1 Coríntios 11

Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ye suwoo suwoo nolo ingondudune ingolo, mande elo yunowonoku, ngu gome yolo dowoolo keyootenggo. Ngundilo ngulo, no yengo oowooye bingamiye, elo okooteno.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 — ausente —
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Ene nondo ye nga mandega nga ingoyilo ingooteno. Oni bidodobolo tabango ngu Kristus; baledolo tabango ngu enengo kamesumooye; Kristuslo tabango ngu Anut.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Simoondo tabaye doobengolo ngunonggo yemboongewelo, ngundi, Anutlo mande wesiyolo elo ngu, asa, enengo Ulungga Anutlo bingami ma okoolo etenggo.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Ngundilo nangge, bale gulado enengo tabango ma doobengolo, ene goobooyingo yano yemboongewelo, ngundi, Anutlo mande wesiyolo ewaku ngu, ngundo enengo kameyi oyumo inowolo. Ene tabango uyi toongooyingo ngundilo oyumododo tewa.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Ene bale tabango ma doobengoyingo ngu, asa, ene komo tabango uyi ngu toongootoningga ootuteni. Ene balega ngu enengo uyi toongootoni, ootuteweloyi, ngulo oyumongootoningga ngu, ene komo tabango doobengoni.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Simoondo ngu ene tabango ma doobengowa. Ndatelo ngulo, simoo ngu Anut kilalongo, ngu Anutlo dulidalini. Bale ngu enengo kameyimbolo dulidalini, ngulo ene tabango doobengowa.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Yo, Anutndo simoo yeyingo ngu, bale goweyi gumimbo ma yewolo. Kini, bale ngu simoo goweyi gumimbo yewolo.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Anutndo bale yelo ngulo ingolo, simoondo hoolooweni, elo simoo ma yewolo. Kini, Anutndo simoo yelo, ngulo ingolo, ene baledo simoo hoolooweni, elo yewolo.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Ngundilo ngulo, bale ngu ene komo tabangomo sunggi yelo tabango doobengolo, oni simoo bale etuyelooteku, ngu ene kameyi newendemo ooloote. Ngu damoningga nguno ngu, Sambono Engel, onindo nguya sunggiga ngu kenolo ingowanggo.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Ene Ulungga Oo Bidodo Sembuli Yesus, ngulo damonimo ngu, baledo simoo hooloowelo oodoni, ko simoondo bale hooloowelo oluwa.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Kulimi, Anutndo bale ngu simoononggo yewolo. Ene ataga ngu, simoo ngu balenonggo tunootetenggo. Ene oo ngu bidodo Anut Oo Bidodo Sembuliga, ngunonggo tunootete.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Yengombo nga mandega nga wilikoyi. Ene baledo tabango ma doobengolo Anutno yemboongelo etoni, ngu damoni metemi, bine?
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Noole oni simoo bale ngalo damoninayi ngu, oni enengombo ye etuyelooteku, ngu ngandilo: Oni ene uyi soloyi, ngu gome nenengo kini.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Ene bale uyi soloyingga ngu, enengo dulidalini gome oolengo. Ndatelo ngulo? Anutndo tabango uyi soloyi inootoni, ngundo tabango doobengonilo inowolo.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Ene oni gulado baledo tabaye doobengoweloyi mande nga gumi ewelo elo ngu, ene ingoni. Noole Anutlo Kristen simoo baleno nguya damoni gula kini, nga damoningga nga nangge.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Asa, no mamana mande ye yunowelo tetenoku nga, ene nondo yengo oowooye bingamiye, ma elo okoowano. Ndatelo ngulo, yengo goobooyingomo yambo mande kundingiyi tetenggoku, nguno damoni gome nenengo ma tunootete. Kini, ye damoni biyomi ngu tetenggo.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Koletelo, no ngulo ewelo. Ye Kristen goobooyingomo, ye usowoolo wata sungo sungo tetenggo. No mande ngundilo ingowonoku, ngu mande gumi hamoo ko gumi hamoo kini, bine.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Yo, hamoo, oni ene damoni nenengo keyootenggoku, ngundo oni damoni biyomi tetenggoku nguya goboolo ma gooboongoolo oluwelo. Ndatelo ngulo, ene komo sungo tunoo ootooya, ngunonggo damoni nenengo ngu dobooguliye etuyeloyi.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Ye gooboongootenggoku naluno, ye bidodo oowali nelo, Anut Oo Bidodo Sembuli Sembunayimbolo ingondudu teweloyim, ye Anutno hamoo ma ingootenggo. Kini, ye bidodo sungo sungo sodedonangge yengo oowali yoya neyi. Ngundilo ngulo, gula ene oodoolo kumoolo oodoni, gulado ngu ene Wayin sonoyi gome gome nelo, ngulo wenonolo oolootenggo. Yengo damoniye ngu nenengo kini.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 — ausente —
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Ye bine, yengo yaye kini, ye nguno oowali sono oo ngu neweloyi ngu kini, bine? Ngundi ye bine, ingootenggoku, Anutlo oni simoo bale ene oo kini, ngu yendo oyumo ma yunowanggo? Nondo ndatelo ewano? Nondo oo ngulo ye oowooye bingami, eya okoowe? Kini, ngu oo ngulo nondo ye oowooye bingamiye, ma elo okoowano. Hamoo oolengo kini!
