Lucas 10
AIREPA VAE REO OVOI (ROO) vs NTLH
1 Vo utupavira Turaro erao vatara tau erao (72) reesirevoiva, voea eraeraopavira siporeva. Uva iraaepa rerapa uruiara rutu iare, varao reipa uruiro ora garepa uruiro tapo. Uva utupavira rera raga avasa aueparoepa vo uruiro iare varao.
1 Depois disso o Senhor escolheu mais setenta e dois dos seus seguidores e os enviou de dois em dois a fim de que fossem adiante dele para cada cidade e lugar aonde ele tinha de ir.
2 Oire uva Pauto vo kovoaro reesioro oiso puraroepa voeare, “Riroara aioara vioroe, oara oiso toupai osa oirao pie asa irara vo ragai-ia Jisas. Osa viapau kovopa irara vai vo voea tavitavipasa. Eisi osa iava variripatavere rore ira vo kovoaro-a. Ra va iava kovopa irara vai siporeve rerapa aioara gurusa aue oirara.
2 Antes de os enviar, ele disse:
3 “Uvuta! Visii sipopaavoi oiso osa sipsip kakaero aakau kare vuutaaro iare, okarea vo kakaero aiopaiveira.
3 Vão! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos.
4 Opeita moni oaparo vai kaepatavere, ora ogataara vai, ora aue tasipa su. Teapi ora visii vo vuutaroaro pute pie ragapata ora reoreo ragapaoro oearovu tapo voraro raivaaro.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias. E não parem no caminho para cumprimentar ninguém.
5 Oire vosa oai-ia kepa vai koatasa auepata, oire ra oisi pura rovota, Visii vao vo kepao iava kave vovouvira touta.
5 Quando entrarem numa casa, façam primeiro esta saudação: “Que a paz esteja nesta casa!”
6 Vosa irai kave vovoutoa vai vo kepa-ia toupareve, oire ra va vao kave vovou tovota rera-ia. Ra rera iare vira piro. Ari vosa viapau oisi irai, oire ra visii vaaro kave vovou vao oa vateta oa visii iare ita vorevira vorepere, vo rara irai viapau va oupareve.
6 Se um homem de paz morar ali, deixem a saudação com ele; mas, se o homem não for de paz, retirem a saudação.
7 Oire ra voa katai kepa raga-ia toupata. Ra vo kepa raga-ia aiopata ora ukaiopata tapo varao oara vatepaive visiipa voa. Aue iava uvare ro ira Pautoa-pa kovopareve oirara tauvapaoro, irapa torevokopai oiso ra tauvaa oupareve oearovu ruvara-ia, voeao oea tauvapareve voea tokipaoro. Ari ita, viapau uvuipatai ra okeparovu iare ora sikasikapata. Ari uvuipatai ra katai kepa raga-ia toupata.
7 Fiquem na mesma casa e comam e bebam o que lhes oferecerem, pois o trabalhador merece o seu salário. Não fiquem mudando de uma casa para outra.
8 “Oire vosa ourui-ia kare uvirota, ra voa visii ouive vorarore ora voea vo keparoaro-ia. Oire ra aioara aiopata varao oara visiipa vatepaive.
8 — Quando entrarem numa cidade e forem bem-recebidos, comam a comida que derem a vocês.
9 Upiapa irara porete piepata voa vo urui-ia. Ra oisi voea tavipata tapo, Pauto vo Saraaro tutuu piepaivoi visii iare.
9 Curem os doentes daquela cidade e digam ao povo dali: “O
10 Ari vosa ourui-ia kareu virota vao oa-ia visiire korukorupaave, oire ra vo urui vuutaaro-ia toresa avata voava voea siposiposa
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, vão pelas ruas, dizendo:
11 oiso puraoro, Ae! Poupou rasiro igei kokotoaro-ia votoei. Oire uva visiipa Pauto vo kasipuaro kareke piepaiovoi vara vorevira tovetoveoro ora igei kokotoaro iava. Ra va iava oiso vearovira taraita, Ari ita, Pauto vo reoaro visiire keera ragapai osa va uvu ragapatavoi. [Ari ita, tutuu pie ragavoi Pauto vo Saraaro ovusa vapa reasipatai].
