João 1
Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs NTLH
1 Kuruga ha kuhangwa kwa nsi, Kigambu yaalingiho. Kigambu yogwo yaali na Ruhanga, kandi Kigambu yaali Ruhanga.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Kigambu yaali hamwei̱ na Ruhanga kuruga ha kuhangwa kwa nsi.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Bintu byensei̱ binyakuhangwa byahangi̱i̱rwe kuraba muli yo. Tihaloho kintu kyensei̱ kinyakuhangwa ki̱tarabi̱ri̱ muli yo.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Yooyo aleeta b̯womi b̯wa biro na biro, kandi de yooyo kyererezi̱ kimulukira bantu naabaha kwetegereza Ruhanga.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Kyererezi̱ ki̱kyo kyakira mu nti̱ti̱ kandi na nti̱ti̱ gi̱gyo tigikagaananga kyererezi̱ ki̱kyo kwaka.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 Haalingiho mudulu gi̱beetengi̱ Yohaana munyakutumwa Ruhanga.
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 Yohaana yogwo yei̱zi̱ri̱ naali nka mu̱kei̱so akubaza ha yogwo muntu ali nka kyererezi̱ kimulukira bantu beege Ruhanga. Yei̱zi̱ri̱ aleke kuraba muli yo, bantu benseenya basobore kwikiririza mu yogwo muntu ali nka kyererezi̱.
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 Yo Yohaana atakabbe ki̱kyo kyererezi̱; bei̱tu̱ yo yei̱zi̱ri̱ naali nka mu̱kei̱so b̯u̱kei̱so akubaza ha ki̱kyo kyererezi̱;
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 Yogwo ali kyererezi̱ kyamananu, yaali naakugyenda kwi̱za mu nsi.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Yogwo kyererezi̱ yei̱zi̱ri̱ yaabba mu nsi; bei̱tu̱ nsi nab̯ugyabba gyahangi̱i̱rwe kuraba muli yo, bantu banene batakamwetegereze kubba naali yooyo munyakubahanga.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Yei̱zi̱ri̱ mu bantu beihanga lyamwe, bei̱tu̱ bakukira b̯unene muli bo batakamutangiire.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Bei̱tu̱ kandi bab̯wo bensei̱ banyakumutangiira, na bab̯wo banyakwikiririza mwibara lyamwe, yaabaheeri̱ b̯u̱sobozi̱ b̯wa kubba baana ba Ruhanga.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Batakafooke baana ba Ruhanga hab̯wa bahaaha baab̯u kubba nibali bantu ba Ruhanga, rundi hab̯wa kwegomba kwa mudulu kuteerana na mu̱kali̱, rundi hab̯wa muntu kwendya abbe na mwana. Baabbeeri̱ baana hab̯wa Ruhanga kubafoora baana baamwe.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Kigambu yogwo yaafooki̱ri̱ muntu, yeicala muli twe naatwolokya mananu gei̱zu̱lu̱ gakukwatagana na Ruhanga kandi yaatwolokya mbabazi̱ zinene hoi̱. Twaweeni̱ ki̱ti̱i̱ni̱sa kyamwe yo ki̱yaatu̱ngi̱ri̱ mwa kubba naali Mwana omwei̱ musa wa Ruhanga Bbaawe.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 Yohaana yaaheeri̱ b̯u̱kei̱so b̯ukukwatagana na yogwo Kigambu. Yaab̯u̱heeri̱ naamubazaho neiraka likooto naakoba, “Yogwo yooyo gi̱nyaabazi̱ri̱ho ninkoba, ‘Yogwo akwi̱za kwei̱nyu̱ma lyange, akunkira, hab̯wakubba yaalingiho gya ntakabbeeri̱ho.’ ”
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Hab̯wa mbabazi̱ zaamwe zinene hoi̱, aheeri̱ twe beikiriza baamwe mi̱gi̱sa minene, naateeryanga mindi ha mindi.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Hab̯wakubba Ruhanga yaatu̱heeri̱ biragiro byamwe kuraba mu mu̱ragu̱ri̱ waamwe Mu̱sa, bei̱tu̱ mbabazi̱ na mananu yaabi̱tu̱heeri̱ kuraba mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Tihaloho muntu yensei̱ yaakawonangaho Ruhanga. Bei̱tu̱ yogwo Mwana Omwei̱ musa wa Ruhanga, yogwo kwo eicala Ruhanga kandi ali heehi̱ hoi̱ na Ruhanga, atwolokeerye kikyani kya Ruhanga kyali.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 B̯ub̯u b̯wob̯wo b̯u̱kei̱so b̯wa Yohaana b̯u̱yaaheeri̱ bahandu̱ ba Bayudaaya ba mu Yeru̱salemu̱, bab̯wo bahandu̱ b̯u̱baatu̱mi̱ri̱ balaami̱ ba Ruhanga na beizukulu ba Leevi̱ bamu̱b̯u̱u̱lye beetegereze ali naani.
