Atos 16
Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs NVT
1 Pau̱lo b̯u̱yaaru̱gi̱ri̱ Ki̱li̱ki̱ya, yaagyenda mu rub̯uga Derubbe. Hei̱nyu̱ma yeeteeryayo yaadwa mu rub̯uga lwa Li̱si̱tu̱u̱ra, cali Ti̱mi̱teo mwikiriza wa Yesu̱ yei̱calengi̱. Maa Ti̱mi̱teo yaalingi mu̱kali̱ Muyudaaya munyakwikiririzanga mu Yesu̱, b̯u̱b̯wo bbaa Ti̱mi̱teo, naali Muyonaani.
1 Paulo foi primeiro a Derbe e depois a Listra, onde havia um jovem discípulo chamado Timóteo. A mãe dele era uma judia convertida, e o pai era grego.
2 Beikiriza ba Yesu̱ banyakwicalanga mu mbuga ibiri, rub̯uga lwa Li̱si̱tu̱u̱ra na lwʼI̱koni̱o, baabazengi̱ho Ti̱mi̱teo kurungi.
2 Os irmãos em Listra e em Icônio o tinham em alta consideração,
3 Pau̱lo yendeerye kugyenda na Ti̱mi̱teo. Ki̱yaakoori̱, yaatweri̱ Ti̱mi̱teo baamusala aleke Bayudaaya banyakwicalanga mu ki̱kyo kiikaru beege nti baamu̱saari̱ aleke basobore kwetegeerya byaku̱tebya, kubba baalingi beegi̱ri̱ nti Bbaawe yaalingi Muyonaani.
3 de modo que Paulo pediu que ele os acompanhasse em sua viagem. Em respeito aos judeus da região, providenciou que Timóteo fosse circuncidado antes de partirem, pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Pau̱lo, Si̱i̱ra na Ti̱mi̱teo, b̯ubaalingi mu lugyendu lwab̯u, nibakuraba mu rub̯uga lundi ku lundi, baagyendengi̱ nibaweeranga Banyamahanga banyakubba nibakwikiririza mu Yesu̱, biragiro bikukwatagana na kwehalanga bintu bindi. Bi̱byo biragiro, byobyo bya bakwenda na bahandu̱ bandi ba mu Yeru̱salemu̱, bibaali bacwi̱ri̱mwona, bab̯wo Banyamahanga badoosereeryenge.
4 Em toda cidade por onde passavam, instruíam os irmãos a seguirem as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém.
5 Hab̯wa b̯ukwenda b̯u̱b̯wo b̯u̱baagyendengi̱ nab̯wo, bantu ba bitebe bya beikiriza ba Yesu̱, baatu̱ngi̱ri̱ maani mu kwikiririza mu Yesu̱, na muhendu gwa beikiriza ba Yesu̱ gwakanya.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número a cada dia.
6 Pau̱lo hamwei̱ na bei̱ra baamwe, baagyendi̱ri̱ baaraba mu bicweka byensei̱ bya Fu̱ru̱gi̱ya na Galati̱ya, hab̯wakubba Mwozo Mu̱syanu̱ yaalingi b̯wi̱re b̯u̱b̯wo abageeni̱ batatebeerya bantu ba kicweka kyʼAsi̱ya bigambu bya Ruhanga.
6 Em seguida, Paulo e Silas viajaram pela região da Frígia e da Galácia, pois o Espírito Santo os impediu de pregar a palavra na província da Ásia.
7 B̯u̱baadoori̱ ha mutaanu gwa kicweka kya Mi̱si̱ya, baalengaho kugyenda mu kicweka kya Bbi̱ti̱ni̱ya. Bei̱tu̱ Mwozo Mu̱syanu̱, munyakubba atu̱mi̱i̱rwe Yesu̱, ku̱kwo naho atakabeikirize ku̱gyendayo.
7 Então, chegando à fronteira da Mísia, tentaram ir para o norte, em direção à Bitínia, mas o Espírito de Jesus não permitiu.
