João 6
Anutlo Sumange Mande Keda (RWO-KARO) vs NTLH
1 Ngu mandega ngu kinitetoni, Yesus ene Galili mela ngulo sono koongeyingo oowooyi Tayibiriyas, (Galili) ngu anduloko nguno ulelewolo.
1 Depois disso, Jesus atravessou o lago da Galileia, que também é chamado de Tiberíades.
2 Nguno ulooletoni, oni simoo bale oowooyingga oolengo, ngundo Yesusndo oo sungo gula onindo ma teweloyim sayi onino tetoni, ngulo ene Yesus kenolo, keyolo endeyowonggori.
2 Uma grande multidão o seguia porque eles tinham visto os milagres que Jesus tinha feito, curando os doentes.
3 Ene ngundilo tetoyi, Yesusndo enengo sulena onikuya pulimo oolelo, nguno bibitewonggori.
3 Ele subiu um monte e sentou-se ali com os seus discípulos.
4 Ngu naluno nguno, Yuda onilo Pasowa nalu kundingiyi, ngu namoko tete.
4 A Páscoa , a festa principal dos judeus, estava perto.
5 — ausente —
5 Jesus olhou em volta de si e viu que uma grande multidão estava chegando perto dele. Então disse a Filipe:
6 — ausente —
6 Ele sabia muito bem o que ia fazer, mas disse isso para ver qual seria a resposta de Filipe.
7 Pilipndo mandeni ngu ingolo, gumilo ewolo. Noole sa nalu onibiga (200) ko tetooye ngu, ko ngulo uliyi yowatoku, ngundo nga oni simoo bale ulungga ngalo oomanongoyingo bodaga uliyootooye, ma mete tewa. Hamoo oolengo kinilo ewolo.
7 Filipe respondeu assim: — Para cada pessoa poder receber um pouco de pão, nós precisaríamos gastar mais de duzentas moedas de prata .
8 Ngu naluno nguno, Yesuslo sulena oni gula, oowooyi Enduru, ngu Sayimon Pita koneyo, ngundo Yesusnolo ewolo.
8 Então um dos discípulos, André, irmão de Simão Pedro, disse:
9 Simoo kosiyi gula nooledodo ngano oolooteto. Ngundo ene oomanongoyingo kandegula ko iso elaya bodaga nguya moole. Ene ngundo oni simoo bale ngandilo ulungga nga ma mete tewalo ewolo.
9 — Está aqui um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixinhos. Mas o que é isso para tanta gente?
10 Ene ngundilo etoni, asa, Yesusndo ewolo. Simoo baleno etoyiga, ene bibiteyi, so gome gome nguno oluwolo. Ene ngundilo etoyi ngu, asa, oniku nguno bibitewonggori. Ngu simoo ngu bidodo gooboongootoni, ngu ulungga oolengo (5,000).
10 Jesus disse: Então todos se sentaram. (Havia muita grama naquele lugar.) Estavam ali quase cinco mil homens.
11 Oni simoo bale bibitemukootoyi, Yesusndo ngu oomanongoyingoku yolo, Anutno esetelo, enengo sulena oni yunootoni, ngundo bayetelo, oni simoo bale yunowonggori. Ngundilo telo, Yesus ene iso elayagaku nguya yolo, Anutno esetelo, bayetelo yunootoni, nelo, ene useye mete tewonggori.
11 Em seguida Jesus pegou os pães, deu graças a Deus e os repartiu com todos; e fez o mesmo com os peixes. E todos comeram à vontade.
12 Oowali netoyi mete tetoni, asa, Yesusndo enengo sulena onikuno ewolo. Ye oowali netoyi sosolango gumgum oolooteku, ngu yoya, ngu gula ma yokootoyi biyomi yewelo ewolo.
12 Quando já estavam satisfeitos, ele disse aos discípulos:
13 Ngundilo etoni, ene oowali oomanongoyingo gumgum gooboongoolo, siliyootoyi, si kande elaya kegidembolo elaya hangewolo. Ngu oowali oomanongoyingo kandegulaga, ngu netoyi, gumi oodoni, ngundilo siliyowonggori.
