Atos 11

Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Bakwenda ba Yesu̱ hamwei̱ na beikiriza bandi ba Yesu̱ ba mu B̯uyudaaya gyensei̱, baakyetegeri̱i̱ze na Banyamahanga nabo nka ku̱bei̱ki̱ri̱i̱ze kigambu kya Ruhanga.
1 Os apóstolos e os outros seguidores de Jesus em toda a região da Judeia souberam que os não judeus também haviam recebido a palavra de Deus.
2 Nahab̯waki̱kyo, Peeteru b̯u̱yaagyendi̱ri̱ mu rub̯uga Yeru̱salemu̱, Bayudaaya banyakwikiririzanga mu Yesu̱ kandi banyakubba bamaari̱ murwa gwa kusalwa, baamukorokota.
2 Quando Pedro voltou para Jerusalém, aqueles que queriam que os não judeus fossem circuncidados o criticaram,
3 Baamu̱korokoti̱ri̱ nibamuweera, “Waabi̱nyi̱ri̱ biragiro byetu̱, waagyenda mu nnyu̱mba gya Banyamahanga batasali̱i̱rwe, kandi de, waadya nabo!”
3 dizendo: — Você ficou hospedado na casa de homens que não são circuncidados e até tomou refeições com eles!
4 Peeteru b̯u̱yeegwi̱ri̱ bi̱byo bigambu, yaatandika kubasoboora bi̱ntu̱ byenseenya nka ku̱byagyendi̱ri̱, kurugira ki̱mwei̱ ha ntandiko. Yaabaweera,
4 Então Pedro deu um relatório completo de tudo o que havia acontecido, desde o começo. Ele disse:
5 “Kiro ki̱mwei̱, b̯unyaalingi mu rub̯uga Yopa ninkusaba, nyaawonekeerwe. Mu kuwonekerwa ku̱kwo, nyaaweeni̱ kintu kikuhwana suuka gikooto, bakweti̱ nsonda zaakyo inei, ni̱baku̱ki̱si̱ri̱mu̱ra kuruga mwiguru. Ki̱kyo kintu kyasi̱ri̱mu̱ki̱ri̱ kyadwa hanyaalingi, kyemeera.
5 — Eu estava na cidade de Jope e lá, enquanto estava orando, tive uma visão. Vi uma coisa parecida com um grande lençol, que baixou do céu, amarrado pelas quatro pontas, e parou perto de mim.
6 B̯u̱nyaaweeni̱ kurungi mu ki̱kyo kintu, nyaaweenimwo bisolo bya mu maka, bya mwirungu, bisolo byesiikiira, hamwei̱ na bi̱nyoni̱ bya mu mwanya.
6 Eu olhei para dentro daquilo com atenção e vi animais domésticos, animais selvagens, animais que se arrastam pelo chão e aves.
7 Ha b̯wi̱re b̯u̱b̯wo, nyeegwi̱ri̱ iraka nilimbwera, ‘Peeteru, byoka oi̱te odye!’
7 Depois ouvi uma voz, que me dizia: “Pedro, levante-se! Mate e coma!”
8 “Gya nyei̱ri̱ri̱mwo ninkoba, ‘Kwahi, Mukama wange! Ku̱si̱gi̱ki̱ra mu biragiro byetu̱ bya Kiyudaaya, gya ncaalingi kudya kintu kyenseenya kya muzizo, kandi, tinkadyanga kintu kyensei̱, kitali kisyanu.’
8 Eu respondi: “Isso não, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a lei considera suja ou impura !”
9 “Bei̱tu̱ iraka lyaru̱gi̱ri̱ mwiguru hali Ruhanga murundi gwakabiri, lyambwera, ‘Kintu kyenseenya kya Ruhanga kyasyani̱i̱rye akakyeta kirungi, otalikitwalanga kubba kya muzizo kukidya.’
9 Então a voz falou de novo do céu: “Não chame de impuro aquilo que Deus purificou.”
10 Iraka lya Ruhanga lyabazi̱ri̱ nagya mirundi misatu, kasi mwomwo, ki̱kyo kintu kikuhwana suuka, kyaku̱bayo mwiguru.
10 Isso aconteceu três vezes, e depois tudo aquilo voltou para o céu.
11 “Ha kei̱re kaakwo koonyi̱ni̱, badulu basatu babaali bantu̱mi̱i̱ri̱ kuruga Kai̱saali̱ya, baadoori̱ ha nnyu̱mba gi̱nyei̱calengi̱mwo.
11 Justamente naquela hora três homens que tinham sido mandados de Cesareia para me buscar chegaram à casa onde eu estava hospedado.
12 B̯wi̱re b̯u̱b̯wo, Mwozo Mu̱syanu̱ yambwereeri̱ ngyende nabo, ntalinamwo ku̱ti̱i̱na kwensei̱. Baba bei̱ra bange, beikiriza ba Yesu̱ mukaaga batwagyendi̱ri̱ nabo kuruga Yopa, bamperekereeri̱ twagyenda hamwei̱ Kai̱saali̱ya, twadwa tweingira nabo mu nnyu̱mba gya Koroneeri̱.
