Lucas 14
ANUTRO MANDE KETA (RWO-RAWA) vs NVT
1 Sabat naru gurano, Yisas oororo, Parisi oniro tabangonggaro yano enedodo oowari neyingo. Ngu yano oni ngu bidodo Yisas kenondadangero oriyingo.
1 Certo sábado, Jesus foi comer na casa de um líder fariseu, onde o observavam atentamente.
2 Nguno oni gura kekandeyi koongeyingongga Yisas tanggeyimo ombuworo.
2 Estava ali um homem com o corpo muito inchado.
3 Yisasdo ngundiro kenoro, yowoorengoro mamana mandero ingondudu onikuya, Parisi oniya sumoo yunoro eyingo. Noore mete sayi oni naru kundingiyimo ngano yomosiyowato, bine, ngundi kini, bine? Eyingo.
3 Jesus perguntou aos fariseus e aos especialistas da lei: “A lei permite ou não curar no sábado?”.
4 Ene mande gumi ma ero, neneteyingo. Ngundiro tetoyi, Yisasdo ngu oni moondeyi koongeyingonggaku ngu yoro yomosiyoro sureyootoni toongeyingo.
4 Eles nada responderam, e Jesus tocou no homem enfermo, o curou e o mandou embora.
5 Yisasdo ene bidodo sumoo yunoyingo. Oni gura ye kewooroyemo ngano, enengo nangoni bine ngundi Bulmakawu boningga sono mereno soretoni ngu, ene naru kundingiyimo sodedo ma woosooro yowa, bine? Eyingo.
5 Depois, perguntou a eles: “Qual de vocês, se seu filho ou seu boi cair num buraco, não se apressará em tirá-lo de lá, mesmo que seja sábado?”.
6 Ene ngu mandega ngu gumi ma eyingo.
6 Mais uma vez, não puderam responder.
7 Yisasdo yeyootoni, ngu oowaringga nguno mayero ene yaba koreteyingomo bibitewero ingoyingo. Ngundiro tetoyi, nguro Yisasdo mande adingayi gura ero eyingo.
7 Quando Jesus observou que os convidados para o jantar procuravam ocupar os lugares de honra à mesa, deu-lhes este conselho:
8 Oni gurado bare kameyowero oo simbo gurano ge negogerootoni ngu, ge yaba koreteroga nguno ma bibitewa. Ngu oningga, ngundo ene oni gura oowooyi urungga ge dagageroro ene urungga, nguro nguya ombuwa, bine?
8 “Quando você for convidado para um banquete de casamento, não ocupe o lugar de honra. E se chegar algum convidado mais importante que você?
9 Ngundiro tero, oo simbo kayingo Simburiga, ngundo omburo geya ewa. Ge woosooya oorowutooga nga oningga ngando ngu yabaga nguno bibiteni, ero ewa. Ge ngu yaba koreteyingongga ngu yokoro, ene inootoyi bibitetoni, ge nguro oyimo urungga oorengo yoro, ge oororo uro, kootuyisina amuno bibitewa.
9 O anfitrião virá e dirá: ‘Dê o seu lugar a esta pessoa’, e você, envergonhado, terá de sentar-se no último lugar da mesa.
10 Ye ingoyi! Ge oni gurado oo simbo kaya, ge negogerootoningga ngu, ge ombuya, yaba wengamo amuno oni kootuyesina bibite. Kootu oo simbo kayingo simburi, ngundo omburo geyoro ewa. Doboone, ge ombuya ooroya, awuno bibite, ero etoni, ge oni mayewonggoku ngu doongeyemo koretero bibitero, ge bingaminggedodo tewa.
10 “Em vez disso, ocupe o lugar menos importante à mesa. Assim, quando o anfitrião o vir, dirá: ‘Amigo, temos um lugar melhor para você!’. Então você será honrado diante de todos os convidados.
11 Oni gura enengombo enengo oowooyi bingami okooteku ngu, Anutdo oowooyi yeni merako uwa. Ene oni gura, ene oni songo nowoondoyemo ameno oorootekungga ngu, Anutdo yoro oowooyi bingamidodo awuno oorengo yewa. Eyingo.
11 Pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados”.
12 Yisasdo Parisi oningga oo kayingo simburiga nguya eyingo. Ge oowari gura kaya ngu, ge gengo dobookurige, konebage, ko gengo kenggemo oni, ko ende gobooro oni ngu, ene beye digidodo oni ngu nangge ma negoyerowero. Ge ngundiro tewaku ngu, enebana gengo oo kawoku nguro gumi oo karo gunootoyi, ge enengo yano oororo, oowari gumi newa. Gengo nowoondoge nguro nangge ma ingowero.
