Mateus 26

ANUTRO MANDE KETA (RWO-RAWA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yisas mande bidodo etuyeromukoro, yokoro ngu, ngu naruno, enengo kirikiri oniya eyingo.
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 Ye kuri ingootenggo. Naru erayaga nguya yokoro, Anutro sunggi kenoro, dagayeroyingo naruwo, oowooyi Pasowa, ngu tunootewa. Ngu naruno, no Anutro Nangoni Oni Kirarongo, onindo no mundi oni kandeyemo yootunoneroro, de omukondino nureyi kumoowano. Ero eyingo.
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Ngu naru nguno, Anutro wooro yeyingo oni kundingiyi sobosobo oniku, ko, Iserel oniro tabango oni bidodo, Kayiyapasro ya gome oorengo, nguno yowuruwooyingo. Kayiyapas ngu Anutro wooro yeyingo oni kundingiyi sobosobo oni koreteyingo.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Yo, tabango onindo yowuruwooro, ene oore erewero mande gosiyoro, Yisas yoro, ya biyomimo yewero tero, ureyi kumooweroyimboro teyingo.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Ene ngandiro ingondudu tero eyingo. Noore naru kundingiyimo, ngu ooga ngu ma tewato. Ndadiro nguro, oni simoo baredo me ebe ngu yeyi tunootewa, ero eyingo.
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Ngu naruno nguno, Yisas Betani endemo oororo, kuri oni gorimambudodoga oowooyi Sayimon, ene nguro yano oorowuyingo.
6 — ausente —
7 Ngu naruno nguno, bare gura omburo, ngu nggusiyi gome oorengongga digibo teyingo, ngu kumu bo urumi gura ndindingo gomemu oruwoku, ngu urini urungga yokoro uriyoyingo. Ngu oo ndindingo gomengga ngu yootoni, Yisas ene oo neweroyi yabano bibitetoni ngu, ene ngu bo urumi nggusiga ngu Yisas tabangomo wendoyingo. Ngu barega ngundo muringga teyingo ngu, ene Yisasro gome oorengo ingoro, ngundiro tero etuyeroyingo.
7 — ausente —
8 Enengo kirikiri oni oruwonggoku, ngu kenoro, nowoondoye biyomi yero eyingo. Ndawugaro, nga bo urumi gomengga nga kingo yomburiyoote?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Nga ngu oni yunootoyi, ngundo uriyootoyi ngu, nguro urini urungga yoro, ngundo mete angoyi oni yunoweroyi. Ero eyingo.
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Yisasdo enengo nowoondoye kuri kenoro, ingoro eyingo. Ndawugaro, ye nga barega nga kowuri inootenggo? Ene muri gome ngu nono tete.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Angoyi oni ngu yeya suwooyi sano oruwanggo. Narudodomo, ye mete ene hoorooweyerowanggo. Ene no ngu, yeya suwooyi sano ma oruwato.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Barega ngundo ingoro, tenunooteku nga, ene bo urumi no gowenemo yeteku ngu, ene no mereno noyeweroyi, nguro no yomosineroote.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 No hamoo oorengo yeno eteno. Mera bidodomo, Anutro Mande Keta Mesarango ngu wesiyoro, ewanggoku ngu, nga bare ngando teteku nga nguya mandeni ero, nguro nguya ingondudu tero ingowanggo. Ero eyingo.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Ngu narunggano nguno, Yisasro kirikiri oni kande eraya kegidemboro eraya, nguromu gura, Yudas Iskariyoot, ngundo ene Anutro wooro yeyingo oni kundingiyi nguro sobosobo onikuno oorowuyingo.
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 Yudasdo eneno sumoo eyingo. Yendo ndawu ooga ngu nunootoyi, Yisas yoro, omburo, kandeyemo yunowano? Ero eyingo. Enengo mande ngundiro ingoro, arisa, ene digi beye doobe kabusa (30 Kina) kandeyimo yeyingo.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Ngu naruno, Yudasdo damoni yero, oore erewero, ndawu narunggano Yisas yootunoro, mundi oni kandeyemo yeweroyimboro.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Kowooyingomboro naru koreteyingo, oomanongoyingo Yis kini neweroyi naruwo tunootetoni, kirikiri oni Yisasno omburo, sumoo eyingo. Gedo ngu noore ndano saya, naru kundingiyi nguro oowari yomosiyoro, neweroyimboro ingoote? Ero eyingo.
