João 8
AIREPA VAE REO OVOI (ROO) vs NTLH
1 Oire uva voea rutu oirara sikasikaaepa vorarore ora voea vo keparoaro avaoro, ovusa Jisas Oliv Kovo Pukui iare avaroepa.
1 [Depois todos foram para casa, mas Jesus foi para o monte das Oliveiras.
2 Oa iava vokipakou rutu voava vokiroepa Tugoropa Kepa iare vao Tempel. Uva riro irara rutu voa rera iare urioaepa. Oire uva paupaoro voea tarai piepareva.
2 De madrugada ele voltou ao pátio do Templo, e o povo se reuniu em volta dele. Jesus estava sentado, ensinando a todos.
3 Uva voa-a vo uva riro tarai irara ora ratarataa vovou irara Farisi iriavuva riakova urioaepa rera iare. Aue iava uvare oira kekeiva iravu tapo. Oa iava ora voea vuruvuruaro rutu-ia oira tore piesa urioaepa.
3 Aí alguns mestres da Lei e fariseus levaram a Jesus uma mulher que tinha sido apanhada em adultério e a obrigaram a ficar de pé no meio de todos.
4 Uva oira iava Jisas tavipaoro oiso purapaaepa, “Tisato. O riakova iria ora oua vuri pieevo. Uva oeavu oira-ia poua viro osa eisi pieevorao.
4 Eles disseram: — Mestre, esta mulher foi apanhada no ato de adultério.
5 Vao-ia Reo Taisi Moses igei tavireva oiso puraoro, Vosa oiso iriavu riakova vuria puraeve, oire ra oira vurokope aue-ia aveke. Ra oisi iava eisi apeisi purau?”
5 De acordo com a Lei que Moisés nos deu, as mulheres adúlteras devem ser mortas a pedradas. Mas o senhor, o que é que diz sobre isso?
6 Oiso osa puraaepa rera-ia kokarapaoro. Uvare oiso vovoupaaepa ra oaire reoa vai taraaive rera-ia. Auere ra oreoi iava rera iava gasiive taru. Vo osa Jisas takuro viropa rasia-ia rigatopaoro ora rera iava sipareo-ia.
6 Eles fizeram essa pergunta para conseguir uma prova contra Jesus, pois queriam acusá-lo. Mas ele se abaixou e começou a escrever no chão com o dedo.
7 Oire uva rera akepaiva voreripavira. Oa iava voava toreoro voeare oiso puraroepa, “Vosa irai visii vuruvuruaro-ia toupareve ro ira-ia viapau vuria vaipe, ira uvuiparoi ra rovova vai-ia aveke vai oira vuro rovoreve o-ia riakova.”
7 Como eles continuaram a fazer a mesma pergunta, Jesus endireitou o corpo e disse a eles:
8 Uva takuro viropa ita vo rasi rigatosa ita.
8 Depois abaixou-se outra vez e continuou a escrever no chão.
9 Oisi uvuivoiva, voea rutu ora voea-ia vesipaoro kosikosia viropa oiso, reipa irara rovovira ira rovoaepa. Oa iava oearovu tupepaaepa utupaoro. Osa iava rera raga Jisas kavuiva. Uva rera raga oira tapo toupareva, ovusa torepaopa voari rera puaaro-ia.
9 Quando ouviram isso, todos foram embora, um por um, começando pelos mais velhos. Ficaram só Jesus e a mulher, e ela continuou ali, de pé.
10 Oire uva Jisas toreoro riakova akereva oiso, “Ovu-ia oirara epao? E viapau irai epao vii iava gasiparevoi, raa?”
10 Então Jesus endireitou o corpo e disse:
11 Oa iava riakova oiso puraopa, “Reito. Easi viapau irai epao.” Oa iava Jisas oiso puraroepa, “Ari ita, ragai tapo viapau oiso vii iava gasipaavoi. Avau vova, ra viapau ita vorerivira oai vuria vai purari.”]
11 — Ninguém, senhor! — respondeu ela. Jesus disse:
12 Jisas voea tavioro oiso puraroepa, “Ragai-a rasitoapa aviavia. Ro ira ragai sirova uturo ira viapau uvuipa ra rupa-ia vokareve. Viapau. Ari aviavia-ia touparevoi vao Tootoo Vatepa vituaro.”
