Lucas 10

ANUTRO MANDE KETA (RWO-RAWA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Kootuyisina, Oo Bidodo Simburi Simbunani, ngundo oni onibi kabusa kande eraya kegidemboro eraya (72) rogoyeroro enengo ko teweroyimboro eraya eraya sureyerootoni sayingo. Ngundiro saro ngu, ene ende bobodi, ende ururu ngu bidodomo nguya koretero satoyi, asa, kootuyisina Yisas enebana keyeroro toongeyingo.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Yisasdo ngu oniku mande adingayi gura yunoro eyingo. Oowari kono gome enggemukoote. Ene ko oni oowooyingga kini. Ngundiro nguro, ye ooroya ko simburi Anutno kira etoyiga, ngundo ene mete ko oni sureyerootoni, oororo, kono oowari engge ngu yoro yowuruwoowanggo. Oowari ngu oni simoo bare ene Anutro mandeni ingowero ingootenggo.
2 E lhes disse:
3 Ye oorowuyi! Ingoyi, nondo ye sureyerootoowe, satenggoku ngu, bo Sipsip nangoni imakeyingo muriningga ngundiromu ngu bo koki kewooroyemo sureyerootoowe satenggo.
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Ye beye siri, kasi, ko keye goweyi nguya ma yowero. Saro ooreko oni simoo bare yeyoro nguya, mande mande ma ewero kini ye komo dagayeroya sayi.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 Ye saro ya gura newendemo uya ngu, ngandiya eyi. Nga ya newendemo simoo bare nga Anutnonggo sumange ayibidodo ombuteku ngu yeya oriyi. Eyingo.
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Ene ngu yano nguno oni simoo bare gura ene nowoondoye muri imakeyingo ngu oodoyi ngu, asa, yendo Anutro sumange ayibiningga yunootenggoku ngu, oororo ngu oningga nguya oruwa. Ene kinitetoni ngu, yengo sumange ayibiga ngu ko yowoorengoro yengomo ko omburo oruwa.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Ye komo ngu ya gurananggega nguno nangge oriyi. Ye enendo oowari sono oo yunootenggoku, ngu nero oodoyi, nguno yengo ko tetenggoku, nguro uriyi mete yowanggo. Ye komo ngu yangga nguno nangge wetoya ngunonggo saya ko teyi.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Ene ende gurano saya utoyiga, ngu endemo oni, ngundo ye yoyoya enengo yano utoyiga nguno oowari yunootoyiga, ngu nangge neyi.
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 Ye mete ngu endemo sayi oni yomosiyeroya, ye ngandiya eyi. Anut Oo Bidodo Simburi Simbunani, ngundo simoo bare soboyeroweroyi naruni, ngu kuri ye tanggeyemo ombuteku nga, eya eyi. Eyingo.
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 — ausente —
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 — ausente —
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 No yeno hamoo eteno. Anutdo wirikoyeroweroyi naru wenga urunggano, nguno ngu ende gurado Anutro ko oni ma yoyoro kawararayeroro ngu, asa, ene nguro ngu naruno kowuri urungga oorengo yowanggo. Ngu ogingo urungga ngu Sodom endemo oni muri biyomi teyingongga nguro ogingo yowanggoku ngu endemo oni muri biyomi tewonggoku ngu dagayeroro ogingo urungga oorengo yowanggo. Ero eyingo.
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 Ye Korasin ende oni, ye Betisayida ende oni ye gowugowurongo! Tayiya Sayidon ende eraya nguno muri songo oorengo gura onindo ma teweroyimu ngu, yeno tewonoku ngundiro nguro tetoowe ngu, ene mete nowoondoye yowoorengootoyi, nguro ngguyinggayi tero, de nombo dabemimo bibitero oriyingo ngundiro.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Hamoo oorengo Anutdo wirikoyeroyingo naruno, yendo kowuringga yoweroyiga ngu, ngu Sayidon Tayiya ende erayaga ngundo kowuri yoweroyi ngu dagayeroro urungga oorengo yowanggo.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Ye Kapeniyam endemo oni ngundo yengo oowooye bingamiye okootoyi sambono oorero oorootenggo, bine? Hamoo oorengo kini. Ye Anutro nowoondoyemo hamoo ma teyingo nguro Anutdo yoyoro de nombono nguno oorongooyerootoni uwanggo. Eyingo.
