Atos 10
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Ngu naluno, oni gula oowooyi Koniliyas ngu Sisariyano oluwolo. Koniliyas ngu Yuda oni kini. Ene ngu me oni onibi kandegula (100) ngulo tabango. Ngu Koniliyas, ko, enengo me oniku nguya, ngu Itali melakononggo ombuwonggori.
1 Caesarea imaim orot wabin Cornelius Rome baiyowayah hai orot ukwarin baiyow ana kou’ay wabin Italian Regiment.
2 Ene ngu Anutno yambo mande telo oluwolo. Eneya ya goboolo oni ngu bidodo Anutlo sosolelo oluwonggori. Koniliyasndo oni simoo bale ngu oni oolo wenonoyingo ngu hoolooweyelolo, oo ulungga yunolo, suwoo suwoo, ene Anutno yemboongelo oluwolo.
2 Cornelius i God ana orot ta, i ana nibur tutufin etei God hikwakwafir, baibais gagamin maiyow yababan wairafih bitih, naatu mar etei God isan yoyoyoban. Cornelius eyoyoyoban|alt="Cornelius praying" src="cn01943B.tif" size="col" loc="Act 10.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.2"
3 Nalu gulano, sa gaboyi nalu kabusayi nguno, ene gaboya gaboya gula tunoo oolengo doongeyimbo kenowolo. Gaboya gaboya oo kenootoni, Anutlo Engel oni gula ya newendemo ombutoni, tunoo kenowolo. Kenootoni, Engel ombulo, eneya ewolo. Koniliyas! Elo ewolo.
3 Veya ta rabirab three korok na’atube matan hibora’ah God ana tounamatar na run wabin su’ub eo, “Cornelius!”
4 Ngundilo etoni, Koniliyas Engel kenolo, sosoleyingo ulungga oolengo telo ewolo. Oo Sembuli Ulungga, ndawugalo? Ngundilo etoni, Engelndo eneno gumi ewolo. Gengo yemboongewoku, ngu gengo simoo bale oolo wenonootoyi yunowoku, ngu bidodo Anutlo ingonduduno tunoo ooloote.
4 Cornelius matan takiyat itinkikin erebirubir auman eo, “Regah abisa kukokok?”
5 Ataga ge komo oni gidalega suleyelootooga, Yopa oolouyi. Oni gula oowooyi Sayimon nguno oolooteku, ngu ereweya kenoyi! Sayimon oningga ngu oowooyi gula Pita. Ene ngu oningga nguno negongootoyiga ombuni.
5 Imih boun orot afa iniyafarih hinan Joppa orot Simon, wabin ta Peter, i hinanawiy bairi hinan.
6 Sayimon ngu akeyombo yano ooloote. Ngu okeyingga ngu bulmakau goweyi koyi tete. Ngu oningga ngulo yani ngu wendeyi tanggeyimo ooloote. Engelndo ngundilo ewolo.
6 Simon bobaituw kanabihimaim sawar yumatah ta ta sakirayan i ana baremaim bairi tema’am, ana bar tor rewan ebatabat.”
7 Engelndo Koniliyas mande ngundilo inolo, ene toongewolo. Ariya, Koniliyas ootookoolo, enengo ko oni elaya, enengo me oni gulaga negoyelootoni ombuwonggori. Ngu me oningga ngu oni metemi Anutno yambo mande telo, ene suwoo suwoo Koniliyas tanggeyimo oluwonggori.
7 Basit tounamatar hairi hio inan ufut, Cornelius ana bowayah orot rou’ab naatu baiyowayah orot ta’imon e’af ayuwih. Iti baiyowayan orot auman i God ana orot, Cornelius biyan ana tafafarayan orot.
8 Koniliyasndo mande Engelndo etoni ingowoku, ngu oni kabusagakuno mande ngundilo elo soweyelootoni, Yopa oolouwonggori.
8 Sawar etei himamatar na’atube hai tur eowen, basit iyafarih hin Joppa hitit.
9 Koniliyaslo oni kabusagaku sengetoni suwoononggo yade yade oololo, sambolo ngu Yopa ende tanggeyimo tunootewonggori. Ngu naluno, Pita yawasa sanganimo yemboongewelo oolewolo.
9 Mar to orot efamaim hina Joppa hibiyubin auman, Peter auyit yen in bar tafan yoyoban isan.
10 Nguno ootoolo, Pita ngu ootoolo kumoolo, ngulo oo newelo ingolo etoni, oni oowali yomosiyowolo. Ngu naluno, Pita ngu ene doongeyimbo oo gabogaboyi kenowolo.