12 De novo Jesus começou a falar com eles e disse:
13 Oa iava Farisi rerare oiso puraaepa, “Easi vii ora vii raga vo reoaro-ia siposipopariveira. Eva-a oa iava vii vo reoaro iava viapau oarai oirao piepaioveira.”
13 Os fariseus disseram a Jesus: — Agora você está falando a favor de você mesmo. Por isso o que você diz não tem valor.
14 Osa iava Jisas voeare oiso puraroepa, “Oiraopavira rutu ita. Ora ragai raga vo reoroaro iava siposipopaaveira. Ari ita, vo osa oiraopa reo rutu-a ita vao ragai vo reoaro. Eake iava? Uvare vo urui-ia taraiparaveira vao oa iava urioraepa. Oa iava vo urui-ia taraipaoro voare avaravere. Vo osa visii viapau voa taraipatai vo uva vo urui iava urioraera. Ora vo uva ragavira avaravere uva tapo viapau taraipatai.
14 Jesus respondeu:
15 Visii vao visiigoa oearovivu oirara roviriei iraopataveira vo vovouo-ia vo rasio-ia. Ari ragai viapau irai rovirieipaaveira.
15 Vocês julgam de modo puramente humano; mas eu não julgo ninguém.
16 Ari vosa ragai irai rovirieia, oire ra torevokovira rutu irai rovirieia. Eake iava? Uvare viapau oiso ragai raga kataito. Viapau. Ari iravuei Aite, ro ira ragai arurevora. Ira ragai tapo kovopareveira.
16 E, se eu julgar, o meu julgamento é verdadeiro porque não julgo sozinho, pois o Pai, que me enviou, está comigo.
17 Vo visii vaaro-ia Reo Taisi oiso toupai, Vosa vaiterei katai reo raga iava siposipopasi, oire ra vaiterei vo reoaro torevokopape rutu.
17 Na
18 Ari ita, ragai raga ora ragai iava siposipopaaveira ora vo osa Aite ragai arurevora. Ira tapo ragai iava oiraopavira tavitaviparoveira.”
18 Eu dou testemunho a respeito de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho a meu respeito.
19 Oire uva voea rerare oiso puraaepa, “Ovu-ia vii Aitearo epao?” Oa iava Jisas voeare oiso puraroepa, “Viapau oiso ragai-ia taraipatai. Eisi osa viapau Aite oaa-ia taraipata.”
19 — Onde está o seu pai? — perguntaram. Jesus respondeu:
20 Vo reo pukoreva Jisas monipa tugi-ia toupaoro. Vo osa oirara tarai piepareva voa evoa Tempel-ia. Uva oisi-a oiso osa iava viapau irai rera tuukepareva voa, uvare rera vo vuutaaro tugura asavira touva.
20 Jesus disse essas coisas quando estava ensinando no pátio do Templo, perto da caixa das ofertas. Ninguém o prendeu porque ainda não tinha chegado a sua hora.
21 Jisas vorerivira oiso voea tavireva, “Avarai vore uva ragaire taraa ragapatavere. Ari ita, kopiipataverea visii varaarova vuriara oavisii, vo rara Aite viapau visii iava vara vera rovopareve. Oa iava viapau uvuipatai ra vo poupata viro uvare avaparai.”
21 Jesus disse outra vez:
22 Uva va-a eva oa iava Jiu reipa iraraaro oiso puraaepa, “Apeisi ragavira eisi reoroi oiso, Viapau uvuipatai ra vo uruio iare avata oa iare avaparai? Asi evo reo vai porearo oiso vaio toupai, Ra rera raga ora uporo, eke?”
22 Os líderes judeus disseram: — Ele diz que nós não podemos ir para onde ele vai! Será que ele vai se matar?
23 Uva voeare oiso puraroepa, “Visii reroarova. Ari ragai viara iava. Uvare visii-a vao vo rasio iava. Ari ragai viapau vo rasi iava vao-ia.
23 Jesus continuou:
24 Osa iava visii taviavoi oiso, Kopiipatavere ovusa vuriara oavisii visii-ia touvira toupaive. Ari ita, vosa viapau ragai vo reoroaro oirao piepata vo uvare ora ragai raga iava visiipa siposipopaavoi. Oire uva oisi-a eisi osa iava vuriara oavisiiva kopiipatavere ovusa touvira visii-ia toupaive.”