8 Nahab̯waki̱kyo baarabi̱ri̱ mu kicweka kya Mi̱si̱ya, baasi̱ri̱mu̱ka baagyenda mu rub̯uga lwa ha mutanda lwetwa Turoowa.
8 Assim, seguiram viagem pela Mísia até o porto de Trôade.
9 I̱jolo lya kiro ki̱kyo, Pau̱lo naali Turoowa, yaatu̱ngi̱ri̱ kuwonekerwa kuruga hali Ruhanga, yaawona mudulu wa mu kicweka kya Makedooni̱ yeemereeri̱, naali mu ku̱mwesengereerya, “Beiraba, i̱za mu kicweka kya Makedooni̱, otwi̱ru̱ki̱i̱re.”
9 Naquela noite, Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia em pé lhe suplicava: “Venha para a Macedônia e ajude-nos!”.
10 Pau̱lo b̯u̱yaamaari̱ kuwonekerwa, tweteekaniza ha murundi gu̱mwei̱ kugyenda mu kicweka kya Makedooni̱, hab̯wakubba twaki̱weeni̱ nti, Ruhanga yaali atweti̱ri̱ tugyendeyo, ku̱tebeerya bantu baaho Makuru Garungi.
10 Então decidimos partir de imediato para a Macedônia, concluindo que Deus nos havia chamado para anunciar ali as boas-novas.
11 Twatembi̱ri̱ b̯wati̱, twaruga mu rub̯uga lwetwa Turoowa, twambuka twadwa mu rub̯uga Samoseraki̱ya. Kiro kinyakuhonderaho, tweteeryayo twadwa mu rub̯uga Neyapooli̱.
11 Embarcamos em Trôade e navegamos diretamente para a ilha de Samotrácia e, no dia seguinte, chegamos a Neápolis.
12 B̯u̱twaru̱gi̱ri̱ hahwo, twarabi̱ri̱ hanzei wa meezi̱, twagyenda mu rub̯uga Fi̱li̱pi̱. Rub̯uga lu̱lwo lwali rub̯uga lu̱handu̱ mu kicweka kya Makedooni̱. Baru̱u̱mi̱ baalwi̱calengi̱mwo, nibalufuga. B̯u̱twalu̱doori̱mwo, twalwi̱ceeri̱mwo kumala biro binene.
12 Dali, alcançamos Filipos, cidade importante dessa região da Macedônia e colônia romana, e ali permanecemos vários dias.
13 Kiro kya Sabbaato b̯u̱kyadoori̱, twahu̱lu̱ki̱ri̱ hanzei wa rub̯uga, twagyenda ha mugira, hatweni̱hi̱zengi̱ kwagya kiikaru ha Bayudaaya na bantu bandi, baasabi̱rengi̱ Ruhanga. B̯u̱twadoori̱yo, twei̱cali̱i̱ri̱ twatandika ku̱tebeerya bakali̱ banyakubba beecookeeri̱yo, bigambu bikukwatagana na Yesu̱.
13 No sábado, saímos da cidade e fomos à margem do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com algumas mulheres ali reunidas.
14 Omwei̱ mu bab̯wo bakali̱ batwatebeeryengi̱, yaalingi munyamahanga, gi̱beetengi̱ Li̱di̱ya. Yaali aru̱gi̱i̱ri̱ mu rub̯uga Ti̱yati̱i̱ra naali mu̱su̱u̱b̯u̱ri̱ wa ngoye, za rangi̱ gi̱kwi̱za kwisana gyengu. Kandi de, yeekambengi̱ ku̱ramya Ruhanga. Yogwo mu̱kali̱ b̯u̱yeegwi̱ri̱ bigambu bya Pau̱lo bi̱yaatebyengi̱, Mukama yaakwata ha mutima gwamwe, yaagondera bi̱byo bigambu, yaatandika kwikiririza mu Yesu̱.
14 Uma delas era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, da cidade de Tiatira, comerciante de tecido de púrpura. Enquanto ela nos ouvia, o Senhor lhe abriu o coração, e ela aceitou aquilo que Paulo estava dizendo.
15 B̯u̱baamaari̱ kubatiza mu̱kali̱ yogwo na bantu ba mu maka gaamwe, yaatwesengereerya tugyende kwamwamwe naakoba, “B̯umwakabba mu̱nanu̱ki̱ri̱ nti nkwikiririza mu Mukama Yesu̱, mwi̱ze, mwi̱cale kwamwange mu biro bibi bi̱mu̱ku̱tebeerya haha.” B̯u̱yaatwesengereerye, twei̱ki̱ri̱i̱ze twagyenda kwamwamwe.