13 Eles ajuntaram os pedaços e encheram doze cestos com o que sobrou dos cinco pães.
14 Oni simoo bale ngu oo sungo gula onindo ma teweloyim, ngu Yesusndo tetoni kenolo ewonggori. Hamoo oolengo, nga oningga nga, ene Anutlo ingondudu eyingo oni Mosesndo sobowooyi, elo ewoku, ngu nga oninggaku nga! Elo ewonggori.
14 Os que viram esse milagre de Jesus disseram: — De fato, este é o
15 Ene ngundilo etoyi ngu, ariya, Yesus ene ingowolo. Oni simoo baledo ene dowoolo, enengo mela nga oo bidodo sobosobo ulungga yeweloyimbolo ingowonggori. Ngundilo ngulo, Yesus enesu nangge oololo, mela pulimo oolewolo.
15 Jesus ficou sabendo que queriam levá-lo à força para o fazerem rei; então voltou sozinho para o monte.
16 Ngu nalungga ngu suwoo tetoni, Yesuslo sulena oniku sono koongeyingomo uwonggori.
16 De tardinha, os discípulos de Jesus desceram até o lago.
17 Ene wanggo gula sanganimo oolelo, ene sono koongeyingo kewoolo oolengowoole oolouwonggori. Ene Kaperniyam endemo ulelewelo ooloutoyi suwootewolo. Suwootetoni, Yesus eneno ma tunooteyingo.
17 Subiram num barco e começaram a atravessar o lago na direção da cidade de Cafarnaum. Quando já estava escuro, Jesus ainda não tinha vindo se encontrar com eles.
18 Ngu naluno nguno, doogo yanggango ulungga oolengo yootoni, sono koongeyingonggaku dookelo, pigipokuli ulungga yewolo.
18 De repente, um vento forte começou a soprar e a levantar as ondas.
19 Ene wanggo woosoolo bodaga yowoko (Kilomita) kandegula (5) ngundi kandegula gidembolo gulanangge (6) ngundilo oololo ngu, ene Yesus kenootoyi, sono koongeyingo sanganiwoole eneno ombuwolo. Yesus yade oololo, wanggo tanggeyimo ombuwelo tetoni, ngulo enengo sulena oniku sosoleyingo ulungga oolengo tewonggori.
19 Os discípulos já tinham remado uns cinco ou seis quilômetros, quando viram Jesus andando em cima da água e chegando perto do barco. E ficaram com muito medo.
20 Ene Yesusndo enengo sosoleyingo, ngu yeyolo ingolo, ngulo ene sodedonangge ewolo. Ye ma sosolewelo! Nondo nangge, yeno ombutenoku nga! Elo ewolo.
20 Mas Jesus disse:
21 Ene ngundilo etoni, ariya, enengo sulena onikundo Yesus wanggo sanganimo oolenilo etoyi, ngulo ene sanganimo oolewolo. Ooletoni, wanggo ngu naluno nangge, melangga sawelo ewonggoku, nguno tunootewolo.
21 Então eles o receberam com prazer no barco e logo chegaram ao lugar para onde estavam indo.
22 Sengetoni, oni simoo bale sono koongewo anduloko oluwonggo. Ene ngandilo ingowonggori. Kuyowo wanggo gulanangge oodoni, nguno Yesus ooletoni, ngu ma kenowonggori. Kini, enengo sulena oni ngundo nangge wanggo ngu sanganimo oolelo sawonggori.
22 No dia seguinte a multidão que estava no lado leste do lago viu que ali só havia um barco pequeno. Sabiam que Jesus não tinha embarcado com os discípulos, pois estes haviam saído sozinhos.
23 Ene ngu naluno nguno, wanggo gidega Tayibiriyas endemonggo ngu mayelo, sakiko oni simoo bale oolootenggoku, nguno gosiyowonggori. Ngu musiyonggano, nguno Yesusndo kuli oomanongoyingo Anutno esetelo yunootoni, newonggoku melanggano nguno.
23 Enquanto isso, outros barcos chegaram da cidade de Tiberíades e encostaram perto do lugar onde a multidão tinha comido pão depois de o Senhor Jesus ter dado graças.
24 Oni simoo baledo, ngu Yesus enengo sulena oni nguya, ereweyelolo, ene nguno ma yeyowonggori. Ene ma yeyolo, ngulo ene wanggo gidega sanganimo oolelo, Yesus erewelo Kaperniyam endemo oolouwonggori.