12 Então Jesus se voltou para o anfitrião e disse: “Quando oferecer um banquete ou jantar, não convide amigos, irmãos, parentes e vizinhos ricos. Eles poderão retribuir o convite, e essa será sua única recompensa.
13 Kini, ge oo simbo urungga ko kaya ngu, arisa, ge komo oni simoo bare angoyi, sayi mambudodo goweye biyomi ngu, kekandeye biyomi ko doongeye kiringo oni ngu negoyerootoyi, ngundo mayero newanggo.
13 Em vez disso, convide os pobres, os aleijados, os mancos e os cegos.
14 Ge muri ngundiro ngu tetoyi, nguro Anutdo geyoro oni oni tewa. Ngundiro oni, ngundo ene gengo oo simboga karo yunowoku, ngu gumi ma karo gunoweroyi, ene ereremo kini. Kootuyisina, Anutdo gengo oo simboga kawoku nguro ngu Anutro oni nenengomu merenonggo ko ootoogewanggoku naruno, ngundo gumi oo gunowa. Eyingo.
14 Assim, na ressurreição dos justos, você será recompensado por ter convidado aqueles que não podiam lhe retribuir”.
15 Ngu naruno, oni Yisasdodo oowari neyingomu ngu gurado Yisasro mandeni ngu ingoro, ootoogero Yisasno eyingo. Oni ene Anutro ende musiyonimo simbo kayingo ngu newaku ngu, ene mete oni oni tero oruwa. Eyingo.
15 Ao ouvir isso, um homem que estava à mesa com Jesus exclamou: “Feliz será aquele que participar do banquete no reino de Deus!”.
16 Ene Yisasdo ngu oningga nguya mande adingayi eyingo. Oni gura ene oo simbo urungga kawero ngu, ene koretero oni simoo bare oowooyinggano kuri ero endeyootoni ingowanggo. Nguro naruni nguya ero yunowa.
16 Jesus respondeu com a seguinte parábola: “Certo homem preparou um grande banquete e enviou muitos convites.
17 Oode oowari kaweroyi naruno, oni oo simburigakundo enengo kirikiri oni sureyeroro ewa. Ge toongeya, nondo kuri onino ewonoku nguno ngandiya e. Ye mete ataga mayeyi, no oo kuri karo yomosiyooteno. Eyingo.
17 Quando estava tudo pronto, mandou seu servo dizer aos convidados: ‘Venham, o banquete está pronto’.
18 Ene ngu oniku bidodo enengo ko songo songo, ero ewonggo. Noore ma oorowuwato, ewonggo. Oni gurado ewo. No mera gura keta uriyowonoku, no toongero ngu kenowano. Oniyooge, no ma oororo kenowano. Gedo ooroya ngundiya e.
18 Mas todos eles deram desculpas. Um disse: ‘Acabei de comprar um campo e preciso inspecioná-lo. Peço que me desculpe’.
19 Ngundiro etoni, oni gurado ero ewo. No Bulmakawu bo keta kande eraya (10) uriyowonoku, nguro no oororo ngu towoongoro kenowero nguro ooroya awanggemo e. Oniyooge, noro ma ingowero. Eyingo.
19 Outro disse: ‘Acabei de comprar cinco juntas de bois e quero experimentá-las. Sinto muito’.
20 Oni gurado ewo. No ataga bare yoro, nguro no ma oorowuwano. Eyingo.
20 Ainda outro disse: ‘Acabei de me casar e não posso ir’.
21 Ngundiro nguro, kirikiri oni ko oororo, enengo oni urunggakuno ngu bidodoboro ewo. Ya simburigaku ngundiro ingoro, ene sanggiri tero, enengo kirikiri oniya ewo. Ge sodedo ooroya, nga endega ngaro oore urungga nguno ko oore bobodimo nguno, angoyi oni, oni goweye biyomi, doongeye kiringo, ko oni kekandeye biyobiyomi ngu bidodo yoyoya mayetooga, ngundo noro yano ngano ombuyi. Eyingo.
21 “O servo voltou e informou a seu senhor o que tinham dito. Ele ficou furioso e ordenou: ‘Vá depressa pelas ruas e becos da cidade e convide os pobres, os aleijados, os cegos e os mancos’.
22 Kootuyisina, kirikiri oninggakundo, oni urunggakuya ewo. Urungga, gedo ewoku ngundiro tewono. Ene yaba gidarega kingo ooroote. Eyingo.
22 Depois de cumprir essa ordem, o servo informou: ‘Ainda há lugar para mais gente’.
23 Oni urungga ngundo enengo kirikiri oninggakuya ewo. Ge ooroya, oore ururu bidodomo endeyoya, ko kanggakuri endeyoya ngunonggo, oni simoo bare yoyoya mayetooga, ngundo noro yangga nga ndindi teni, ero ingooteno.