10 Basit bayumih morob ana kok i bay taa, bay hibogaigiwas bifotamih i matan taratan.
11 Ene sambo kenootoni, yamako goosootoni, nguwoole oo gula kumba gome oolengo ulungga ngundilo ombuwolo. Ngu ooga mundumi namolaya ngu yokootoni, olengomonggo ombuwolo.
11 Mar botawiy naatu sawar ta rar gagamin na’atube umasusun kwafe’en hikuhamihamiy re me yan titit itin.
12 Ngu kumbaga ngu sanganimo ngu nusago oowooyingga, nu, kinikunali, nggunde oo ngudodo ombutoni kenowolo.
12 Nati wanawanan for yumatah ta ta, kok uma’ar, gabunam, naatu kutor mamu. Peter matan hibora’ah masanuw kakafih biyah gubagug auman itah|alt="Peter’s vision" src="cn01945B.tif" size="col" loc="Act 10.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.12"
13 Oo kenootoni ngu, Anutlo manggowo ngunonggo eneno ewolo. Pita, ge ootookooya, nusago gula utoya ne! Elo ewolo.
13 Orot fanan nowar eo, “Peter kumisir iti sawar kurouw ku’aa.”
14 Etoni, Pitando gumi ewolo. Nolo Oo Bidodo Sembuli Sembunaye, no ma newano. Moseslo mamana mandeno, ngu oo ngu loogu teyingo, ngulo no ma newanoku ngu! Elo ewolo.
14 Baise Peter iya’afut eo, “Men karam Regah, ayu men kafai sawar iti na’atube karitanih eregubagub auman aa’umih.”
15 Etoni, ngu Anutndo tambu elayayiga ewolo. Nondo oo bidodo mete neweloyi ewonoku, ngu gedo ngu loogu tewolo elo ma ewelo ewolo.
15 Orot fanan iban bairou’abin e’af maiye, “Sawar abisa God eorereb gewasin rarouw men o a notamaim kakafin inarouw inao.”
16 Ngundilo etoni, ngu ooga ngu tambu kabusa ngundilo telo, sodedonangge ngu kumbagaku woosootoyi, Sambono ko oolewolo.
16 Sawar iti na’atube mar tounu matar, imaibo naniyan meyemeye sawar matabir maiye yen mar run.
17 Pita ngu ooga kenolo, ngulo damonimbolo ingondudu ulungga oolengo ingondandangewolo. Ingondandangelootoni, oni Koniliyasndo suleyelootoni mayewonggoku, ombulo tunootewonggo. Tunootelo, oni sumoo yunolo yade ombulo, Sayimondo yamakono dikawonggori.
17 Peter matan hibora’ah sawar iti i’itin anayabin so’ob isan kasiy ma binotanot, orot Cornelius iyafarih hinan bar hitita’ur hina fur awan hibat.
18 Yamakono dikalo, Koniliyaslo onikundo meno elo ewonggori. Sayimon oowooyi gula Pita ngu ngano ooloote, bine? Elo ewonggori.
18 Hi’afariy hibatiyih hio, “Orot wabin Simon Peter iti a baremaim ema’am?”
19 Ngundilo etoni, Pita ingondudu tewoodoni, Yuka Kundingiyimbo ewolo. Ingo! Oni kabusa ge erewenggelootenggo.
19 Peter matan hibobora’ah isan boro’ika ma binotanot, Anun Kakafiyin iu eo, “Simon, orot nah tounu o tenunuwihi.
20 Ge ootookooya, uya, enedodo oolouyi! Ge ngu oni nguya oolouwelo ma sosolewelo. Nondo oni ngu suleyelootoowe ombutenggolo ewolo.
20 Imih kumisir kura’iy bar baban, men a inakutan baise bairi kwanan, anayabin ayu aiyafarih hina.”
21 Yuka Kundingiyimbo mande ngundilo ingolo, asa, Pita ngu onikuno ulo ewolo. Ye oningga erewetenggoku, ngu no nga! Ye ndatelo mayetenggo? Elo ewolo.