15 Foi batizada, junto com sua família, e pediu que nos hospedássemos em sua casa. “Se concordam que creio de fato no Senhor, venham ficar em minha casa”, disse ela, e insistiu até que aceitamos.
16 Kiro ki̱mwei̱, b̯utwali nitukugyenda mu kiikaru kya kusabiramwo, muhala muzaana, yaatuwona. Muhala yogwo yaafu̱gwengi̱ mwozo gubiibi, gu̱nyaku̱mu̱soboresyanga kuragura bintu bikugyenda kubbaho. Yaaragu̱rengi̱ bantu, naabaweera bintu bikugyenda kubabbaho mu mei̱so. Bab̯wo bantu bayaaragu̱rengi̱, baamu̱sasu̱lengi̱ sente zinene, naaziha bakamaawe, naabagobesya.
16 Certo dia, enquanto íamos ao lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava possuída por um espírito pelo qual ela predizia o futuro. Com suas adivinhações, ganhava muito dinheiro para seus senhores.
17 Yogwo muhala yaatu̱honderengi̱ nituli hamwenya na Pau̱lo, niyaalukanga, “Baba badulu bali baheereza ba Ruhanga akira baruhanga bandi bensei̱! Baku̱batebeerya mu̱li̱ngo gwa Ruhanga ajuna bantu kifubiro ki̱baaku̱bbeeri̱ nibatunga hab̯wa bibii bibabba bakoori̱.”
17 Ela seguia Paulo e a nós, gritando: “Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vieram anunciar como vocês podem ser salvos!”.
18 Yogwo muhala yei̱ceeri̱ naatuhondeeranga niyaaluka yatyo kumala biro binene, ku̱doosya kiro ki̱mwei̱, Pau̱lo b̯u̱yaasali̱i̱rwe hab̯wakwetegereza nti muzumu gwogwo gwamu̱hengi̱ kuragura. Pau̱lo yaahi̱ndu̱ki̱ri̱ yaacoomera muzumu gunyakubba mu yogwo muhala, naaguweera, “Mwibara lya Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to nkukuragira omurugemwo!” Nahaahwo, muzumu gwamaari̱ gamurugamwo.
18 Isso continuou por vários dias, até que Paulo, indignado, se voltou e disse ao espírito dentro da jovem: “Eu ordeno em nome de Jesus Cristo que saia dela”. E, no mesmo instante, o espírito a deixou.
19 Bakama yogwo muhala b̯u̱baaweeni̱ batali na ku̱ni̱hi̱ra kwa kutunga sente za yogwo muhala zi̱yaaleetengi̱, hab̯wa yogwo muhala kurugwaho maani ga kuragura, baakweti̱ Pau̱lo na Si̱i̱ra baabasikiira babatwala mu kabbaari, ha balemi̱.
19 Quando os senhores da escrava viram que suas expectativas de lucro haviam sido frustradas, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram à presença das autoridades, na praça do mercado.
20 B̯u̱baadooseerye Pau̱lo na Si̱i̱ra mu mei̱so ga Baru̱u̱mi̱ bacwi̱ ba misangu, baakoba, “Baba badulu bali Bayudaaya, kandi bakutalibaniza bantu ba rub̯uga lwetu̱, nibabaha kujagaara.
20 “Estes judeus estão tumultuando a cidade!”, gritaram para os magistrados.
21 Bakubinya biragiro byetu̱ nakwegesya bantu beetu̱ ngesu za Bayudaaya, twe Baru̱u̱mi̱ zitutasobora kwikiriza rundi kuhondera.”
21 “Eles ensinam costumes que nós, romanos, não podemos seguir, pois contrariam nossas leis!”
22 Lugologombo lwa bantu banyakubba beecooki̱ri̱ ha katali, lwamaari̱ geeyunga hali bakama yogwo muhala, bantu bensei̱ hamwenya, baabyokeera Pau̱lo na Si̱i̱ra.
22 Logo, uma multidão revoltada se juntou contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que os dois fossem despidos e açoitados com varas.