11 “Até a poeira desta cidade que grudou nos nossos pés nós sacudimos contra vocês! Mas lembrem disto: o Reino de Deus chegou até vocês.”
12 Oire uva visii tavipaa vao iava Ovoiopa Voki oa-ia Sodom vata voeao oea oisoa vuri pitupitu purapaive, oea vo siitokaaro ouiverea, oa-ia visii vo siitokaaro puteverea riroa rutu.
12 E Jesus disse mais isto:
13 “Siraovira rutu visiipa vo Korasin urui. Ora siraovira rutu visiipa Betsaida urui. Vosa ragai oai ravoto kovo vai puraavori Taia uruireipa ora Saidon voari rutu tuariri, oiso osa vao-ia oa puraavora visii ruvara-ia, oa iava tuariri vuri irara Taia vata ora Saidon vata oearea rutu vuri varorovi raga-ia tuupaaeri. Ra vo tuurova gavutara raga ivara-ia paupaave vuri vovouro oaiveva ariipaoro. Oa iava sopaura oaive voea iava pore pirori vova vuriara oaive iava.
13 Jesus continuou:
14 Oiraopavira rutu oiso osa visii tavipaavoi oiso, Vo vokio vao oa-ia oirara rovirieireverea Pauto ovokia-ia vo siitoka ouverea vo uruireo Taia uruirei ora Saidon, oa-ia puteverea rutu vo tavaka visii vaaro.
14 No Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida!
15 Ari visii Kapaneam vata visiigoa kae viro ruipapataveira vuvuiua iare, oiso ra rei vaisipata, raa? Ari viapau. Easi visii vara piereverea vuri tapire.”
15 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
16 Oa iava oiso Jisas rera voeaaro disaipel tavireva, “Ro ira visii gisipoaro uvureve, oire uva rera-a ita eera ira ragai gisipoaro uvurevoi. Ari ro ira visiire isivaro, eera-a ita ragaire isivaroi ora ro tapore Pauto ira ragai arurevora vore.”
16 Então disse aos discípulos:
17 Oire uva utupa visivi erao vatara tau erao (72) vorevira kareaepa. Oa iava rorupaiva oiso puraoro, “Turaro, igei vii vaisiaro iavirava voeaore reopaie vuri irara tugara. Oa iava igei vo reoaro uvupaivo rutu, vo osa oearovu iava voea kosi piepaio.
17 Os setenta e dois voltaram muito alegres e disseram a Jesus: — Até os demônios nos obedeciam quando, pelo poder do nome do senhor, nós mandávamos que saíssem das pessoas!
18 Oa iava Jisas oiso voeare puraroepa, “Seten tueava osa oiso vararoepa osa parakauoro vuvuiua iava koveoro, vo uvare viapau gorua vai epao rera oaiaro.
18 Jesus respondeu:
19 Uvuta! Ragai visiipa gorua vatepaavoi. Oa iava ro-ia putetavere ira vigeiva keriparoveira Seten. Ra va iava vo kareo rutu-ia tapo puteta voea-ia tasioro rakoru kare ora siikopi kare. Ra va iava viapau visii vuri piereve ro vurito.
19 Escutem! Eu dei a vocês poder para pisar cobras e escorpiões e para, sem sofrer nenhum mal, vencer a força do inimigo.
20 Opeita rorupaoro oiso purapata, Vuri tugararo igei vo reoroaro uvupaiveira. Viapau. Ari Pautoa-ia roru iraopata ira visii vaivaisiaro rigatoreva rera vo uruiaro-ia oiso puraoro, Ragai voeaaro-a visii.”
20 Porém não fiquem alegres porque os espíritos maus lhes obedecem, mas sim porque o nome de cada um de vocês está escrito no céu.
21 Vo vuutao-ia Tugoropato Uraurato rorua kareke piereva Jisas sopaaro-ia. Oa iava oiso puraroepa, “Aite, vii Reito Turaro vuvuiua-ia ora vo tapo rasitoa-ia. Vii-ia vearo vaisi puraavoi. Uvare viigoa varao rutu vatauriva voeao asavira oirara oea-ia taraiara toupai vo ora voea vo rugorugooaro-ia. Oa iava voeao raga kareke pieriva oea oiso toupaiveira osa garepa kakaero. Iu ita. Aite, vii raga vo ruipaaro osa oiso vearovira toupaiveira.