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 Atakalemwe ku̱bei̱ramwo, bei̱tu̱ yaabei̱ri̱ri̱mwo hasyanu̱ naakoba, “Gya tindi Ku̱ri̱si̱to, Mutongoole wa Ruhanga.”
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Mwomwo baamu̱b̯u̱u̱lya, “Kale nu weewe naani? Weewe Eri̱ya, Mu̱ragu̱ri̱ wa Ruhanga wa kadei gitutaaha tu̱li̱ndi̱ri̱i̱ri̱?”
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 Kasi mwomwo baamu̱b̯u̱u̱lya, “Weewe naani?” Tu̱weere bigambu bi̱twei̱rayo nabyo hali bab̯wo banyakututuma. Okwebazaho teetei̱?
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 Yohaana yaabei̱ri̱ri̱mwo na bigambu byʼI̱saaya mu̱ragu̱ri̱ wa Ruhanga naakoba, “Ndi Iraka lya yogwo akwamiira mwirungu, ‘Mu̱terekereerye muhanda gwa Mukama.’ ”
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Mwomwo bamwei̱ ha bab̯wo Bafalisaayo babaali batu̱mi̱ri̱ hali Yohaana,
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 baamu̱b̯u̱u̱lya, “Kale nu waabba otali Ku̱ri̱si̱to, rundi Eri̱ya, rundi Mu̱ragu̱ri̱, hab̯waki okubatiza bantu?”
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 Yohaana yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Gya nkubabatiza na meezi̱, bei̱tu̱ hakati̱ muli nywe halimwo yogwo gi̱mu̱teegi̱ri̱.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Nab̯uyaabba naakwi̱za ku̱tebya kwei̱nyu̱ma lyange, kwega akunkira hoi̱ mu kubba na ki̱ti̱i̱ni̱sa, tinkusemeera kadi kukucama kwahula b̯uguha b̯wa nkei̱to zaamwe.”
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Bibi bintu byenseenya bya Yohaana bi̱yaabazi̱ri̱, byabbeeri̱ho mu rub̯uga lwa Bbesani̱ya, lwicala b̯uhulukalyoba b̯wa mugira gwa Yorodaani mu kicweka kya Yohaana ki̱yaabati̱ri̱zengi̱mwo bantu.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Ha kiro kinyakuhonderaho, Yohaana yaaweeni̱ Yesu̱ naakwi̱za cali yaalingi. Kasi Yohaana yaakoba, “Wona! Mwana gwa Ntaama gwa Ruhanga, atoolaho bantu bibii byab̯u!
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Yogwo yooyo gi̱nyaabazi̱ri̱ho b̯u̱nyaakobi̱ri̱, ‘Yogwo akwi̱za kwei̱nyu̱ma lyange akunkira, hab̯wakubba yaalingiho gya ntakabbeeri̱ho.’
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Kandi, nagya nyankei, nyaali ntamwegi̱ri̱ nka kwali Ku̱ri̱si̱to, Mutongoole wa Ruhanga, bei̱tu̱ nsonga ginyakumpa kwi̱za nimbatiza bantu na meezi̱, gyogyo gya ku̱soboresya Bei̱saleeri̱ kumwega.”
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 Yohaana yaabazi̱ri̱ bintu bya Ruhanga bi̱yaamwolokeerye bikukwatagana na Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to. Yaabazi̱ri̱ naakoba, “Nyaaweeni̱ Mwozo wa Ruhanga naaruga mwiguru naamu̱si̱ri̱mu̱kaho nka kolome, nei̱za naamwicalaho.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 Nyaali nteegi̱ri̱ nti yooyo Ku̱ri̱si̱to, bei̱tu̱ Ruhanga b̯uyaali naakuntuma kugyenda kubatiza bantu na meezi̱ yambwereeri̱, ‘Yogwo yensei̱ gyolikawona Mwozo naamu̱si̱ri̱mu̱kaho naamwicalaho, yogwo yooyo yaabatizanga bantu na Mwozo Mu̱syanu̱.’