24 Por isso eu disse que vocês vão morrer sem o perdão dos seus pecados. De fato, morrerão sem o perdão dos seus pecados se não crerem que “
25 Uva rera akeoro oiso puraaepa, “Iroutoa irao-a vii?” Oa iava Jisas oiso puraroepa, “Ragai raga ita vao-ia oiso osa ora ragai iava tuariri visii taviavora.
25 — Quem é você? — perguntaram a Jesus. Ele respondeu:
26 Riro reoro rutuva toupaavoi. Oara-ia uvuiparai ra visii vo pitupituroarore reoreora. Ora visii vo vovouroaro tapo rovirieia oiso osa jas ro reo rovirieipato. Ari ro ira ragai arurevora ira vo vovouaro-a oiraopa rutu. Ora vo reoro rutu oara uvuava rera ruvara-ia, evara-a oara iava siposipopaaveira oirara rutupa voeao vo rasio-ia.”
26 Existem muitas coisas a respeito de vocês das quais eu preciso falar e as quais eu preciso julgar. Porém quem me enviou é verdadeiro, e eu digo ao mundo somente o que ele me disse.
27 Oire uva viapau roroioaepa. Vo uvare voea tavipareva Aitetoa iava.
27 Eles não entenderam que ele estava falando a respeito do Pai.
28 Uva osa-a eisi osa iava Jisas oiso voea tavireva, “Voari utupaua oiso Oirato Oviitoaaro kae pietavere rera kotosa. Uva vo vuuta-a eva oa-ia taraitaverea, Oiraopavira oisoa ora rera iava siposipopareve. Oire ra oisi iavirava taraita. Ari ragai viapau oiso oavu avu vai purapaavo ora ragai raga vo rugorugooaro iava. Viapau. Ari ragai vo reo iava siposipopaavo oa iava ragai tavireva Aite.
28 Por isso Jesus disse:
29 Aite ragai siporeva ira ragai tapo toupareveira. Uva viapau oiso ragai kavurevora ra ragai raga toupaa. Viapau. Uvare vokiara rutu-ia varao purapaaveira oarapa ruipaparoveira.”
29 Quem me enviou está comigo e não me deixou sozinho, pois faço sempre o que lhe agrada.
30 Oire uva oisi-a oiso osa puraroiva, oirara rutu iava oearovu rera oirao pie iraoiva.
30 Quando Jesus disse isso, muitos creram nele.
31 Oire uva Jisas Jiu tavireve, voeao oea rera oirao pieiva oiso, “Vosa vokiara rutu-ia ragai vo reoaro vearovira uvupata, oire ra va iava visiipe oiso, Ragai rutu voeaaro disaipel.
31 Então Jesus disse para os que creram nele:
32 Ra oisi iava oiraopa reo rutu-ia taraita. Oa iava oiraopa reo rutu uvuipai ra oiso visii pieve, Viapau uvuipatai ra akukuvira iraipa kovo ragapata. Oiso osa ro ira tuukepa kepa-ia toupareva.”
32 e conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Oa iava rera vo reoaro pukooro oiso puraaepa, “Igei-a Ebraham iava vo sara. Viapau oiso irai igei iava akukuvira kovo ragapareveira iraipa. Uva apeisi iava eisi purauei oiso, Viapau oiso akukuvira iraipa kovo ragapatavere?”
33 Eles responderam: — Nós somos descendentes de Abraão e nunca fomos escravos de ninguém. Como é que você diz que ficaremos livres?
34 Uva Jisas oiso puraroepa, “Oiraopavira rutu oiso osa visii tavipaavoi, Irou irara voeao oea vuri vovou purapaiveira. Uva varao vuri vovouro oaive oara voea tuukepaiveira. Oa iava akukuvira kovo ragapaiveira vaopa vearo rugoo viapavira.
34 Jesus disse a eles:
35 Oviito ira vearovira kepaaro-ia aiteto toupareveira eva kepaaro rutu. Ari ro ira tuukepa kepa-ia toupareveira akukuvira kovo ragapaoro, uva viapau kepaaro rutu-a va vao.
35 O escravo não fica sempre com a família, mas o filho sempre faz parte da família.
36 Ragai-a vao Oviitoaaro ragoa uvuiparai ra tuukepa kepa iava visii kosi piea vao iava vuri vovou. Oa iava uvuipatai ra vearovira toupata vo Aite oaa vo kepaaro.
36 Se o Filho os libertar, vocês serão, de fato, livres.
37 “Taraiparai oiso, Ebraham sara iraraaro visii. Uva apeisi viapau ragai vo reoaro visii sopaaro-ia toupaivoi, raa? Eisi osa iava oiso ruipapatai ra ragai upooro ragai kopii pieta.