12 E o Espírito de Deus me disse que fosse com eles, sem duvidar. Estes seis irmãos da cidade de Jope também foram comigo, e todos nós entramos na casa de Cornélio.
13 B̯u̱twadoori̱yo, Koroneeri̱ yaatusoboora, mu kuwonekerwa kwamwe, nka ku̱yaaweeni̱ malayika mutumwa wa Ruhanga, mu̱nyakwi̱za mu nnyu̱mba gyamwe yaamuweera, ‘Tuma badulu bagyende mu rub̯uga lwetwa Yopa, bakuleetere mudulu gibakweta Si̱mooni̱ Peeteru.
13 Então ele nos contou como viu na casa dele um anjo, em pé, que lhe disse: “Mande alguém a Jope para buscar Simão, que também é chamado de Pedro.
14 Yogwo mudulu akwi̱za kukuleetera b̯ukwenda b̯waku̱soboresya we, hamwei̱ na mu̱gi̱ gwamu gwensei̱, kudwa ha kujunwa, kakubba mub̯wikiririzamwo.’
14 Ele vai dizer como você e toda a sua família podem ser salvos.”
15 “B̯u̱nyaatandi̱ki̱ri̱ kubaza, Mwozo Mu̱syanu̱ yaabei̱zaho, nka twe ku̱yaatwi̱zi̱ri̱ho murundi gwakubanza.
15 E Pedro continuou: — Quando comecei a falar, o Espírito Santo veio sobre eles, como tinha vindo sobre nós no princípio.
16 B̯u̱yaabei̱zi̱ri̱ho, nyei̱zu̱ka Mukama Yesu̱ nka ku̱yaatu̱weereeri̱ nti, ‘Yohaana Mu̱bati̱zi̱ yaabati̱zengi̱ bantu na meezi̱ bei̱tu̱ nywe, Ruhanga akwi̱za kubabatiza na Mwozo Mu̱syanu̱.’
16 Aí eu lembrei que o Senhor Jesus tinha dito: “É verdade que João batizou com água, mas vocês serão batizados com o Espírito Santo.”
17 Hati̱ Ruhanga yaakabba yaaheeri̱ bab̯wo Banyamahanga kisembu kya Mwozo Mu̱syanu̱ nka ki̱yaatu̱heeri̱ b̯u̱twei̱ki̱ri̱ri̱i̱ze mu Mukama Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, gyagya naani, yaaku̱soboori̱ kugaana Ruhanga kukora ki̱kyo?”
17 De fato, os não judeus receberam de Deus o mesmo dom que nós recebemos quando cremos no Senhor Jesus Cristo. E quem era eu para ir contra Deus?
18 Bayudaaya banyakwikiririzanga mu Yesu̱ b̯u̱beegwi̱ri̱ bigambu bya Peeteru bi̱yaabaweereeri̱, batakab̯u̱ni̱e kumukorokota; baahaari̱i̱zi̱ri̱ Ruhanga nibakoba, “Kara Ruhanga, na Banyamahanga nabodede, abaheeri̱ mu̱gi̱sa gwa kwezi̱ramwo bibii byab̯u, nibadwa ha kutunga b̯womi b̯utamalikaho!”
18 Quando ouviram isso, eles ficaram sem ter o que dizer e louvaram a Deus, dizendo: — Então Deus deu também aos não judeus a oportunidade de se arrependerem e ganharem a vida eterna!
19 Hei̱nyu̱ma gya Bahandu̱ ba Bayudaaya kwi̱ta Sitefaano, beikiriza ba Yesu̱ baaru̱mbi̱i̱rwe hoi̱, kandi baataranga. Bamwei̱ muli bo, baagyendi̱ri̱ mu nsi gya Foi̱ni̱ki̱ya; bandi, baagyenda mu ki̱zi̱nga kyetwa Ki̱pu̱ro; kandi bandi, baagyenda mu rub̯uga lwʼAntyoki̱ya. Baagyendengi̱, nibaweeranga Bayudaaya basa, Makuru Garungi gakukwatagana na Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to.
19 Os seguidores de Jesus foram espalhados pela perseguição que havia começado com a morte de Estêvão. Alguns foram até a região da Fenícia, a ilha de Chipre e a cidade de Antioquia e anunciavam a palavra de Deus somente aos judeus.
20 Bei̱tu̱ beikiriza ba Yesu̱ bandi, banyakubba baru̱gi̱i̱ri̱ Ki̱pu̱ro, na mu rub̯uga lwa Ku̱leeni̱, baagyendi̱ri̱ Antyoki̱ya, baatebyayo Makuru Garungi gakukwatagana na Mukama weetu̱ Yesu̱, na hali Banyamahanga.
20 Mas outros, que eram de Chipre e da cidade de Cirene, foram até Antioquia e falaram também aos não judeus, anunciando a eles a boa notícia a respeito do Senhor Jesus.
