bidodomo, Anutlo ingondudu eyingo onilo mande ngu kandangelo ingowonggoku, ene nowoondoyemo ma yewonggori. Yo, Anutlo ingondudu eyingo onindo oni simoo baledo Yesus kootu inowanggolo kuli eyingomu, ngu ataga engge tunootewolo.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Yudalo tabango onikundo ngu Yesus goweyimo biyomi gulalo uleyi kumooweloyi, oo gula ma kenowonggori. Kini, ene Rom Gabman oni, ngundo Iserel melako oo sobosobo koleteyingo oni oowooyi Payilat, nguno meno manggalu telo ewonggori. Udooga kumooni! Elo ewonggori.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 Ene ngundilo telo yokolo, kootusina, de mombi sanganimonggo andangelo yolo, mele gulano melengoowanggo. Ene Anutlo ingondudu eyingo onindo mande nakangoyingo ooku bidodo temukowolo.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Yesus kumootoni, melengooyingomu, Anutndo ngunonggo, ene ko yokutuwootoni, ko keda ootookoowolo.
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 Ngundilo tetoni, oni Galili melakonggo Yesusndo Yerusalem mayeyingomu ngu, nalu oowooyingga Yesus kenowonggori. Ngu oni, ngundo Yuda oni simoo baleno ngulo mande wesiyolo ewonggori.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 Ene mande gula ewolo. Noolendo mande gome ngu yeno wesiyolo eteto. Ngu ooga kuli Anutndo noolengo osisambanayi yunowelo mandelo gosiyowolo. Yo, ngu ooga Anutndo elo tewelo mande elo gosiyoyingomu, ngu ataga, noole enengo bugobugonimo engge tunootete. Yo, yambo Sam bukno Anutndo Yesuslo ngandilo ewolo.
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 — ausente —
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 Anutndo Yesus melenonggo ko yokutuwooyingomu, ene meleno ko ulo, ma buwoo yewolo. Ngulo ngu, Anutlo mandeno ene ngandilo ewolo.
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 Ngundilo ngulo, yambo Buk Sam gulado Anutya ete.
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 Noole ingooteto. Dewit ene Anutndo ingooteku, ngundilo oni simoo bale kewooloyemo enengo mandeni ngu keyolo, ko tewolo. Kootusina, ene kumootoni, enengo osisembeni tanggeyemo melengoowolo. Ene ngu goweyi ngu buwoo yewonggori.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 Yo, Dewitlo goweyi buwoo yetoni, ene ngu oningga ngu Anutndo yokutuwootoni, keda ootookooyingongga ngu, ene ma buwoo yewolo.
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 Ariya, ye dobooguline, ngu mandega ngu gome ingoyi! Noolendo mande ngandilo ngulo yeno wesiyolo eteto. Ye Yesusno nowoondoyemo hamoo teyingo ngu, Yesus ngundo, yengo mbumbuwa bidodo andangelo, sonowoolo kapengo yewolo. Ene Moseslo mamana mandeno, ene mete yengo mbumbuwa andangetoyi ngu, ene ngu ooga, ngundo Anut doongeyimo goyeni, oni nenengo ma tunootewanggo. Kini, nga Yesus oningga ngando nangge ene mete oni simoo bale bidodo mbumbuwa andangetoni, Anut doongeyimo yoyeni, ye oni nenengo gome tunootewanggo.
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 — ausente —
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 Ngundilo ngulo, mande nga yeno ombuteku ngu, ye ingondale teyi! Ngu ooga yeno ma ombuwakulo, ngulo kulimi Anutlo ingondudu eyingo onindo, ngulo ewonggori. Anutlo bukno, enendo ngandilo ewolo.
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 — ausente —
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Ngundilo mande emukolo ngu, Pol, Banabas elaga, endesina ooletoli, oni simoo baledo eneya, elo ewonggori. Andeno nalu kundingiyingga nguno nguya, nga mandega nga nangge, nooleno ko wesiyoya elilo ewonggori.
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Ene goobooyingo ya yokolo, endesina oolelo, Yuda oni simoo bale oowooyingga oolengo, oni sowe sungoku nguya Anutlo mande ingolo, ngulo koyi tetenggoku oni, ngundo Banabas, Pol elaga keyelowonggori. Ngundilo keyelootoyi, elagado Anutlo sumange mande ngu yanggango teya oliyi, elo ingondudu yunowoliyo.
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Andeno, nalu kundingiyimo, ngu endemo oni simoo baleku namoko bidodo, ngundo Oo Bidodo Sembuli ngulo mandeni ingowelo, goobooyingo yano ulo gooboongoowonggori.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Oni simoo bale ulungga oolengo mayelo, gooboongootoyi, Yuda onindo ngu oni sowe gidalega Yuda oni oowooyingga oolengo ngu yeyolo, nowoondoyemonggo biyomi ulungga ingowonggori. Ngulo ngu, ene damoni yelo, Pol elagalo mandeyali tootoongolo, yombuliyolo yumooyunolo, kootuyalisina nguya mande mande tewonggori.
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Ngundilo tetoyi, ngulo ngu, Pol, Banabas elagado mande yanggango oolengo manggalu telo ewoliyo. Hamoo, noole Anutlo mande komo ye Yuda onino koletelo elogo, ene ye nga mandega nga ngu yokolo, kootu inowonggori. Kootu inolo, ye yengombo ingonduduyemo ye mete Anutya suwoo suwoo keda sugi sugi oluweloyi, ngu ma yowelo ingootenggo. Ngulo ngu, ye ingoyi! Ataga noole yowoolengolo, oni simoo bale sowe gidalegano, Yuda oni kini nguno sawalo.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 Anut Oo Bidodo Sembuli, ngundo nooleno mande yanggango yunolo, Pollo ngandilo ewolo.
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Oni sowe gidalega Yudalo goobooyingo yano oolootenggoku, ngu mandega ngu, mandeni ingolo ngu, ene oni oni telo ewonggori. Anut Oo Bidodo Sembuli, ngulo mandeni ngu gome oolengo! Elo ewonggori. Ngulo ngu, simoo bale bidodo Anutndo sunggi yewoku, ngundo keda suwoo suwoo oluweloyiga, ngu oolo, ene Anutlo nowoondoyemo hamoo tewonggori.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Ngu naluno, Oo Bidodo Sembuli mande ngu mela gidalega bidodomo oolouwolo.
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 Ene Yuda onindo ende ngulo bale yambo mande tetenggoku oowooyedodomu, ende ngulo tabango oni ululumu oowooyedodomu, ngu nguya nowoondoye yeyi, sanggili tetoyi, ngundo Pol, Banabas elaga yutolo, enengo ngu endega ngu yokoya sali, elo keyowonggori.
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 Ngundilo tetoyi, ngulo Pol, Banabas elagado ootookoolo, keyalimo gugukakawu mela ngu endemo nguno kasiyootoli, melako uwolo. Simoo bale ngu enengo damoni biyomiye, ngu ngundiya olini, elo ngulo kumana biyomi yeyunowoliyo. Ngundilo telo, elaga ootookoolo, Ayikoniyam ende oolouwoliyo.
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 Yesuslo ko oni simoo bale ngu, ene Yuka Kundingiyimbo nowoondoyemo yanggango oolengo ulo, hangetoni, ene ngunonggo oni oni ulungga oolengo tewonggori.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.