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 Yisasdo enengo kirikiri onino eyingo. Oni ene ye manggoye ingootenggoku, ngu ene no manggone nguya ingoowe. Oni ene kootuyunootenggoku ngu, asa, ene no nguya kootu nunoote. Ene no kootu nunooteku ngu, ene Anutdo sowenerootoni ombuwonomu nguya kootu inoote. Eyingo.
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Enengo ko oni onibi kabusa kande eraya kegidemboro eraya ngundo kono sayingoku ko mayero oni oni urungga tero Oo Bidodo Simburi Simbunani nguno eyingo. Urungga Oo Bidodo Simburi, noore saro ko tero nguno, gengo oowoongge etooye oombooro biyomi ngu noorengo manggonani nguya, gome keyoro sawonggo. Eyingo.
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Yisasdo gumi eyingo. Kurimi, no Setan kenootoowe, sambononggo himi, yowari ngundiro sorewo.
18 Jesus lhes disse:
19 Ye ingoyi! Ngu hamoo oorengo. Nondo yanggango ye kuri yunowono. Nguro ngu, ye sire biyomi, putegooro dogingo ko oo biyomi gura wongoowanggoku nguno, ko ye mundi oni oo biyomi nguro yanggangoye ngu, ko oo biyomi gurado ye ma yomburiyerowa.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 Oombooro biyomimbo yengo manggoye ingoro keyowonggoku nguro, ye ma oni oni tewero. Kini, Anutdo yengo weti biyomi ngu andangeyunowokuro nguro yengo oowooye ngu sambo endemo kuri nakangoyunowoku, nguro ye Anutro oni oni teyi. Eyingo.
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Ngu naruno nguno, Yuka Kundingiyi, ngundo Yisas yeni oni oni tero, ero eyingo. Awa, ge sambo ende nguro, ko mera ngaro nguya oo ngu bidodoboro simburi urungga oorengo ooroote. Nguro no geno esosootero yemboongeteno. Gedo kuri oo ngu oni ingonduduye mande mandeyedodo onino ngu oongooyingo. Ene ge simooye bobodi nangge tunoo etuyeroote. Yo, Awa gengo ingonduduge ngundiro.
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 Nenengo Awanembo oo bidodo no kandenemo yemukowo. Oni gurado enengo Nangoni nguro ma ingootoni ngu, Awa enengombo nangge Nangonimboro ingoote. Oni gurado Awa ma ingooteku, enengo Nangonimbo nangge Eweyi ingoote. Ene oni ngu Nangonimbo Eweyi etuyerootoni ngu, ene nguya Eweyimboro muri ingowanggo. Eyingo.
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Yisas enengo kirikiri oni nangge oodoyi ngusina yowoorengoro eyingo. Oni ene oo yendo kenootenggoku nga, ene nguya ngu kenoro ngu, ene oni oni tero oruwanggo. Eyingo.
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 No yeno hamoo eteno. Kurimi, Anutro ingondudu eyingo oni, ko mera ngaro oo sobosobo oni Koreteyingo nguya ene oo nga kenowero ero ene ma kenoyingo. Yendo ataga oo kenootenggoku, ngandiro ene ma kenoyingo. Ene nga mandega yendo ingootenggoku nga ingowero eyingo. Ene ma ingoyingo. Eyingo.
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Naru gurano, mamana mande etuyeroyingo oninggado Yisas towoongowero eyingo. Oo etuyeroyingo oni, no ndadiro terogogo, no suwooyi sano keta gome oruwano? Eyingo.
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Ngundiro etoni, Yisasdo mande gumi eyingo. Mamana mandeno ngu ndadiro nakangoyingo? Ge ndadiro kandangero ingoote? Eyingo.
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Ngu oningga ngundo gumi eyingo. Anut ngu gengo Urungga Oo Bidodo Simburi Simbuge. Gengo nowoondoge bidodo, gaboge bidodo, ingonduduge bidodo yanggangongge ngu bidodo ene ino. Gengomboro ingooteku ngundiya nangge oni dobooge tanggegemo oorootenggoku nguro nguya gome ingo. Eyingo.