21 Naquele momento, pelo poder do Espírito Santo, Jesus ficou muito alegre e disse:
22 “Aite ragai vavaearo-ia varao rutu tovoreva. Uva viapau irai oiratoa vai taraipa rutu ragai-ia Oviito. Ari Aite raga kataito. Ira ragai tarai iraopa ragai-ia. Ora viapau irai Aite-ia taraipa rutu. Viapau. Ari ragai raga rera-ia tarai iraoparai, ora voeao oea-ia Aiteto kareke piepareveira Oviito ora rera vo ruipaaro sirova.”
22 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
23 Oire uva voea raga disaipel Jisas tapo toupaiva. Oa iava voea iare ora poreroepa oiso puraoro, “Oearovu oirara roruive vosa oarai kekepaive varao oara kekepatavoi vo vokio ragai ruvara-ia.
23 Então Jesus virou-se para os discípulos e disse só para eles:
24 Ari ita, visii tavipaavoi oiso, Voari tuariri uva riro irara profet irara ora king irara oearoa orekerovu rutupa varao oisoa ruipapaave, oiso ra vara kekepaive varao Pauto vo Saraaro iava oara kekepatavoi. Uva viapau oisoa vara kekepaive. Ora vara tapopa ruipapaave oiso ra vara uvupaive varao oreoroa ragai iava. Uva viapau vo reo oisoa uvupaive.”
24 Eu afirmo a vocês que muitos
25 Oire uva iravu taraito Reo Taisi-ia toreroepa Jisas-ia kokarasa rera tavatavaeoro. Ira oiso puraroepa, “Tisato. Eake vai-a uvuiparai ra oai puraa. Ra va iava Tootoo Ovoi oua vao oa opesi asavira toupai?”
25 Um mestre da Lei se levantou e, querendo encontrar alguma prova contra Jesus, perguntou: — Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
26 Oa iava Jisas rerare oiso puraroepa, “Oavu rigato-a oa toupai Reo Taisi-ia. Oire uva apeisi ragavira rugorugoopau va vieipaoro?”
26 Jesus respondeu:
27 Uva Jisas vo reoaro aatooro oiso puraroepa, “Turaro eera-a vii reraaro Pauto. Ira ragapa vii iava sopaua rutu vateri, ora vii vaaro rutu tapo rugorugooara rutu, ora gorua, ora taraiara rutu rera ragapa. Ora eisi osa ropa siraopau ira vii ruvara-iavi toupareveira, oiso rutu osa ora viipa siraopauveira.”
27 O homem respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com todas as forças e com toda a mente. E ame o seu próximo como você ama a você mesmo.”
28 Oa iava Jisas oiso rera tavireva, “O ita! Torevokovira vo reo aatori. Uva oisi-a eisi osa iava uvuipauei ra va iava Tootoo Ovoi rutu ouri.”
28 — A sua resposta está certa! — disse Jesus. — Faça isso e você viverá.
29 Ari ita, ovusa rera ro riro taraito oiso ruipaparoepa ra ora rera raga vaisiaro raga vearoreve. Oa iava Jisas-re oiso puraroepa, “Iroutoa irao-a ira ragai ruvara-iavi toupareveira?”
29 Porém o mestre da Lei, querendo se desculpar, perguntou: — Mas quem é o meu próximo?
30 Oa iava Jisas rera vo reoaro topa piepaoro oiso puraroepa,
30 Jesus respondeu assim:
31 Oire uva iravu koruou purapato pris ira vo raiva gaepareva. Oa iava voa rera vatavatareva vo raiva vatuaro-ia avaoro.
31 Acontece que um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho. Quando viu o homem, tratou de passar pelo outro lado da estrada.