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Yisasdo enengo mandeye ngu ingoro, enebana gumi ero eyingo. Ye ende gurano uya ngu, oni gura Anutdo rogo tewoku, nguno ooroya, ngandiya eyi. Oo etuyeroyingo oningga, ngundo ete. Noro naru namoko tetoni, nguro no nenengo kirikiri oniya gedo yano oowari kundingiyi newato ero ete, ngundiya eyi.
18 Ele respondeu:
19 Ene ngundiro etoni, arisa, kirikiri oniku uro, Yisasdo ewoku ngundiro tero, ene oowari kundingiyi ngu yomosiyoyingo.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Suwootetoni, enengo kirikiri oni kande eraya kegidemboro erayagakudodo, oo neweroyi yabano bibiteyingo.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Oo nerootoyi, Yisasdo eyingo. No hamoo oorengo, yeno eteno. Oni gura ye kewooroyemo nganonggo, windogayi no yootunoneroro, mundi oni kandeyemo noyewa, ero eyingo.
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Kirikiri oniku enengo mandeni ngu ingoro, nguro ene nowoondoye kowuri urungga ingoro, guranangge nangge oororo, Yisas sumoo inoro eyingo. Ge noya ete, bine? Ero eyingo.
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Ngundiro etoyi, asa, Yisasdo mande gumi eyingo. Nga oningga noya kandenari koondomo gobooro yeterokungga, ngando mundi onino yootunonerowa.
23 Jesus respondeu:
24 Yo, oo bidodo kuri Anutdo enengo mande nakangoyingo ngu, no Anutro Nangoni Oni Kirarongo, nono engge ngundiro tunootewa. Ngundiromu oningga no Anutro Nangoni Oni Kirarongo, mundi onindo oni yootunonerooteku ngu, ngu oni yooge! Yo, no ngu oningga ngu oni yooge, ene nemimbo ma bisiyoyingo ngu, kowuri ngundiro ngu eneno ma tunootewa. Ero eyingo.
24 Pois o
25 Ngu naruno, Yudasdo mundi oni kandeyemo yewero mande gosiyowoku, ngundo Yisasno eyingo. Oo etuyeroyingo oni, ge noya ete, bine? Etoni, Yisasdo mande gumi eyingo. Gengombo eteku ngu nangge. Ero eyingo.
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ene oo nero oodoyi, Yisasdo oomanongoyingo gura yoro, Anutno yemboongero, oosowooro bayetero, yunoro eyingo. Nga yoya neyi. Nga nenengo songgiwine. Ero eyingo.
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 — ausente —
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 — ausente —
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Nguro ngu, no yeno hamoo oorengo eteno. No nga Wayinngga nga ko ma newano. Kootuyisina, Anutdo endega nguno enengo oni simoo bare soboyerooteku, ngu sambo endegano nguno, no Wayin sonoyi keta yeya, ko newato. Ero eyingo.
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Ngundiro tero ngu, asa, ene Anutro bingami okooro, yambo gura utoro yokoro, kootuyisina ootoogero, puringga oowooyi Olib, nguno ooreyingo.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Ngu naruno nguno, Yisasdo kirikiri onikuya eyingo. Nga suwoongga ngano, yengo nowoondoyemo hamoo teyingo ngu, nono yomburiyowanggo. Yo, hamoo, ye bidodo noyokoro sawanggo. Kurimi, Anutro mandeno ngu ngandiro nakangoro eyingo.
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Ene no merenonggo ko ootoogewanokuno, nguno no ye koreteyunoro, Galili merako oorowuwano. Ero eyingo.