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 Mbweni̱ Mwozo naamu̱si̱ri̱mu̱kaho, nahab̯waki̱kyo nkuha b̯u̱kei̱so nti yooyo Mwana wa Ruhanga.”
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 Ha kiro kinyakuhonderaho, Yohaana yaalingi mu kiikaru kyodi̱ de, naali naho beegeseb̯wa baamwe babiri.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 B̯u̱yaaweeni̱ Yesu̱ naakwakala, yaamubazaho naakoba, “Wona Mwana gwa Ntaama gwa Ruhanga.”
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Beegeseb̯wa baamwe babiri b̯u̱beegwi̱ri̱ abazi̱ri̱ yatyo, baahondera Yesu̱.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Yesu̱ b̯u̱yaamagi̱ri̱ i̱nyu̱ma, yaaweeni̱ beegeseb̯wa bab̯wo nibakumuhondera, yaabab̯u̱u̱lya, “Mu̱kwendya ki?”
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 Yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Mwi̱ze mu̱woneyo.”
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Omwei̱ hali beegeseb̯wa babiri banyakwegwa bigambu bya Yohaana bi̱yaabazi̱ri̱ nibakahondera Yesu̱, yaalingi Andereya, munyakubba waab̯u Si̱mooni̱ Peeteru.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 Kintu kya kubanza kyʼAndereya ki̱yaakoori̱, yaadwerereeri̱ Si̱mooni̱ waab̯u, yaamuweera, “Tu̱weeni̱ Masi̱ya” (Masi̱ya ki̱manyi̱sya Ku̱ri̱si̱to, Mutongoole wa Ruhanga).
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Kasi mwomwo, yaaleeta Si̱mooni̱ hali Yesu̱.
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 Ha kiro kinyakuhonderaho, Yesu̱ yaacwi̱ri̱mwo kugyenda mwisaza lya Galilaaya. B̯uyaali naakugyenda yaagya mudulu gi̱beetengi̱ Fi̱li̱po, yaamuweera, “Mpondera.”
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 Fi̱li̱po yogwo, yaalingi muntu wa mu rub̯uga Bbeti̱sai̱da, lwa kwamwab̯u Andereya na Peeteru.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 Fi̱li̱po yaagi̱i̱rye Nasaneeri̱, yaamuweera, “+Twagi̱i̱rye yogwo wa Mu̱sa gi̱yaahandi̱i̱ki̱ri̱ho mu kitabbu kya biragiro bya Ruhanga, kandi de wa baragu̱ri̱ ba Ruhanga gi̱baahandi̱i̱ki̱ri̱ho. Yogwo +gi̱twagi̱i̱rye yooyo Yesu̱ Mu̱nazareeti̱, mu̱tabani̱ wa Yozefu̱.”
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 Mwomwo Nasaneeri̱ yaamu̱b̯u̱u̱lya, “Mu Nazareeti̱ naho hasobora ku̱ru̱gayo kintu kirungi?”
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Yesu̱ b̯u̱yaaweeni̱ Nasaneeri̱ naakwi̱za, yaamubazaho naakoba, “Yogo yooyo kyakuwoneraho kya Mu̱nyei̱saleeri̱ wa biribiri, mudulu atali na b̯u̱gobya b̯wensei̱.”
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 Mwomwo Nasaneeri̱ yaab̯u̱u̱lya Yesu̱, “Onzegi̱ri̱ teetei̱ yatyo?”
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Kasi mwomwo Nasaneeri̱ yaakoba, “Rabbi̱, oli Mwana wa Ruhanga; oli Mukama wʼI̱saleeri̱!”
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Mwomwo Yesu̱ yaamu̱b̯u̱u̱lya, “Oi̱ki̱ri̱i̱ze bintu bikukwatagana nagya, hab̯wa gya kukuweera nti +nyaaku̱weeni̱ nooli hansi wa musaali gwa mu̱ti̱i̱ni̱? Okwi̱za kuwona ninkora bintu bikuhuniriza kukira ki̱kyo.”
50 Jesus respondeu:
51 Mwomwo Yesu̱ yaab̯u̱ni̱a yaakoba, “Mu mananu nkubaweera, mu̱kwi̱za kuwona iguru nilili likingule, bamalayika ba Ruhanga nibakutemba kandi ni̱baku̱si̱ri̱mu̱ka hali gya Mwana wa Muntu.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.