32 Uva iravu ita Livai ira oisoa Tugoropa Kepa-ia kovopareve, ira ita oisi raga rera kekeoro rera vatavatareva.
32 Também um
33 “Oire uva iravu Sameria-pa irara iava rera, voeao oea oisoa voeava Jiu ora keripaave, ira voa rera kekeoro rerapa rirovira rutu siraoroepa.
33 Mas um
34 Oa iava rera ruvara iare tutuu piereva. Uva voa rera-ia aue wel petoreva. Ora wain ovi tapo oa ro iava kokoroepa vorarore kapuara-ia, oiso ra opeisipe. Oa iava rera kae piereva ora rera oiraaro iare donki. Osa iava rerava avaroepa rera tovosa oavu-ia tavete uusi piepa kepa. Oire uva voa-a evoa uva vearovira rutu rera tokireva.
34 Então chegou perto dele, limpou os seus ferimentos com azeite e vinho e em seguida os enfaixou. Depois disso, o samaritano colocou-o no seu próprio animal e o levou para uma pensão, onde cuidou dele.
35 Vokipavira moni erao kina (K2) vatereva ropa ira vo kepaaro-a va vao tavete uusi piepa kepa. Uva oiso rera tavireva, Vearovira rera tokipari. Ari vosa vii oaiaro-ia rera tokirivere, oire vosa vorevira vorera ra viipa oai kare piea vorevira.
35 No dia seguinte, entregou duas moedas de prata ao dono da pensão, dizendo:
36 Oire ra apeisi rugorugoopauei? Iroutoa vai-a vo pevao iava ira oisi eisi rera piereva vo uvare rera ruvara-iavi toupare, ro ira vuri pieiva kavirupa irara?”
36 Então Jesus perguntou ao mestre da Lei:
37 Uva va-a vao oa iava rera ro Reo Taisi-ia taraipato oiso puraroepa, “Ari ro oirato ira rerapa siraoroepa rera tauvaoro.” Uva Jisas oiso puraroepa rerare, “O ita, uva oisi raga piesa avapauei.”
37 — Aquele que o socorreu! — respondeu o mestre da Lei. E Jesus disse:
38 Oire uva vokapaoro avaparoepa raivaaro disaipel iraraaro tapo. Oa iava ouruivu-ia karea viropa. Uva iriavu riakova, oira vaisiaro, Mata iria rera ou pieeva ora oira vo kepaaro iare, oiso ra aioa vai vateeve rerapa.
38 Jesus e os seus discípulos continuaram a sua viagem e chegaram a um povoado. Ali uma mulher chamada Marta o recebeu na casa dela.
39 Uva oira Mata taevaaro toupaeva Maria. Oa iava urioopa Maria rera Turaro kokotoaro ruvara iare. Uva voava rera vo reoaro uru piepaeva.
39 Maria, a sua irmã, sentou-se aos pés do Senhor e ficou ouvindo o que ele ensinava.
40 Vo osa Mata riro kovo rutu purapaeva aioara ravaapaoro rerapa. Oa iava oirare rugorugooara viriva rutu. Uva Jisas iare urioopa oiso purasa, “Turaro. Asi ragai taevaaro ragai arova avaoi. Oa iava ragai raga varao-ia virikasiparai vara vatatopopaoro aioara. Oire uva apeisi vai-a vao rugorugoopauei? Oiso ruipaparai ra oira aruri ragai tauvasa.”
40 Marta estava ocupada com todo o trabalho da casa. Então chegou perto de Jesus e perguntou: — O senhor não se importa que a minha irmã me deixe sozinha com todo este trabalho? Mande que ela venha me ajudar.
41 Oire uva oira aatooro oiso puraroepa ro Turaro, “Mata. Eakere riro rugorugooro rutu purapari ora vii iava sopaua vavata pie ragapaoro?
41 Aí o Senhor respondeu:
42 Ari ita, kataia ragapa poteparivoi oa vearopai viipa. Oa-a vao oa purasa oira vo vovouaro tovopaevo Maria, oiso ra ragai vo reoaro uru piepaeve. Ari ita, viapau uvuipaveiei ra va vao vearo ruipa verave oira iava.”
42 mas apenas uma é necessária! Maria escolheu a melhor de todas, e esta ninguém vai tomar dela.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.