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Yisasdo ngu oningga nguya eyingo. Ge hamoo nenengo ete. Ge ngundiro nangge tero endeyoro oruwaku ngu, ge keta suwooyi sano oruwa. Eyingo.
28 Então Jesus lhe disse:
29 Ngu mamana mandero oningga ngu newendemonggo Yisasdo mandega ewoku ngu ingowero yokoro, enengo ingonduduningga wesiyoro ewero no oni nenengo ero, ene nguro sumoo gura eyingo. Oni no tanggenemo oorooteku ngu, oone ngu noro doboone?
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Etoni, arisa, Yisasdo mande adingayi gura ngandiro eyingo. Oni gura Yerusalemnonggo Yeriko uwero uyingo. Ngundiro uwootoni, yakaka oni biyomi, ngundo ooreko kenoro, dowooro ureyi kumoowero tetoni yokoro, enengo sitowini sobibiyoro yomukoro satoyi, oninggaku kumoowero namoko teyingo.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 Ngu naruno, Anutno wooro yeyingo oni gura, oore ngu keyoro uro, ngu oningga ngu kenoro, ene oore dabemisinanggo torige torige uro dagaro toongeyingo.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 Ngu naruno nangge, yambo yaro kirikiri oni ngu oorega ngu keyoro uyingo. Ngu oningga ngu kenoro yokoro, ene oore dabemisinanggo dagaro uro toongeyingo. Liwayi ngu Yekob nangoni gura, nguro soweni. Anutdo ene wooro yeweroyi nguro oo kirikiri teweroyi ko yunoyingo)
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 Kootu oorengo Sameriya oni gura, ngu oorega ngu nangge keyoro ombuyingo. Yuda oni ngu Sameriya oni ngu ko gobooro ma tetenggo. Ngundiromu ene Sameriya oningga ngu omburo, ngu oningga ngu kenoro, nowoondoyi urungga teyingo.
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 Tanggeyimo omburo kenoro, Wayin sonoyi ko bo urumimbo nguya mambuni sonowooro yomosiyoro Marasinmbo mambuniku gosiyoro yokoro, okooro, enengo Hos bodaga oowooyi Donggi ngu sanganimo yero endemo toongero, nguno ooreko oni mayero wereweroyi yano uro, nguno yomosiyoro gome sobowooro oruwo.
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 Sengetoni, ene toongewero ootoogero, sa guranangge nguro ko uri beye ngu ya simburigaku inoro eyingo. Ge nga oningga nga gome sobowooya ootoo. Gengo beye gura nga oningga ngaro yokowaku ngu, nobana ko omburo, wendangero gumi gunowano. Eyingo.
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Ge ndadiro ingoote? Oni kabusa ngu oorega ngu keyoro ombuyingo. Onendo ngu oningga ogingo biyomi yoro oruwoku, nguro dobooyi oorengo? Eyingo.
36 Então Jesus perguntou:
37 Ngundiro ero yokootoni, mamana mande etuyeroyingo oningga ngundo mande gumi eyingo. Ngu oningga nguro nowoondoyi tero hoorooweyingongga nguro dobooyi. Etoni, Yisasdo gumi eyingo. Ge ooroya, ngundiya, nangge te. Eyingo.
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Naru gura, Yisasdo enengo kirikiri onidodo, yade yade oororo, ende bodagano tunooteyingo. Nguno bare gura oowooyi Mata ngundo Yisas garo yoyowero enengo yano oorowuyingo.
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Mata nguro koneyo oowooyi Mariya. Mariya ngu omburo Yisas tanggeyimo bibitero, mande etoni ngu ingoro oruwo.
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 Ene Matando ngu oowari, ko oo urungga tero, yomosiyoweroyi nguro oororo omburo teyingo. Ngundiro tero, nguno Mataro ingonduduni ngu oowari oo ngu yomosiyoro, nguro ingondudu urungga teyingo. Ngundiro tero, Matando Yisasno oororo eyingo. Oo Bidodo Simburi, konegene Mariya ngu ene no noyokootoni, noso nangge oo yomosiyootoowe, ene ngu kingo bibitero ooroote. Gedo ene sureyootooga, no hoorooweneroni. Ge nguro ma ingondudu tete, eyingo.
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 — ausente —
41 Mas o Senhor respondeu:
42 — ausente —
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.