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Ene ngundiro etoni, asa, Pita Yisasya mande yanggango gumi eyingo. Oni bidodo ngu ge goyokoro, satoyi ngu, ene nondo ngu ge ma goyokoro toongewano. Ero eyingo.
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Yisasdo enengo mandeni ngu ingoro, enebana gumi eyingo. No geno hamoo eteno. Nga suwoonggano ngano, kootoori ma eyingomo ngu, ge tambu kabusa no oowoone oongoowa. Ero eyingo.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Ngundiro etoni ngu, Pitando Yisasya mande yanggango gumi eyingo. No mete geya kumoowaroku ngu, no ge oowoongge ma oongoowanoku ngu! Hamoo oorengo, kini! Etoni, kirikiri oni bidodo mande guranangge ngundiro nangge eyingo.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Ngu naruno nguno, ene oororo, musiyo gura oowooyi Gesemani, nguno oorowuyingo. Nguno Yisasdo enengo kirikiri onikuno eyingo. Ye ngano bibiteya oriyi. Oodoyiga, no oororo, anduno Anutno yemboongewero. Ero eyingo.
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Yisasdo kirikiri oni kabusa yoyoro, eneya oorowuyingo. Ngu kirikiri oniku ngu, Pita ko Sebedi simoongo eraya, ngundo oorowuyingo. Nguno ngu, Yisas damoni yero, newende kowuri urungga oorengo ingoyingo.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Ngundiro ingoro, ene kirikiri oni kabusagakuno eyingo. No gabone kowuri urungga oorengo yero, ngundiro tero, namoko yomburinerowa. Ngundiro nguro, ye ngano ootooya, ye komo ingondare meyeya soboneroyi, ero eyingo.
38 e disse a eles:
39 Yisas ngundiro ero, ene bodaga songo oororo, merako bagootero wereyingo. Ngundiro tero, Anutno yemboongero eyingo. Oo Awane, nga toba kowuri ogingo urungga nga, ngu mete gedo andange. Ene ge noro ingondudune ma keyowero. Kini, no gengo ingonduduge ngu nangge keyowano, ero eyingo.
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Ngundiro yemboongero yokoro ngu, ene ootoogero, kirikiri oni kabusagakuno oororo, yeyootoni, wetorootoyi, yeyoro, Pitaya eyingo. Ndawugaro, ye kabusaga naru bodagano, no ma sobonerowonggo?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Ye gome sobowooya, yemboongeya, ngundiro tetoyi ngu, Setando towooyerootoni ngu, ye yanggango oruwanggo. Hamoo, ye nowoondoyebo ngu tewero ingootoni, ene goweyebo ngu sureyekiniyero yanggango ma yete, ero eyingo.
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Ngundiro ero, ene tambu eraya ko oororo, Anutno kira ero eyingo. Oo Awane, ge nga tobagano ngano sono neni, ero ingoro, ma yoro yokowaku ngu, arisa, no bidodo nemukoro, gengo ingooteku, ngu nangge keyowano, ero eyingo.
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Ene ngundiro yemboongero ero yokoro, ene kirikiri onino ko oororo, yeyootoni, ene kubooyerootoni, ene wetororiyingo.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Ngundiro yeyoro, ene yoyokoro, ko oororo, tambu kabusa koretero yemboongewoku, ngu ngundiro nangge, ko yemboongeyingo.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Yemboongero yokoro ngu, enengo kirikiri onino ko omburo eyingo. Ye komo kengero, wetoro, oorootenggo, bine? Ye ingoyi! Ataga, no Anutro Nangoni Oni Kirarongo mundi oni, ngundo noyoro, mbumbuwadodo me oni kandeyemo noyewanggo.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Arisa, ye ootoogetoyiga oorowuwooto. Kenoyi! Me oni no yootunoneroro, oni sanggiri kandeyemo noyeweroyi oninggaku ngu, ombuteku andu! Ero eyingo.