24 Quando viram que Jesus e os seus discípulos não estavam ali, subiram nos barcos e saíram para Cafarnaum a fim de procurá-lo.
25 Oni simoo bale ngu Yesus sono koongeyingo anduloko kenolo, sumoo inolo ewonggori. Oo etuyeloyingo oni ulungga, ge ndawu nalunggano ngano mayewo? Elo ewonggori.
25 A multidão encontrou Jesus no lado oeste do lago, e perguntaram a ele: — Mestre, quando foi que o senhor chegou aqui?
26 Ene ngundilo sumoo etoyi ngu, asa, Yesusndo mande gumi ewolo. No hamoo oolengo, yeno eteno. Ye oo sungo gula onindo ma teweloyim, nondo tetoowe tunooteteku ngu, ye ma kenolo ingolo, ngulo ye no erewenelootenggo. Kini, ye no erewenelootenggoku ngulo damoni ngandilo. Ye oomanongoyingo newonggoku, ngundo useye bakini yewoku, ngulo ye no erewenelootenggo.
26 Jesus respondeu:
27 Ye oowali ngundilo biyomi yeweloyi, ngulo nangge, ma koyi telo yowelo. Kini, ye komo oowali sugi sugi oluweloyi ngulo koyi teya yoyi. Ngu oowalingga ngu Oni Nangoni ngundo ye yunowa. Yo, enengo eweyimbo ngu kongga ngulo eneno elo sunggi yewolo ewolo.
27 Não trabalhem a fim de conseguir a comida que se estraga, mas a fim de conseguir a comida que dura para a vida eterna. O
28 Ngundilo etoni, enebana Yesusno sumoo inolo ewonggori. Noole komo ndatelo telo, noole Anutlo ko ngu tewato? Elo ewonggori.
28 — O que é que Deus quer que a gente faça? — perguntaram eles.
29 Ene ngundilo sumoo etoyi, asa, Yesusndo gumi ewolo. Anutlo koni ngu ngandilo. Ye komo nga oningga Anutndo suleyootoni, ombuyingo, ngulo ye nowoondoyemo hamoo teyilo ewolo.
29 — Ele quer que vocês creiam naquele que ele enviou! — respondeu Jesus.
30 Ngundilo etoni, enebana Yesusno sumoo ewonggori. Ge ndatelo oo sungo gula onindo ma teweloyiga ge tewaku, ngulo noole ngu kenolo, gengo mandege ingootooye, nowoondonayimo hamoo tewa? Ge ndawu kongga tete?
30 Eles disseram: — Que milagre o senhor vai fazer para a gente ver e crer no senhor? O que é que o senhor pode fazer?
31 Noolengo osi sambanayi, ene kuli oni kini melako ootoolo, nguno ene oowali gula yolo newonggori. Ngu oowalingga ngu oowooyi Mana. Anutlo mandeno ngandilolo ewolo.
31 Os nossos antepassados comeram o maná no deserto, como dizem as Escrituras Sagradas : “Do céu ele deu pão para eles comerem.”
32 Ngundilo etoyi, Yesusndo ewolo. Hamoo oolengo, no yeno eteno. Mosesndo Sambo endemo oomanongoyingo ye ma yunowolo. Kini, nolo Awane ngundo Sambo endemo oowali oolengo ngu ye yunowolo.
32 Jesus disse:
33 Nga oomanongoyingo hamoongga nga, ngu Anutndo Sambo endemonggo oningga suleyootoni ombuyingongga ngu. Ombulo, ngundo keda oolengo oluweloyi ngu oni simoo bale melako ngano oolootenggoku, ngu yunootelo ewolo.
33 Porque o pão que Deus dá é aquele que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Ngundilo etoni, onikundo Yesusno ewonggori. Oni ulungga, ge komo ngu oowali oomanongoyingongga ngu suwoo suwoo noole yunoyatolo ewonggori.
34 — Queremos que o senhor nos dê sempre desse pão! — pediram eles.
35 Ene ngundilo etoyi, asa, Yesusndo gumi ewolo. Nondo nangge, no suwoo suwoo keda oluweloyi ngulo oomanongoyingo oolengo. Oni ene nono ombulo ngu, ene oowalilo ko ma kumoowa. Ngundilo nangge, oni nolo newendemo hamoo teteku ngu, ene sonolo ko ma ingolo hahangewa.