21 Peter misir ra’iy naatu iuwih eo, “Ayu orotoban iti kwa ayu kwanunuwuhu, kwa a’an aisim kwana?”
22 Ngundilo etoni, onikundo mande gumi ewonggori. Koniliyasndo, ene ngu me oni onibi kandegula (100) ngulo tabango, ngundo suleyelootoyi, ge goyowelo mayeteto. Ene oni nenengo gome. Ene Anutlo sosoleyingo oni. Yuda oni bidodo Koniliyaslo mande ingolo, ngulo ene oowooyi bingami okootenggo. Ene oni gome ngulo Engel kundingiyi gulado ombulo, eneno ngandilo ewolo. Ge oolouya, ngu oningga ngu yoya, gengo yano ko ombuya, mande mande etooga, gome ingoni! Elo ewolo.
22 Hiya’afut hio, “Aki i baiyowayan orot ukwarin wabin Cornelius iyafari ana. Iti orot ana yawas i gewasin, naatu God ebibiruw, Jew sabuw etei iti orot i tekakakafiy. Tounamatar kakafiyin iu, o tifefeyani itan ana bar, saise o abisa itao’o i tanowar isan.”
23 Ngundilo etoyi, Pitando ngu onikuya mande gumi ewolo. Yano ombuya, nga suwoongga ngano welewatolo ewolo. Sengetoni, Pita ootookoolo, onikudodo oolouwonggori. Yopa ende ngulo oni Yesusno nowoondoyemo hamoo teyingo oni gidalega nguya oolouwonggori.
23 Basit Peter nah tounu buwih bar hirun bairi fai ta’imon hi’in.
24 Pita onikuya sengetoni suwoononggo, yade oololo, Sisariyano tunootewonggori. Koniliyas ngu soboyelolo oluwolo. Koniliyas ngu enengo konebeyi enengo dobooguliyi ngu bidodomo negoyelootoni, mayelo, Koniliyasndo yano gooboongoolo oluwonggo.
24 Veya baitonin hina Caesarea hitit. Cornelius i ma matan ef i’itin, taintuwan afa e’af ayuwih hina ana baremaim bairi hima Peter hikakaif.
25 Yano oodoyi, Pita yade oololo, Koniliyasndo yano uwolo. Utoni, Koniliyas ootookoolo, Pita doongeyimo ombulo, keyi damonimo boodoo oondookelo, penggootelo eseteyinowolo.
25 Peter na bar rur ana maramaim, Cornelius nanamaim sun yowen kwafir re.
26 Ngundilo telo ngu, Pitando Koniliyasya ewolo. Ge ootookoo! No nguya oni oolengo, ngundilo ewolo.
26 Baise Peter imisiruw eo, “Kumisir ayu i orot o na’atube.”
27 Elo, Pita Koniliyas elaga mande elo ingolo, ya newendemo uwoliyo. Ya newendemo ulo, oni simoo bale oowooyingga gooboongoolo oodoyi yeyowonggori.
27 Peter tur busuruf auman Cornelius hairi hirun hin bar wanawanan hitit naatu sabuw kou’ay gagamin na’in hima’am kouh yen.
28 Yeyolo, Pitando mande yunolo ewolo. Yengombo ngu noolengo Yuda onilo damoninayi ingootenggo. Yuda oni ngu oni sowe gidalegaya goboolo oluweloyi, ngu loogu oolengo. Ene Anutndo no ngandilo etunelowolo. No oni sowe gulaya ewelo loogu kinilo ma ewano.
28 Iuwih eo, “Kwa etei kwaso’ob Jew hai ofafar men ebibasit boro Ufun Sabuw atinanawani bairi tatitayo’ay. Baise God i’obaiyu aitin ayu men orot ta biyan karitanin o gubagub anarouw anao.
29 Yo, Anutndo oo etunelowoku, ngulo ge negonelowoku ngu, no nowoondone kowuli ma ingolo, ngulo no oni oni telo ombuteno. Ene no ye sumoo yunowelo, ye ndawugalo no negonelootoyi mayeteno? Sumoo ewolo.
29 Imih ayu isou tur kwabiyafar, ayu men erekwahir auman anamih. Ayu kwa abibatiy, aisim ayu isou tur kwaiyafar ana?”
30 Ngundilo etoni, Koniliyasndo gumi ewolo. Nono oo tunootewoku, ngulo ewelo. Nalu namolaya yokolo ngu, no nenengo yano kundingiyi oode yemboongewono. Yemboongelo oodoowe, sa gaboyi nalu kabusagomo suwootetoni, sodedonangge oni gula doongenemo dikawolo. Oningga ngulo towikumbani ngu, yowali nomboyi oolengo.