23 Basurukali b̯u̱baamaari̱ ku̱ku̱u̱ti̱ra ki̱mwei̱ Pau̱lo na Si̱i̱ra, baata Pau̱lo na Si̱i̱ra mu nkomo. Bacwi̱ ba misangu, bateeri̱ho mu̱li̱ndi̱ alinde Pau̱lo na Si̱i̱ra, bateezi̱ba kuruga mu nkomo.
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu ordens para não os deixar escapar,
24 Mu̱li̱ndi̱ b̯u̱yaatu̱ngi̱ri̱ kiragiro ki̱kyo, yaateeri̱ Pau̱lo na Si̱i̱ra mu ki̱si̱i̱ka kya munda kya nkomo, yaabboha magulu gaab̯u na mpi̱ngo za bibbaahu byozo.
24 por isso os colocou no cárcere interno, prendendo-lhes os pés no tronco.
25 I̱jolo lya kiro ki̱kyo, saaha nka mukaaga zei̱jolo, Pau̱lo na Si̱i̱ra baali nibakusaba Ruhanga kandi ni̱baku̱mu̱hi̱i̱mi̱ra byembu bya kumuhaariiza. B̯u̱b̯wo nu, banyankomo bandi, bo baali nibakwetegeerya Pau̱lo na Si̱i̱ra mu kusaba na ku̱hi̱i̱ma kwab̯u.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam hinos a Deus, e os outros presos ouviam.
26 Nahab̯wi̱re b̯wob̯wo, hamaari̱ gei̱za mu̱si̱ki̱ gunyamaani, gu̱nyaku̱zi̱ngi̱zya nkomo na mu̱si̱nge gwagyo. Mu̱si̱ki̱ gu̱gwo, gwaheeri̱ nzi̱je zensei̱ za nkomo kwekingula ha murundi gu̱mwei̱. Na mpi̱ngo zibaali babboheseerye b̯uli munyankomo, zoodede zamaari̱ gaahuka nizigwa hansi.
26 De repente, houve um forte terremoto, e até os alicerces da prisão foram sacudidos. No mesmo instante, todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Mu̱handu̱ wa nkomo b̯u̱yeesi̱si̱mu̱ki̱ri̱ akawona nzi̱je za nkomo nizili zikingule, yeeru̱ndu̱ki̱ri̱, yaateekereza banyankomo bayaakali naakulinda +beezi̱bi̱ri̱ baagyenda. Hab̯wa ku̱ti̱i̱na bahandu̱ baamwe batateekereza nti yooyo ateeswi̱ri̱ bab̯wo banyankomo, yaakweti̱ mpirima, yendya kwezi̱ta.
27 Quando o carcereiro acordou, viu as portas da prisão escancaradas. Imaginando que os prisioneiros haviam escapado, puxou a espada para se matar.
28 Bei̱tu̱ Pau̱lo yaalu̱ki̱ri̱ neiraka lya hakyendi̱ hoi̱ naakoba, “Oteekola kubi, twe twenseenya tulohoona haha.”
28 Paulo, porém, gritou: “Não se mate! Estamos todos aqui!”.
29 Hahwo mu̱li̱ndi̱ yaatu̱mi̱ri̱ baamuleetera taara, yeingira b̯wangu mu nkomo, yaadwa yaagwa hansi wa magulu ga Pau̱lo na Si̱i̱ra, na b̯u̱ti̱i̱ni̱ b̯unene.
29 O carcereiro mandou que trouxessem luz e correu até o cárcere, onde se prostrou, tremendo de medo, diante de Paulo e Silas.
30 Kinyakuhonderaho, mu̱li̱ndi̱ yaabahu̱lu̱ki̱i̱rye hanzei wa nkomo, yaabab̯u̱u̱lya, “Bahandu̱, gya nkole kyani, kyaha Ruhanga kunjuna kifubiro kinyaakatunga hab̯wa bibii byange bi̱nkoori̱?”
30 Então ele os levou para fora e perguntou: “Senhores, que devo fazer para ser salvo?”.
31 Pau̱lo na Si̱i̱ra bei̱ri̱ri̱mwo yogwo mu̱li̱ndi̱ nibakoba, “Ikiririza mu Mukama Yesu̱, akukujuna. Na bantu ba mu nnyu̱mba gyamu nabo beikiririze mu Mukama Yesu̱, nabo akubajuna.”