35 Jesus respondeu:
36 Nondo yeno eteno. Ye kuli no neyowonggoku, ene ye nono nowoondoyemo hamoo ma tewonggori.
36 Mas eu já disse que vocês não creem em mim, embora estejam me vendo.
37 Oni simoo bale bidodo ngu Awando no nunootoni, ene nono ombuwanggo. Oni nono ombuwanggoku, ngu nondo ene ma oweyelootoowe, sawanggo. Hamoo oolengo kini!
37 Todos aqueles que o Pai me dá virão a mim; e de modo nenhum jogarei fora aqueles que vierem a mim.
38 No Sambo Endemonggo ombuyingo ngu, no nenengo ingondudune keyowelo ma ombuwonowo. Kini, no mela ngano ombuwonoku ngu, nolo Awane, ngundo no sulenelootoni, ombuwonokungga, ngulo ingonduduni nangge keyolo ombuwonowo.
38 Pois eu desci do céu para fazer a vontade daquele que me enviou e não para fazer a minha própria vontade.
39 No sulenelootoni ombuyingo, Awanengga ngulo ingonduduni, ngu ngandilo. Oni simoo bale ene kuli no nunoyingo, no ngu gula ma yokowano. Kini, no komo nalu sosowoomo ko yokutuyelootoowe, ootookoowanggo.
39 E a vontade de quem me enviou é esta: que nenhum daqueles que o Pai me deu se perca, mas que eu ressuscite todos no último dia.
40 Nolo Awanembolo ingonduduni ngu ngandilo. Oni bidodo nangoni kenolo, ngulo nowoondoyemo hamoo telo ngu, asa, ene suwoo suwoo sugi sugi kedaga ngu yowanggo. Nondo kootusina nalu sosowoomo ko yokutuyelootoowe ootookoowanggolo ewolo.
40 Pois a vontade do meu Pai é que todos os que veem o Filho e creem nele tenham a vida eterna; e no último dia eu os ressuscitarei.
41 Yesusndo ewolo. No nangge, no nga oomanongoyingongga ngando Sambo ende ngu yokolo, ombuwonoku nga! Yesusndo ngundilo etoni, ngulo Yuda onindo ngu ingolo sanggili telo, mande mande ulungga eneya ewonggori.
41 Eles começaram a criticar Jesus porque ele tinha dito: “Eu sou o pão que desceu do céu.”
42 Enendo ewonggori. Nga Yesus oningga nga, ngu Yoseplo nangoni. Noole enengo eweyi nemi nguya ingooteto. Ndatelo ngulo, ene ngandilo ete. Nondo Sambo ende yokolo ombuwonowo, elo ete? Elo ewonggori.
42 E diziam: — Este não é Jesus, filho de José? Por acaso nós não conhecemos o pai e a mãe dele? Como é que agora ele diz que desceu do céu?
43 Ene mande ngundilo etoyi, asa, Yesusndo mande gumi ewolo. Yengo nangge mande oowooyingga elo, ma boguwoolo oluwelo.
43 Jesus respondeu:
44 Oni gula kingo nono ma ombuwa. Kini, Awando no sulenelootoni, ombuwonoku, ngu enengombo oni gula ingoyingo inootoni, ngunonggo ene nono ombuwaku ngu, asa, nalu sosowoomo, nondo yokutuwootoowe, ene ko keda ootookoowa.
44 Só poderão vir a mim aqueles que forem trazidos pelo Pai, que me enviou, e eu os ressuscitarei no último dia.
45 Mande nga ngu, Anutlo ingondudu eyingo onilo nakayano ooloote.
45 Nos
46 Oni gulado ene no Awane kuli ma kenowolo. Kini, nga oningga ngando nangge, ene Anut tanggeyimonggo ombuwoku, ngundo nangge ene Anut kenolo oluwoli.
46 Isso não quer dizer que alguém já tenha visto o Pai, a não ser aquele que vem de Deus; ele já viu o Pai.
47 Hamoo oolengo, no yeno eteno. Oni nolo newende hamoo tewaku ngu, ene ngu suwoo suwoo sugi sugi keda oluwa.
47 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem crê tem a vida eterna.