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Yisasdo mande ewootoni, Yudas Yisasro kirikiri oni kande eraya kegidemboro erayaga, (12) nguromu gura me oni oowooyinggadodo yowuruwooro ombuyingo. Yo, me oni oowooyingga nguya duge, mata komuko ebe ureweroyi oo ngu yootoyi, Anutro wooro yeyingo oni kundingiyi nguro sobosobo oniku, ko, Yuda oniro tabango oni, ngundo sureyerootoyi ombuwonggo.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Windogayi oni Yudas, ngundo kuri sunggi gura yunoro eyingo. Nondo ngu oningga kandeyi dowooro, yenggonangoro, dureyootoowega ngu, ngu oningga ngu Yisas. Ngu dowooya, yoya oorowuyi. Ero eyingo.
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Asa, Yudas sodedomangge Yisasno oororo eyingo. Oo etuyeroyingo oni, suwoo gome ero, ene kandeyi dowooro yenggonangoyingo.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Ene ngundiro tetoni, asa, Yisasdo mande gumi eyingo. Doboone, ooga tewero ingoro, ombuteku ngu, asa, sodedomangge te! Ero eyingo. Ngundiro etoni ngu, me onikundo Yisasno kandeye oorongooro dowooyingo.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Ngundiro tetoyi ngu, asa, Yisasro kirikiri oni gurado kewooroyemonggo sanggiri tero, enengo duge sobiyoro, yoro, ngundo Anutro wooro yeyingo oni kundingiyi nguro sobosobo oni koreteyingo, nguro kirikiri oninggaku doongooro urewero teyingo. Nguro ene duge oorongootoni, woosooro oorowutoni, sodeyi nangge takatoni soreyingo.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Yisas ngundiro kenoro ngu, enengo kirikiri oningga nguno eyingo. Gengo duge ngu ko musiyomo ye. Oni bidodo dugebo oni ureyi kumoowanggoku ngu, ene nguya dugebo yureyi kumoowanggo.
52 Aí Jesus disse:
53 Ge komo gome ingo! No mete Awanemo meno etoowe, enengo sambo endemo oni oowooyingga oorengo soweyerootoni, omburo, hooroowenerowanggo.
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Ene no ngundiro tewanoku ngu, oo bidodo Anutdo kuri ero nakangoyingo, ngu engge nenengo ma tunootewa. Ngundiro nguro, ene komo oo ewoku, ngundiro nangge, tunootewa. Ero eyingo.
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Ngu naruno, Yisasdo me onikuno eyingo. Ye ndawugaro duge, mata komuko ebe ureweroyi oo ngu dowooro, omburo, no yakaka oni ngundiro nodowootenggo? Naru oowooyingga, no yeya Yuda oniro yowuru ya Tembelno ootooro, mande yunororuwonoku, ene ye nguno ma nodowoowonggo.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Ene ataga oo tunooteteku nga, kuri Anutro ingondudu eyingo onindo nakangoyingo, ngu ataga engge tunootete. Etoni, ngu naruno, enengo kirikiri oniku sosorero, nguro ene Yisas yokoro, sodedomangge samukoyingo.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Onikundo Yisas yoro, Anutro wooro yeyingo oni kundingiyi, nguro sobosobo koreteyingo oowooyi Kayiyapasro yano oorowuyingo. Mosesro mamana mande etuyeroyingo oniku, ko, Yuda oniro tabango oni bidodo mayero, yowuruwooro oruwonggo.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Ene Pitando Yisas keyoro, oororo, ene boda orirokoyi oriyingo. Pitando ememonggo torige penggopenggootero, kundingi oniro tabango urungga, ngundo yasiriko uyingo. Ngu yangga nguro kumba ootuwoo onindo de katoyi, Pita ngu yokowero nombono omburo, de yokoro, ngunonggo Yisasno ndadiro tewanggoku, nguro ingoweroyimboro bibiteyingo.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Anutno wooro yeyingo oni kundingiyi nguro sobosobo oniku, ko, yowururo oni tabango bidodo, ngundo Yisasro mande godange goweyi sanggaweroyi oninggaku ereweyingo. Ndadiro nguro, ene ureyi kumooweroyimboro oore ereweyingo.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Nguno ngu, oni oowooyingga tunootero, ngundo mande godange oowooyingga Yisasno sanggawero eyingo. Ene mande nenengo gura ero, ngu keyoro, nguno ureweroyi ngu ma kenoyingo. Ngundiro tetoyi, kootuyisina, oni eraya tunootero, omburo, ngandiro eyingo.