30 Cornelius iya’afut eo, “Veya kwafe’en na’atube sawaraka, veya three korok na’atube rabirab au baremaim ayoyoyoban, naniyan meyemeye orot ana faifuw kwes nau’umaim bat eo,
31 Ene nono elo ngandilo ewolo. Koniliyas, Anutndo gengo kila ngu kuli ingowo. Gengo bobeye oo oni wenonootoyi, hoolooweyelolo yunooteku, nguya ingolo kenowolo.
31 ‘Cornelius, ayoyoban God nowar naatu a siwar sabuw yababan wairafih ibitih imaim ana not kusib.
32 Ngundilo ngulo, ge komo oni suleyelootooga, Yopa endemo oolouya, Sayimon oowooyi gula Pita nguno negongoyilo ewolo. Ngu oningga ngu okeyi Sayimondo yano oolooteku ngu, ngu oni ya sembuliga ngu, ene bulmakau goweyi yomosiyooteku oni. Ngulo yani ngu wendeyi tanggeyimo ooloote.
32 ‘Orot ta kwiyafar en Joppa imaim orot wabin Simon wabin ta Peter i Simon bobaituw kanabihimaim sawar ta ta sakirayan ana bar tor rewanamaim ema’am biyan etit.’
33 Etoni, ngulo no sodedonangge oni suleyelootoowe, ge goyowelo oolouwonggori. Ge damoni gome telo ombute. Ngulo ngu, noole bidodo mayelo, nga gooboongoolo, Anut doongeyemo oolooteto. Oo Bidodo Sembuli Anut, ngundo ge mande gunowoku ngu, nooleno etoyi, ingowelo mayelo, ge sobogelolo, nga oolootetoku nga! Koniliyasndo ngundilo ewolo.
33 Imih o isa tur saisewat aiyafar, naatu gewasin maiyow o ina itit, naatu aki etei God nanamaim Regah sawar etei eo biyuni nowaramih ama akakaif.”
34 Ariya, Pita damoni yelo, mandelo ewolo. Hamoo oolengo, ataga no damoni nenengo ingooteno. Anutndo oni mela bidodomo onino damoni gulanangge yunoote.
34 Imaibo Peter busuruf binan eo, “Ayu bounabo aso’ob, God men orot babin ta’imon itin yan ebaibimih.
35 Anutndo mela bidodomo oni sowe enengo yemboongelo, damoni gome nenengo oolengo telo ngu, asa, Anutno newendemo mesalango tetenggoku, ngulo gome ingoote.
35 Baise orot menan ta ta iyab i tibibiruw naatu abisa gewasin tisisinaf.
36 Ye ingootenggo. Anutndo nga mandega nga yeni, Iserel oni nooleno ombuwolo. Ngu ngandilo. Ene Yesus Kristuslo Mande Keda Mesalango ngu wesiyolo, oni simoo bale etuyeloote. Nguno ngu, ene Yesus Kristusno ngu, ene noole yoyeni, Anutya nowoondonayi goboolo siyeyingo oolooteto. Yesusndo nangge oni simoo bale bidodo Sembuli.
36 Tur God iyafar na Israel biyah titit i etei kwaso’ob, iti tur gewasin i tufuw Jesu Keriso wanawanamaim ema’am. It etei ata Regah.
37 Yengombo ingootenggoku ngu, kuli Yondo sono kundingiyimbolo mande wesiyolo ewolo. Ngu nalunggano nguno, Galili melako damoni yelo, ngunonggo oololo, Yudiya mela ngu bidodomo oolouwolo.
37 Naatu kwaso’ob sawar abisa Judea wanawanan mamatar, John bapataito isan bibinan ufunamaim iti sawar i Galilee imaim busuruf.
38 Nga mandega nga, ngu Yesus Nasaret oningga ngulo mandeni Anutndo ene sunggi yelo, Yuka Kundingiyimbo ko yanggangoni ulungga, ene inowolo. Nguno ngu, Yesus endeni endeni toongelo, oni simoo bale hoolooweyelowolo. Anut eneya oodoni, ngunonggo oni simoo bale Setando yombuliyelolo oodoni, ngu yomosiyelootoni, mete tewolo.
38 Mi’itube Anun Kakafiyinamaim God Jesu Nazareth matuwan tafan eof nowah naatu fair tafan bisuwai i kwaso’ob. Naatu ana bowabow mi’itube run tit bow yawas gewasin sinaf, sabuw iyab afiy hai fairamaim hima’am etei biyawasih auman i kwaso’ob, anayabin God i hairi hima’am.
39 Noole ngu Yesuslo koni oo bidodo tewoku, Yuda ende bidodomo Yerusalemno nguya tetoni kenowooto. Ene me onindo ngu oningga ngu yolo, de mombi sanganimo sanggawelo udoyi kumoowolo.