31 Eles responderam: “Creia no Senhor Jesus, e você e sua família serão salvos”.
32 Kasi Mwomwo Pau̱lo na Si̱i̱ra baatebeerya mu̱li̱ndi̱ na bantu ba mu nnyu̱mba gye bigambu bikukwatagana na Mukama Yesu̱, baabiikiriza.
32 Então pregaram a palavra do Senhor a ele e a toda a sua família.
33 Mu b̯wi̱re b̯wob̯wo b̯wei̱jolo, mu̱li̱ndi̱ yaatweri̱ Sau̱lo na Si̱i̱ra yaabanaabya bihote byab̯u. B̯u̱yaakamaari̱ kubibanaabya, nahab̯wi̱re b̯wob̯wo Pau̱lo na Si̱i̱ra baamubatiza hamwei̱ na bantu ba mu nnyu̱mba gyamwe.
33 Mesmo sendo tarde da noite, o carcereiro cuidou deles e lavou suas feridas. Em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Kinyakuhonderaho, mu̱li̱ndi̱ yaabatweri̱ kwamwamwe, yaabasegeerya kiihuru, baaki̱dya. Yo mu̱li̱ndi̱ hamwei̱ na bantu ba mu nnyu̱mba gyamwe, baali na kusemererwa kunene, hab̯wakubba baali nibakwikiririza mu Ruhanga.
34 Depois, levou-os para sua casa e lhes serviu uma refeição, e ele e toda a sua família se alegraram porque creram em Deus.
35 — ausente —
35 Na manhã seguinte, os magistrados mandaram os guardas ordenarem ao carcereiro: “Solte estes homens!”.
36 — ausente —
36 Então o carcereiro mandou dizer a Paulo: “Os magistrados disseram que você e Silas estão livres. Vão em paz”.
37 Bei̱tu̱ Pau̱lo yaaweereeri̱ basurukali nti, “Bacwi̱ ba misangu kutukola yatyo, bakubba nibakubinya biragiro kubba baaragi̱i̱ri̱ basurukali baatukuuta njunju hasyanu̱, tu̱tabanzi̱ri̱ na kutongana. Baatu̱teeri̱ mu nkomo, kara twe, nituli Baru̱u̱mi̱. B̯u̱b̯wo hataati̱, bakwendya kututoola mu nkomo mu kyebi̱si̱i̱re! Haahi, ki̱kyo kyahimwo. Leka bei̱ze haha, bo bankeenya batutoole mu nkomo.”
37 Paulo, no entanto, respondeu: “Eles nos açoitaram publicamente sem julgamento e nos colocaram na prisão, e nós somos cidadãos romanos. Agora querem que vamos embora às escondidas? De maneira nenhuma! Que venham eles mesmos e nos soltem”.
38 Basurukali baaku̱bi̱ri̱yo hali bacwi̱ ba misangu, baadwa baabaweera bigambu bya Pau̱lo bi̱yaabaweereeri̱. Bacwi̱ ba misangu b̯u̱beegwi̱ri̱ nti Pau̱lo na Si̱i̱ra bali Baru̱u̱mi̱, baati̱i̱na.
38 Os guardas relataram isso aos magistrados, que ficaram assustados por saber que Paulo e Silas eram cidadãos romanos.
39 Nahab̯waki̱kyo, bacwi̱ ba misangu bei̱zi̱ri̱ baasaba Pau̱lo na Si̱i̱ra kiganyiro kandi baabatoola mu nkomo. Kindi, baasabi̱ri̱ Pau̱lo na Si̱i̱ra baruge mu rub̯uga lu̱lwo lwa Fi̱li̱pi̱.
39 Foram até a prisão e lhes pediram desculpas. Então os trouxeram para fora e suplicaram que deixassem a cidade.
40 Pau̱lo na Si̱i̱ra b̯u̱baaru̱gi̱ri̱ mu nkomo, baagyendi̱ri̱ mu nnyu̱mba gya Li̱di̱ya, cali baagi̱i̱rye beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, baabaweera bigambu bi̱ku̱bei̱ryamwo maani kwikiririza mu Yesu̱. B̯u̱baamaari̱ bi̱byo, baagyenda.
40 Quando Paulo e Silas saíram da prisão, voltaram à casa de Lídia. Ali se encontraram com os irmãos e os encorajaram mais uma vez. Depois, partiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.