37 Eu sei que vocês são descendentes de Abraão; porém estão tentando me matar porque não aceitam os meus ensinamentos.
38 Ari ita, ragai siposipopaaveira varao rutu iava oara kekepaaveira Aite oaa ruvara-ia, ovusa visii evo pitupituro purapataveira oara oupataveira ro ruvara-ia visii aitearo.”
38 Eu falo das coisas que o meu Pai me mostrou, mas vocês fazem o que aprenderam com o pai de vocês.
39 Oire uva rerare oiso puraaepa, “Eari igei aitearo Ebraham.” Oa iava Jisas oiso puraroepa, “Vosa oiraopavira visii Ebraham ovii iraraaro, oire ra rera vo pitupituroaro rutu tapo purapata oiso osa rera Ebraham oisoa piepareve.
39 — O nosso pai é Abraão! — responderam eles. Então Jesus disse:
40 Visiipa oiraopa reo rutu iava siposipo iraopaavoi varao oara uvuavora Pauto ruvara-ia. Oara-a varao oarapa vo vokio-ia ragai uposa auepatai. Ari ita, viapau oiso Ebraham oisi oiso piereva.
40 Mas eu lhes tenho dito a verdade que ouvi de Deus, e assim mesmo vocês estão tentando me matar. Abraão nunca fez uma coisa assim!
41 Oiraopavira uvare ora visii aitearo vo pitupituaro purapataveira.”
41 Vocês estão fazendo o que o pai de vocês fez. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos; nós temos um Pai, que é Deus!
42 Oa iava Jisas oiso puraroepa, “Vosa oiraopavira rutu rera Pauto visii aitearo rutu, oire ragaipa siraopata. Eake iava? Uvare ragai oisoa Pauto ruvara-ia toupaa. Ora vo uvare tapo rera vo ruipaaro-ia urioraera. Viapau oiso ora ragai vo ruipaaro-ia vore urioraera. Viapau. Ari Pauto ragai arurevora oa iava vore urioraera.
42 Jesus disse a eles:
43 Uva eakepa viapau ragai vo reoroaro-ia roroiopatai? Oa vituaro vao-ia oiso toupaivoi, Viapau oiso uvuipatai ra ragai vo reoroaro uvupata riro vavagisiara.
43 Por que é que vocês não entendem o que eu digo? É porque não querem ouvir a minha mensagem.
44 “Visii-a Seten ovii iraraaro. Uvare goruvira rutu rera vo vovouaro sirova utu iraopataveira eera visii aitearo. Ari ita, voari tuariri rera-a eera riro oira upoto, ora tapo viapau oisoa oiraopa vovou rutu sirova utuparo. Uvare oiraopa vovou rutu viapau oisoa rera-ia toupaive. Uvare kuuvu reoro raga oisoa purapareve ora rera raga vo reoroaro torevokoaro. Eera-a riro kuuvuto, uvare rera raga-a kuuvu reoro rutu vo vovouaro vituaro.
44 Vocês são filhos do Diabo e querem fazer o que o pai de vocês quer. Desde a criação do mundo ele foi assassino e nunca esteve do lado da verdade porque nele não existe verdade. Quando o Diabo mente, está apenas fazendo o que é o seu costume, pois é mentiroso e é o pai de todas as mentiras.
45 Ari ragai oiraopa reoro rutu iava siposipopaaveira. Uva apeisi viapau vo reoro oirao piepataveira? Uva kuuvu reoro raga oirao piepataveira ro aite oavisii vo reoroaro Seten.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Iroutoa vai visii iava uvuiparoi ra ragai iava oai vuria vai kosi piereve vao oa toupaive vo ragai-ia, raa? Ari ita, oiraopa reo rutu kosi piepaavoi. Uva apeisi iava oisi eisi viapau ragai vo reoaro oirao piepatavoi, raa?
46 Qual de vocês pode provar que eu tenho algum pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Ari Pauto ovii iraraaro rutu rera vo reoroaro rutu uvupaiveira. Ari viapau oiso rera ovii iraraaro-a visii. Oa iava viapau rera vo reoroaro uvupataveira.”
