Eclesiastes 7
Holi Baibul (ROP) vs NVT
1 Wal pipul oldei tok, “Im mobeda pipul tok gudwei blanga yu den weya yu gin abum brabli gudsmelwan medisin.” Wal det seimwan dei wen yu garra dai, im mobeda langa det dei wen yubin bon.
1 Uma boa reputação vale mais que perfume caro, e o dia da morte é melhor que o do nascimento.
2 En im mobeda blanga jidan deya weya olabat kraikraibat wen sambodi bin dai den go langa detlot hu abumbat padi, dumaji ola laibala pipul garra oldei jinggabat dei garra ol dai bambai du.
2 É melhor ir a funerais que ir a festas; afinal, todos morrem, e é bom que os vivos se lembrem disso.
3 Wal if yu jidan sedwan im mobeda den yu jidan hepiwan, dumaji wen yu jidan nogudbinji, im album yu jinggabat ebrijing en sabi mowa.
3 A tristeza é melhor que o riso, pois aperfeiçoa o coração.
4 Wal klebabala pipul jinggabat blanga dai, bat detlot granggibala oni jinggabat blanga abumbat brabli gudwan taim.
4 O sábio pensa na morte com frequência, enquanto o tolo só pensa em se divertir.
5 Wal mobeda klebabala pipul tok adbala langa yu, den blanga abum granggibala pipul preisimbat yu,
5 É melhor ouvir a repreensão do sábio que o elogio do tolo.
6 dumaji wen granggibala pipul laflafbat, wal im jis laik det nois blanga lilwan wadi weya barnbarnbat langa faiya. Im meigim blendibala nois, bat im nomo boilimap det woda.
6 O riso do tolo some depressa, como espinhos que estalam no fogo; isso também não faz sentido.
7 Wen det klebabalamen trikimbat sambodi wal im jis laik det granggibala men, en wen pipul gibit mani o samting langa sambodi blanga meigim det sambodi dum nogudbala ting, wal im meigim det klebabalamen jidan laiyinbala.|src="GT_Ecc0707_TrickyMen.tif" size="col" ref="7:7"
7 A extorsão transforma o sábio em tolo, e os subornos corrompem o coração.
8 Wal im mobeda blanga binijimap samting den stadimap samting. En im mobeda blanga weit gudbinjiwei en nomo jidan praudbalawei.
8 Terminar algo é melhor que começar; a paciência é melhor que o orgulho.
9 Wal yu kaan gitwail streidawei, dumaji im nogud blanga abumbat nogud filing langa sambodi. Oni ola granggibala pipul lagijat.
9 Não se ire facilmente, pois a raiva é a marca dos tolos.
10 Nomo jinggabat wanim bin hepin bifo en askim wotfo tharran mobeda langa wanim hepin tudei. Im nomo klebabala blanga tok lagijat.
10 Não viva saudoso dos “bons e velhos tempos”; isso não é sábio.
11 Im brabli gudwan ting blanga jidan klebabala, jis laik ola grenfathamob wen deibin gibit yu detlot gudwan ting. Detlot klebabala jidan seifwan langa dijan wel.
11 A sabedoria é ainda melhor quando acompanhada do dinheiro; ambos são proveitosos debaixo do sol.
12 En detlot klebabala jidan seifwan jis laik mani gin meigim yu jidan seifwan. Bat if yu jidan klebabalawei, tharran na lukaftumbat yu.
12 Tanto sabedoria como dinheiro dão proteção, mas somente a sabedoria preserva a vida.
13 Wal yu garra jinggabat wanim God bin dum. Hu gin streitinimap samting weya God bin meigim krukidwan? Nobodi kaan dum.
13 Aceite o modo como Deus faz as coisas; afinal, quem é capaz de endireitar o que ele fez torto?
14 Wen ebrijing go gudwei blanga yu, wal yu jidan gudbinji. En wen trabul kaman langa yu, yu garra jinggabat, God bin meigim yu gudbinji en imbin jandim det trabul du. Nobodi nomo sabi wanim garra hepin bambai.
14 Desfrute a prosperidade enquanto pode, mas, quando chegarem os tempos difíceis, reconheça que ambos vêm de Deus; lembre-se de que nada é garantido nesta vida.
15 Langa main laif aibin luk loda gudwan ting ai nomo bin sabi. Aibin luk wan gudbala men bin oldei dumbat gudbala ting en imbin dai yangbala, en najawan men imbin oldei dumbat nogudbala ting en imbin jidan brabli olmen. Wal ai nomo sabi wotfo im lagijat.