21 Gu̱gwo mulimo gwa ku̱tebya gu̱baakorengi̱, Mukama Ruhanga yaagu̱heeri̱ mu̱gi̱sa; ki̱kyo kyaha bantu banene kwikiririza mu Mukama Yesu̱ na kuhinduka ni̱bei̱ra hali yo.
21 O poder do Senhor estava com eles, e muitas pessoas creram e se converteram ao Senhor.
22 Kitebe kya beikiriza ba Yesu̱ banyakwicalanga mu Yeru̱salemu̱, b̯u̱beegwi̱ri̱ nti Mwozo Mu̱syanu̱ yei̱zi̱ri̱ hali Banyamahanga mu kicweka kyʼAntyoki̱ya, baatuma Bbaranaba, agyende Antyoki̱ya.
22 Essas notícias chegaram à igreja de Jerusalém, que resolveu mandar Barnabé para Antioquia.
23 B̯u̱yaadoori̱yo, akawona Ruhanga nka kwaheeri̱ bantu baaho mu̱gi̱sa, yaasemererwa kandi bensei̱ yaabeekambi̱sya beicale nibali beesigwa hali Mukama Yesu̱ na mitima myab̯u myensei̱.
23 Quando chegou lá e viu como Deus tinha abençoado aquela gente, Barnabé ficou muito alegre. E animou todos a continuarem fiéis ao Senhor, de todo o coração.
24 Bbaranaba yogwo, yaalingi mudulu murungi, munyakwicalanga ei̱zwi̱ri̱ maani ga Mwozo Mu̱syanu̱ kandi naakwikiririza ki̱mwei̱ mu Yesu̱. Mu ki̱kyo kicweka kyʼAntyoki̱ya, bantu banene banyakwetegeerya bigambu bi̱yaabaweerengi̱, bei̱ki̱ri̱ri̱i̱ze mu Mukama Yesu̱.
24 Barnabé era um homem bom, cheio do Espírito Santo e de fé. E muitos se converteram ao Senhor.
25 Bbaranaba b̯u̱yaaru̱gi̱ri̱ Antyoki̱ya, yaagyenda mu rub̯uga lwetwa Tarasi̱i̱si̱ ku̱toolya Sau̱lo.
25 Depois Barnabé foi até a cidade de Tarso a fim de buscar Saulo.
26 B̯u̱yaamwagi̱i̱rye, yaamuleeta Antyoki̱ya, beicala hamwei̱ kumala mwaka gu̱mwei̱ ni̱barombanga kitebe kya beikiriza kandi ni̱beegesya bantu banene. Ku̱kwo mu Antyoki̱ya, hooho bantu baatandi̱ki̱i̱ri̱ kweta beikiriza ba Yesu̱, Baku̱ri̱si̱to.
26 Quando o encontrou, ele o levou para Antioquia. Eles se reuniram durante um ano com a gente daquela igreja e ensinaram muitas pessoas. Foi em Antioquia que, pela primeira vez, os seguidores de Jesus foram chamados de cristãos.
27 B̯ubaali nibakyali ku̱kwo, baragu̱ri̱ ba Ruhanga bandi, baaru̱gi̱ri̱ Yeru̱salemu̱ baagyenda Antyoki̱ya.
27 Naquele tempo alguns profetas foram de Jerusalém para Antioquia.
28 Omwei̱ muli bo, gi̱beetengi̱ Agabbo, yaabyoki̱ri̱ yeemeera, maani ga Mwozo Mu̱syanu̱ gaamuha kuragura nka kuhakugyenda ku̱gwa nzala ginyamaani mu nsi gyensei̱ gya Baru̱u̱mi̱. (Gi̱gyo gyogyo nzala ginyakubbaho mu b̯u̱su̱mi̱ b̯wa Ki̱lawu̱di̱yo b̯u̱yaabbeereeri̱ho mukama mu̱handu̱ wa B̯u̱ru̱u̱mi̱.)
28 Um deles, chamado Ágabo, levantou-se e, pelo poder do Espírito Santo, anunciou: — Haverá uma grande falta de alimentos no mundo inteiro. Isso aconteceu quando Cláudio era o Imperador romano.
29 Nahab̯waki̱kyo beikiriza ba Yesu̱ b̯u̱beegwi̱ri̱ bigambu byʼAgabbo bi̱yaaragwi̱ri̱, baacwamwo b̯uli muntu agabe b̯u̱sagi̱ki̱ b̯wamwe nka kwakusobora, bab̯utweke kusagika beikiriza ba Yesu̱ bei̱ra baab̯u, banyakwicalanga mwisaza lya B̯uyudaaya.
29 Então os cristãos resolveram mandar ajuda aos irmãos que moravam na região da Judeia, e cada um deu de acordo com o que tinha.
30 B̯u̱sagi̱ki̱ b̯u̱baasoroozi̱ri̱, baab̯u̱tu̱mi̱ri̱ Bbaranaba na Sau̱lo, bab̯utwalire bahandu̱ ba kitebe kya beikiriza ba Yesu̱, kya Yeru̱salemu̱.
30 E mandaram o dinheiro por meio de Barnabé e Saulo, para que eles o entregassem aos presbíteros da igreja.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.