48 Nondo nangge, no oowali oomanongoyingo oolengo suwoo suwoo keda oluweloyiga ngu!
48 Eu sou o pão da vida.
49 Kulimi yengo osisambayebo, ene oni kini melako oluwonggoku, nguno ene Sambononggo Mana nelo, ene kuli kumoomukowonggori.
49 Os antepassados de vocês comeram o maná no deserto, mas morreram.
50 Ene nga oowali oomanongoyingo hamoongga, ngu Sambo endemonggo yokootoni, melako ngano ombuyingongga nga, oni ngu nelo ngu, ene ma kumoowanggo.
50 Aqui está o pão que desce do céu; e quem comer desse pão nunca morrerá.
51 No nga oomanongoyingongga nga ngu, suwoo suwoo keda oluweloyiga nga Sambo ende yokolo, melako ngano ombuwonowo. Oni gula ene ngu oowali oomanongoyingongga ngu nelo ngu, ene suwoo suwoo keda oluwa. Yo, hamoo, nenengo gowene nga ngu, mela ngalo oni simoo balelo woolo yeweloyimbolo yunootoowe, ene nguno suwoo suwoo keda oluweloyiga ngu yowanggolo ewolo.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Se alguém comer desse pão, viverá para sempre. E o pão que eu darei para que o mundo tenha vida é a minha carne.
52 Ngundilo etoni ngu, Yuda onindo enengo nangge longgeyolo ewonggori. Ndatelo ngulo, nga oningga ngando enengo songgiwi ngu noolendo neweloyi yunowa? Elo ewonggori.
52 Aí eles começaram a discutir entre si. E perguntavam: — Como é que este homem pode dar a sua própria carne para a gente comer?
53 Ene ngundilo etoyi, ngulo Yesusndo Yuda oninolo ewolo. Hamoo oolengo, no yeno eteno. Ye Oni Nangoni, ngulo songgiwi ma nelo, ko ye ngu oningga ngulo daloni nguya ma nelo ngu, asa, ye suwoo suwoo kedaga ngu yengombo ma yowanggo.
53 Então Jesus disse:
54 Oni ene nolo songgiwi nelo, ko dalone nguya newaku ngu, ene suwoo suwoo gome keda oodoni, nondo nalu sosowoomo yokutuwootoowe, ko keda ootookoowa.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Ndatelo ngulo, nolo songgiwine, ngu oowali oolengo, ko nolo dalone ngu, neweloyi sono gome oolengo.
55 Pois a minha carne é a comida verdadeira, e o meu sangue é a bebida verdadeira.
56 Oni ene nolo songgiwine, dalone nelo ngu, ene noya oodoni, no eneya oluwalo.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue vive em mim, e eu vivo nele.
57 Awa ngu ene suwoo suwoo sugi sugi oluweloyi keda ngudodo, ngundo no sulenelootoni ombuwono. Ngulo ngu, no keda yanggango Awanemo oolooteno. Ngundilo nangge, oni no nonelo ngu, ene ngunonggo yanggango yolo, ene noya sugi sugi keda oluwalo.
57 O Pai, que tem a vida, foi quem me enviou, e por causa dele eu tenho a vida. Assim, também, quem se alimenta de mim terá vida por minha causa.
58 Ngangga nga, ngu ene oowali oomanongoyingo oolengo Sambo endemonggo suleyootoni ombuwolo. Nga ngu kuli osi sambado oomanongoyingo nelo kumooyingo, ngundilo kini. Oni nga oomanongoyingongga nga nelo ngu, ene suwoo suwoo keda sugi sugi oluwalo ewolo.
58 Este é o pão que desceu do céu. Não é como o pão que os antepassados de vocês comeram e mesmo assim morreram. Quem come deste pão viverá para sempre.
59 Yesusndo Kaperniyam ende ngulo goobooyingo ya newendemo, nga mandega nga elo etuyelowolo.
59 Jesus disse isso quando estava ensinando na sinagoga de Cafarnaum.
60 Ariya, sulena oni oowooyingga Yesuslo mandeni ngu ingolo ewonggori. Nga mandega nga ngu, kowuli oolengo. Onendo ene mete ingowa? Elo ewonggori.