15 Vi de tudo nesta vida sem sentido, incluindo justos que morrem cedo e perversos que têm vida longa.
16 Wal nomo reken miselp yu brabli gudwan en brabli klebabala. If yu jinggabat lagijat yu jis ardimbat yu ronselp.
16 Portanto, não seja justo nem sábio demais! Por que destruir a si mesmo?
17 En nomo trai blanga jidan brabli nogudbala o granggibala. If yu dum lagijat yu garra binijap kwikbala.
17 Tampouco seja perverso demais. Não seja tolo; por que morrer antes da hora?
18 Yu jinggabat dislot woning, dumaji ol detmob hu bulurrum God brabliwei garra dum wanim im wandim.
18 Preste atenção a estas instruções, pois quem teme a Deus evita os dois extremos.
19 Wal wen yu jidan klebabala yu abum mowa pawa langa detlot tenbala lidamob hu lukaftum det taun.
19 A sabedoria torna o sábio mais poderoso que dez líderes de uma cidade.
20 Trubala ai dalim yu nobodi langa dijan wel dum gudwan en raitwan ting olataim. Nobodi dum wanim God wandim im blanga dum olataim.
20 Não há uma única pessoa na terra que sempre faça o bem e nunca peque.
21 Nomo teiknodis langa ebrijing pipul tok. Maitbi sambodi garra dalim yu deibin irrim yu wekinmen tok brabli nogudbalawei blanga yu.
21 Não escute a conversa alheia às escondidas; pode ser que ouça seu servo falar mal a seu respeito.
22 En yu sabi yubin tok nogudbalawei blanga najalot pipul du.
22 Pois você sabe que muitas vezes você mesmo falou mal de outros.
23 Wal aibin jinggabat en yusumbat ebrijing weya aibin sabi blanga faindat if dislot ting trubala. Aibin wandim jidan klebabala, bat najing.
23 Sempre me esforcei para que a sabedoria guiasse meus pensamentos e ações. Disse a mim mesmo: “Serei sábio”, mas não adiantou.
24 Wal nobodi kaan sabi ebrijing langa dijan wel, dumaji im brabli adwan. Nobodi kaan sabi ebrijing.
24 A sabedoria está sempre distante e é difícil de encontrar.
25 Bat aibin jinggabat blanga sabi hau blanga jidan klebabala en hau blanga faindat mowa, en aibin wandi sabi wotfo ola brabli nogudbala pipul jidan granggibala, en wotfo ola granggibala pipul nomo sabi enijing.
25 Procurei por toda parte, decidido a encontrar sabedoria e entender a razão dos acontecimentos. Resolvi provar a mim mesmo que a perversidade é tolice, e a insensatez, loucura.
26 Wal aibin faindat dijan. Im meigim mi brabli nogudbinji wen sambodi binijap, bat aibin faindat naja samting mowes. Im det nogudwan gel hu jidan laiga trep redibala blanga gajulum sambodi en taiyimap im garram det strongbala tjein en holdim im adbala laik deth. Im mowes den wen sambodi dai. Bat if yu laigim God, yu gin ranawei brom det gel bat det gel gin gajulum detlot pipul hu jidan nogudbalawei.|src="GT_Ecc0726_Seductress.tif" size="col" ref="7:26"
26 Descobri que a mulher sedutora é mais amarga que a morte. Sua paixão é um laço, e suas mãos são correntes. Quem agrada a Deus escapará dela, mas o pecador será pego em sua armadilha.
27 Wal jinggabat wanim aibin faindim. Aibin sabi lilbit blanga detlot ensa bat ai nomo bin faindim ensa blanga holot.
27 “Esta é a minha conclusão”, diz o Mestre. “Descobri isso depois de analisar a questão por todos os ângulos.
28 Wal aibin kipgon lukabat brabli adbala blanga detlot ensa, bat ai nomo bin faindim, najing! Wal pipul oldei tok, “Aibin faindim oni wanbala gudwan men brom bigismob men, bat ai nomo bin faindim wanbala gel.”
28 Embora tenha procurado repetidamente, ainda não encontrei o que busco. Entre mil homens, somente um é sábio; mas entre as mulheres não achei uma sequer!
29 Wal dijan na det wanbala ting aibin faindat. God bin meigim pipul jidan garram streitbala main, bat pipul bin tjeinjim ebrijing.
29 Foi isto, porém, que descobri: Deus criou os seres humanos para serem justos, mas eles buscaram todo tipo de maldade.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Eclesiastes 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.