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 Nga oningga ngando ngandiro ewo. Yudaro yowuru ya, Tembel, ngu nondo mete toongooro, naru kabusagomo, ko yewano, ewo, ero eyingo.
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Anutro wooro yeyingo oni kundingiyi nguro sobosobo koreteyingongga, ngundo enengo mande ingoro, kewooroyemonggo ngu ootoogero, dikaro, Yisas sumoo inoro eyingo. Ge mande nga gumi ma ewa? Nga mandega nga mande wirikoyingo oni doongeyemo, ge bungomo etenggo. Ge mande moore, ngundi kini bine? Ero eyingo.
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Yisasdo enengo mande ngundiro ingoro ngu, nenetero, mande gumi ma eyingo. Nguro kundingiyi oniro tabangokundo, Yisas ko sumoo inoro eyingo. Anut keta oorooteku, ngu oowooyimonggo mande hamoo awuno oorengo sorumimonggo, nooreno etooga ingowato. Ge Krayis, Anutdo noore yoyoweroyimboro sunggi yeyingo oni, ko, Anutro Nangoni hamoo, bine? Ero eyingo.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Asa, Yisasdo enengo mandeni ngu ingoro, enebana gumi eyingo. Gedo kuri ewoku, nguro no yeno eteno. Ataga ko kootuyisina nguya, ye no Anutro Nangoni Oni Kirarongo neyootoyi, no Anut yanggangonidodo ngu kandeyi koondosina bingamidodo bibitewano. Eme no sambono goboore ngu sanganimo omburo oodoowe, neyowanggo. Ero eyingo.
64 Jesus respondeu:
65 — ausente —
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 — ausente —
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 — ausente —
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 — ausente —
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Pita ngu enderoko ya gosingomo nguno bibitero oodoni, kundingiyi oniro tabango urungga, nguro kirikiri bare gura tanggeyimo omburo eyingo. Ge nguya Yisas Galili mera oningga, ge nguya oruwori, ero eyingo.
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Kirikiri baregakundo ngundiro etoni, asa, Pitando oni oowooyingga doongeyemo, no ngu oningga ngu, no watayi kini. No gedo mandega eteku ngu, no watayi kini. Ero eyingo.
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Ngundiro ero yokoro, Pita endesina sisipawa nguro yamuko dabemimo ooretoni, bare gurado kenoro, oni namoko dikayingokuno eyingo. Nga oningga nga nguya, Yisas Nasaret oningga nguya oruwori, ero eyingo.
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Ene ngundiro etoni, asa, Pita Yisas oowooyi ko oongooro eyingo. Hamoo oorengo, sorumimonggo, no nga oningga nga no watayi kini! Ero eyingo.
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Asa, ene bodaga oode, oni namokono oruwonggokundo Pitaya ko eyingo. Hamoo oorengo, ge Yisasro oni gura. Gengo mande eteku, ngu Yisasro mande bungeyi ngundiro. Ero eyingo.
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Ene ngundiro etoyi, arisa, Pita manggaru tero eyingo. No yeno etenoku, no nenengo ma ewanoku ngu, asa, Anutdo nguro ogingo gumi nunowa. Arisa, no hamoo oorengo, sorumimonggo awuno etenoku ngu! Ngu oningga yendo etenggoku ngu, no ma ingooteno! Ero eyingo. Ngundiro etoni, sodedomangge, kootoori eyingo.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Pitando kootoori etoni, ingoro, arisa, kuri Yisasdo mandega eneya eyingo, ngu ingondudu urungga teyingo. Kootoori ma eyingonggakuno ngu, ge no oowoone tambu kabusa oongoonerowa, eyingo. Pita ngu ingoro, nguro ene oruwoku musiyo ngu yokoro, sendoro biyobiyomi oorengo teyingo.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.