47 A pessoa que é de Deus escuta as palavras de Deus. Vocês não escutam as palavras de Deus porque vocês não são dele.
48 Oa iava voea Jiu rerare oiso puraaepa, “Eari, igei viire oiso purapaioveira, Sameria iava vii. Viigoa-ia iravu vurito tugarato toupareveira. Uva oiraopavira vai oisi eisi purapaioveira viire, eke?”
48 Eles disseram a Jesus: — Por acaso não temos razão quando dizemos que você é
49 Uva Jisas oiso puraroepa voeare, “Ragai viapau tugaratoa vaiva toupaaveira. Viapau. Ari Aite oaa raga vaisiaro kae piepaaveira, ovusa visii ragai vaisiaro akaipa piepata.
49 Jesus respondeu:
50 Ari ragai raga viapau oiso uvuiparai ra ora vaisi oaa kae piepaa, uvare iravu raga uvuiparoi ra ragai vaisiaro kae piepareveira. Uvare rera-a eera oirara vo vovouroaro rovirieipato.
50 Não procuro conseguir elogios para mim mesmo; mas existe alguém que procura consegui-los para mim, e ele é o Juiz.
51 Oiraopavira rutu oiso osa visii tavipaavoi, Vosa irai ragai vo reoaro sirova uturo, ira-a eera viapau uvuiparoi ra kopii ovoiro.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem obedecer aos meus ensinamentos não morrerá nunca.
52 Oire uva voea Jiu rerare oiso puraaepa, “Tarai iraoiei vii-ia. Viigoa-ia touparevoi vurito tugarato. Easi Ebraham kopii ovoiroepa, ora voeao reo topa piepa irara profet irara oea tapo kopiiaepa. Uva apeisi-a oiso osa iava oiso purauei, Vosa irai vearovira rutu ragai vo reoaro sirova uturo, eera-a ira viapau uvuiparoi ra kopii ovoiro?
52 Então eles disseram: — Agora temos a certeza de que você está dominado por um demônio! Abraão e todos os
53 E apeisi-a? Easi pasi vii vigei aaotoaaro-ia puteparivoi Ebraham, raa? Ira kopiiroepa ora voeao profet irara oea tapo kopiiaepa. E vii raga apeisi ora kareke piesa auepauei?”
53 Será que você é mais importante do que Abraão, o nosso pai, que morreu? E os profetas também morreram! Quem você pensa que é?
54 Uva Jisas voea aatoreva oiso puraoro, “Vosa ora ragai raga vaisiaro kae piepaa, ra oisi iavirava ragai iava vaisia akukupapavira raga toupaive. Ari Aite raga-a ira ragai kae piepareveira ro irare oiso purapataveira, Visii reraaro Pauto,
54 Ele respondeu:
55 vo osa viapau rera-ia taraipataveira. Ari ragai rera-ia taraiparaveira. Vosa oiso purapara, Viapau rera-ia taraiparai, oire ra oisi iava riro kuuvutoape ragai oiso osa visii. Ari rera-ia taraiparai. Osa iava vearovira rera vo reoroaro sirova rutu utuparaveira.
55 Vocês nunca conheceram a Deus, mas eu o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei mentiroso como vocês; mas eu o conheço e obedeço ao que ele manda.
56 “Aaoto oavisii Ebraham rorureva vo vuutao-ia ragai vaaro-ia taraioro, oa iava urioraera vo rasio iare. Uva oisi-a eisi osa iava rera iava sopaua roruva rutu taraioro.”
56 Abraão, o pai de vocês, ficou alegre ao ver o tempo da minha vinda. Ele viu esse tempo e ficou feliz.
57 Uva va-a vao oa iava Jiu rerare oiso puraaepa, “Easi vii viapau vo vavae tau (50) ivaro-ia tugurauera avukaoro. Uva apeisi-a? Rera vai kekeriva Ebraham, raa?”
57 — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão? — perguntaram eles.
58 Uva Jisas oiso puraroepa, “Oiraopavira rutu oiso osa visii tavipaavoi, Vo osa Ebraham kareke asavira toureva, ovusa vo vuuta-a eva oa-ia ragai voari tuariri touava.”
58 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: antes de Abraão nascer, “ — respondeu Jesus.
59 Oire uva oisi-a eisi osa iava rerare avekeara kae pie ragaiva, oiso ra vara-ia rera vurokoive. Vo osa Jisas voava Tugoropa Kepa-ia vatauvira kosiro viropa.
59 Então eles pegaram pedras para atirar em Jesus, mas ele se escondeu e saiu do pátio do Templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.