39 Sawar abisa Jew hai me yan naatu Jerusalemamaim sisinaf etei i aki a’itah sif arurubon. Naatu onaf afe’enamaim hikubar momorob auman i aki aso’ob.
40 Ene sa nalu kabusayi nguno, Anutndo ko yokutuwootoni, keda ootookootoni, yolo, tunoo endesina yewolo.
40 Baise veya tounu ufunamaim God morobone bora’ah maiye naatu iwa’an tit irerereb sabuw hi’itin.
41 Melenonggo ootookoowoku, ngu naluno, oni simoo bale bidodo doongeyemo ma yeni tunootewolo. Kini, oni bodagano nangge Anutndo kuli sunggi yewoku, tunootetoni kenowonggori. Ngu naluno, noole ene kenolo, oo nelo, sono nelo, oo ngu tewooto.
41 Men sabuw etei hi’itin, baise sabuw iyab God rurubinihiwat, nati i aki iyab morobone mimisir maiye ufunamaim bairi a’aa atomatomawat.
42 Ene noole mamana mande yunolo ewolo. Ye komo nolo mandene oni simoo baleno nenengo wesiyoya, ngandiya eyi. Anutndo ngu oni Yesusga ngu nangge sunggi yetoni, ngundo oni simoo bale keda oolootenggoku, kumooyingomu nguya, wilikoyelowalo ewolo.
42 Naatu eobaiyuni tur gewasin sabuw etei isah ana binan hai tur ana’owen Jesu i God Rubin sabuw yawayawasih naatu murumurubih baibabatiyih isan.
43 Anutlo ingondudu eyingo oni bidodo, ngu oningga ngulo mandeni wesiyolo ewonggori. Yesus ko tewoku, ngundilo ngulo, oni simoo bale bidodo nowoondoyemo hamoo teyingo ngu, asa, Anutndo enengo mbumbuwaye hamoo andangelo, wongooni utoni kapengo yewalo ewolo.
43 Dinab orot etei isan hibinan hio sabuw iyab i wabinamaim hinabitumatum boro hai bowabow kakafih nanotawiyen.”
44 Pita ngu mande ngu etoni, ngu naluno nangge, Yuka Kundingiyi, ngundo oni Anutlo mande ingoyingomuku ngu bidodomo ombuwolo.
44 Peter iti na’atube bat eo inan wanawanan Anun Kakafiyin ra’iy sabuw iyab hima tur hinonowar tar gabuwih.
45 Yo, Yuda oni Yesusno nowoondoyemo hamoo teyingo ngu Pitadodo mayewonggoku, ngundo Yuka Kundingiyi oni sowe gidalegano nguya suleyootoni, ngulo ngundilo kenolo ngu, enengo ingonduduno soliyokoyingo ulungga telo, ewonggori.
45 Jew baitumatumayah afa Peter bairi Joppa’ane hinan hifofofor men kafaita. God ana usar Anun Kakafiyin Ufun Sabuw auman tafahimaim isuwai re’ere isan.
46 Ene ingootoyi, Yuka Kundingiyimbo mande bungeyi keda yunootoni, ngunonggo Anut bingami okoowonggori. Ngundilo telo etoyi, Pitando ewolo.
46 Naatu sabuw menah botabir tur ta ta hio God hibora’ara’ah.
47 Onendo nga oni ngano sono (kundingiyi) ngu sunggi yeyunowa? Ndatelo ngulo, ene Yuka Kundingiyi ngu nooleno ngundilo yootenggolo ewonggori.
47 “Iti sabuw boro yait harewamaim bapataito bain isan na’otanih? Anayabin Anun Kakafiyin it tabaib na’atube i auman hibaika.
48 Ngundilo elo, Pitando Yuda oniku mande yunolo ewolo. Ye komo Yesus Kristus oowooyimo sono (kundingiyi) Koniliyas, ko, enengo keyimo oni ngadodo sono kundingiyimbo sonoyeloyilo ewolo. Ngundilo sono (kundingiyi) sonowoomukootoyi ngu, asa, Koniliyas, galodo Pita sumoo inololo ewolo. Ge komo nooledodo ngano nalu gidalega oodegago, noole Anutlo mande gome etuyeloyago toongelo ewonggori.
48 Basit iuwih Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibai, naatu Peter veya bai’ab na’atube bairi ma isan hifefeyan nati’imaim bairi hima.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.