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Nga mandega nga ye kuli yunowonoku ngu, nondo Oo Bidodo Sembuliga, ngunonggo yolo ye yunowono. Ngu mandega ngu ngandilo: suwoono Yudasndo Yesus me oni kandeyemo yewolo. Ngu suwoonggano nguno, Oo Bidodo Sembuli Yesus, ngundo oomanongoyingo yolo dowoolo, Anutno esetelo, oosowoolo ewolo. Nga ooga nga ngu, nenengo gowene. Nondo ye hoolooweyeloyingo yunooteno. Ye ngundilo telo ngu, ye komo nolo ingondudu teloluwanggolo ewolo.
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 — ausente —
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Oowali nemukolo, asa, Wayin sono tobagaku yolo dowoolo ewonggo. Nga tobaga nga ngu, Anutya sunggi mande keda elo nolo dalone ngundo gosiyooteno. Ye suwoo suwoo ngandiya neya ngu, ye komo nolo ingondudu teloluwanggolo ewolo.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Ngu ngandilo: ye suwoo suwoo nga oomanongoyingongga nga nelo, ko nga tobaga ngano sono nelo, Oo Bidodo Sembuli Sembunayi kumooyingo, ngulo mandeni elo wesiyolo ingolo eloluwanggo. Ye ngundilo nangge telo, suleyolo yade oololo, ene ombuweloyi nalunggano, nguno nangge wenga kinitewa.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Asa, oni gula enengo ingonduduni ma yomosiyolo, ene ngunonggo oomanongoyingo nga nelo, ngunonggo sono tobaga nga kingo yolo nelo ngu, ene Oo Bidodo Sembuli Sembunayi Yesus, ngundo enengo kumooyingo, ngulo ingondudu ma telo ngunonggo neteku, asa, ene mbumbuwadodo tete.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Oni ene komo enengo newende gome wilikoya ingoya yomosiyoya ngu, asa, ene mete oomanongoyingo nga neya, sono nguya nga tobagano ngano neni.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Ndatelo ngulo, oni ene oo neweloyi naluno, oni ene oomanongoyingo ngu sono tobaga nguya nelo, nguno ene Yesus Oo Bidodo Sembuli, ngulo goweyi, daloni noolengo yunoyingo ngulo ma ingolo neteku ngu, asa, nguno ngu, Anutndo ene kowuli inowa.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Ngu damoninggano nguno nangge, simoo bale oowooyingga ye kewooloyemo nguno yanggangoye kini, ene sayidodo telo, oni oowooyingga kuli kumoomukowonggo.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Ene noolengombo nowoondonayi koletelo gome wilikolo yomosiyolo ngu, asa, ngu naluno, Yesus noolengo kumooyingo ngu ingolo, noole sono oowali nguya newatoku ngu, nooleno biyomi gula ma tunootewa.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Ene Oo Bidodo Sembuli, ngundo noolengo damoninayi wilikolo, noolengo weti gumi biyomi, ngulo mamanayelolooteku ngu, noole yooneneyeloote. Ndawugalo ngulo, nalu sosowoomo nguno, noole mbumbuwadodo oni nguya ma oonatewato.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Asa, ye Kristen konebane, ye Yesus ngulo oowali kundingiyi ngu newelo gooboongoolo ngu, asa, ye komo dobooguliye soboyeloyi.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Ene oni gula oodoolo kumooya ngu, ene komo enengo yano oowali neni. Kinitetoni ngu, yengo goobooyingo ngundo yombuliyelowa. Asa, no mande gumi ooloote. Ene kootusina, nondo yeno mayelo, nguno oo gidale mande elo yomosiyolo yunowano.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.