60 Muitos seguidores de Jesus ouviram isso e reclamaram: — O que ele ensina é muito difícil! Quem pode aceitar esses ensinamentos?
61 Ene Yesusndo newendemonggo ingooteku ngu, sulena onindo mande ngulo boguwootoyi, ngulo ewolo. Nondo nga mandega etenoku, ngando yengo ingonduduye yombuliyoote, bine?
61 Não disseram nada a Jesus, mas ele sabia que eles estavam resmungando contra ele. Por isso perguntou:
62 Ariya, ye Oni Nangoni kuli Sambo endemo oluwoku, nguno ko ooletoni, kenolo ngu, ye ndatelo ewanggo?
62 E o que aconteceria se vocês vissem o
63 Yuka Kundingiyi, ngundo oni suwoo suwoo keda oluweloyi ngu yunoote. Ene oni enengombo oni keda yunoweloyi ngu ereremo kini. Ene nga mandega nondo ye yunolo etenoku nga ngu, ene Yuka Kundingiyi ngundo yeni, ene suwoo suwoo keda oluweloyiga, ngu yeno oluwa.
63 O Espírito de Deus é quem dá a vida, mas o ser humano não pode fazer isso. As palavras que eu lhes disse são espírito e vida,
64 Ene Yesusndo ene kulimimonggo oni ene kewooloyemo, nowoondoyemo hamoo kini ngu ingolo, ko kootusina, oni ngundo ene dowoolo, mundi oni kandeyemo yeweloyi nguya, ene kuli ingowolo. Ngundilo ngulo, ene ngandilo ewolo. Ye kewooloyemo nguno oni gidalega ngu, ene nowoondoyemo hamoo ma tewolo ewolo.
64 mas mesmo assim alguns de vocês não creem. Jesus disse isso porque já sabia desde o começo quem eram os que não iam crer nele e sabia também quem ia traí-lo.
65 Yesusndo mande ngu soweyolo ewolo. Ngu damoninggano nguno, no yeno eteno. Ene Awando yo elo ma etoni ngu, asa, ngu oningga ngu ene nono ombuweloyi nguya kini. Ewolo.
65 Jesus continuou:
66 Yesusndo mande ngundilo etoni, ngulo enengo sulena oni ulungga ene Yesus yokolo, enengo endemo ko sawonggori. Ene Yesus keyolo, ko ma endeyowonggori.
66 Por causa disso muitos seguidores de Jesus o abandonaram e não o acompanhavam mais.
67 Ngundilo tetoyi, Yesusndo yowoolengolo, enengo sulena oni kande elaya kegidembolo elayaga, nguno elo ewolo. Ye nguya bine, no noyokolo sawanggo? Elo ewolo.
67 Então ele perguntou aos doze discípulos:
68 Ene ngundilo etoni ngu, Sayimon Pitando gumi elo ewolo. Oo Bidodo Sembuli Sembunayi Ulungga, noole ndawu oninggano oolouwato? Gengo mandege ngu suwoo suwoo keda gome oluweloyimbolo yunoote.
68 Simão Pedro respondeu: — Quem é que nós vamos seguir? O senhor tem as palavras que dão vida eterna!
69 Noole nowoondonayimo hamoo tetoni, ngandilo kuli inooteto. Ge nangge, oni kundingiyi Anutndo sulenggelootoni ombuwolo ewolo.
69 E nós cremos e sabemos que o senhor é o Santo que Deus enviou.
70 Yesusndo enengo sulena onikulo mandeye gumilo ewolo. Yo, hamoo, nondo ngu ye kande elaya kegidembolo elayaga kuli logoyelowono. Ene ye kewooloyemo nguno, oni gulano boolomboyoyingo biyomi eneno oolootelo ewolo.
70 Jesus disse:
71 Yesusndo ngu Yudas, Sayimon Iskariyoot nangoningga, ngulo ewolo. Ngu oningga ngu Yesus enengo sulena oni kande elaya kegidembolo elayaga ngulomu gula. Enendo kootusina Yesus dowoolo, me oni kandeyemo yetoni uleyi kumoowa.
71 Ele estava falando de Judas, filho de Simão Iscariotes. Pois Judas, embora fosse um dos doze discípulos, ia trair Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.