23 Então o senhor disse: ‘Vá pelas estradas do campo e junto às cercas entre as videiras e insista com todos que encontrar para que venham, de modo que minha casa fique cheia.
24 No geno hamoo eteno! Nondo oni kuri ero endeyowonomu oni ngu bidodo ene nondo oowari simboga katenoku, nga gurado bodaga ma nero ingowa. Eyingo.
24 Pois nenhum dos que antes foram convidados provará do meu banquete’”.
25 Oni simoo bare urungga Yisas keyoro endeyoyingomu ngusina yowoorengoro eyingo.
25 Uma grande multidão seguia Jesus, que se voltou para ela e disse:
26 Oni gura no tanggenemo omburo ngu, ene komo Anutro ingooteku ingonduduga, ngundo eweyi, nemi, simoongo, konebeyi, kuwookuwooyi, ko enengo goweyi keta oruweroyi, ingonduduga ngu Anutro ingootekuga, ngundo oo bidodo dagayeroote. Ene ngundiro ma tero ngu, asa, ene noro kirikiri oni tero ma oruwa.
26 “Se alguém que me segue amar pai e mãe, esposa e filhos, irmãos e irmãs, e até mesmo a própria vida, mais que a mim, não pode ser meu discípulo.
27 Oni gura noro ingoro no keneroro endeyootoni, nguro ene komo meyero kowuri gura gura onindo inowanggoku ngu no oowoonemboro ngu koorowoo. Ene oni gura kowuri ngundiro koorowooweroyi ereremo kini ngu, ene noro kirikiri oni ma tewa.
27 E, se não tomar sua cruz e me seguir, não pode ser meu discípulo.
28 Ye kewooroyemo oni gura ya pirungga sambono yewero ngu, ene komo koreteya bibiteya ya ngu yemukoweroyi nguro urini ngu gome kandangero ingowa.
28 “Quem começa a construir uma torre sem antes calcular o custo e ver se possui dinheiro suficiente para terminá-la?
29 — ausente —
29 Pois, se completar apenas os alicerces e ficar sem dinheiro, todos rirão dele,
30 — ausente —
30 dizendo: ‘Esse aí começou a construir, mas não conseguiu terminar!’.
31 Ngundiro ero, asa, mande adingayi gura eyingo. Mera ngaro oo sobosobo tabango oni gura, ene toongero tabango guraya ebe urewero ngu, asa, koretero, ene bibitero ingondudu gome terogogo, enengo me oni (10,000) ngundo ene mete tabango gurado me oni (20,000) ngu yutoro oweyerowa, bine, ngundi kini, bine? Ene komo gome ingondudu terogogo.
31 “Ou que rei iria à guerra sem antes avaliar se seu exército de dez mil poderia derrotar os vinte mil que vêm contra ele?
32 Ene ebe ureweroyi yanggangoni ereremo kini nguro, asa, enengo me oniku oriroko oodoyi, ene sodedomangge mande soweyoro ewa. Noore ebe sodedo ma urewato. Kini, noore komo koreteya bibiteya, imakeyingo murimo doboo yeyiga. Eyingo.
32 E, se concluir que não, o rei enviará uma delegação para negociar um acordo de paz enquanto o inimigo está longe.
33 Ene koretero ye komo nowoondoye, ingonduduye ngu bidodo Anutno yero, enengo ko tewanggo. Ngundiro nangge, oni gura ye kewooroyemo nguno, ene enengo oo bidodo ma kootu inoro ngu, asa, ene noro kirikiri oni kirarongo ma tero oruwa. Eyingo.
33 Da mesma forma, ninguém pode se tornar meu discípulo sem abrir mão de tudo que possui.
34 Ene mande adingayi gura eyingo. Sayi nembo (Sol) ngu oo gome. Ene sayi nembo ningguri kinitetoni ngu, asa, noore ndadiro tetooye, ngu ningguriga ngu ko mete tewa? Kini, noorendo ngu yomosiyoweroyi, ereremo kini.
34 “O sal é bom para temperar, mas, se perder o sabor, como torná-lo salgado outra vez?
35 Sayi nembo (Sol) ngundiro ngu, mera oo miweroyi kono nguno yeweroyi nguya kini. Noore Bulmakawu usedodo yowuruwooro ngundo mera tetooye, urumidodo teweroyi nguya kini. Noore ngundiromu ngu kingo tarangooteto. Oni sodeyi mande ingoweroyi gome metemi ngu, ene komo mande nga gome ingoni! Eyingo.
35 O sal sem sabor não serve nem para o solo nem para adubo; é jogado fora. Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.