João 5
AIREPA VAE REO OVOI (ROO) vs NTLH
1 Oire uva va-a vao opesieiva, oavu Tugoropa Voki Jiu vaaro pou piropa. Oa iava Jisas Jerusalem iare iparoepa.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Uva voa-a vo Jerusalem-ia uva riro ratao toupai sipsip ragui vaaro. Uva oavu gareavi toko rovu toupaiveira oa oiso vaisipaiveira, Betesda vo Hibru reo-ia. Uva voa vo rovu vatuaro-ia ovavaevu aue kiuvupa keparo toupaiveira.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Uva vo keparo-a varao kiuvupa keparo oara-ia riro irara voosi irara, ora voearo vuri kokoto irara, ora voearo oearoa oisoa kerau upiaro iava kopiipaave. [Uva auere voa oisoa tuepaoro toupaive vo osa ora vurevurepe uuko rovu.
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 Aue iava uvare ovokirovu-ia Turaro Pauto reraaro purapurapato ensel oisoa varaparo vo rovu sovara iare vao toko rovu voava va vurevurepasa. Oire ra vo rovu vao ora vurevurepe. Ra iravu ira rovoro vo rovu sovara iare, vosa apeisi rera vaaro upia, oa iava vorevira vearoro.]
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Uva va-a vao osa oisoa iravu voa toupareve vo kiuvu oupa kepa-ia. Ira vo upiaaro aue rutu-ia uvuiepa vo peva tau vo peva vatara ivaro rutu (38 ivaro).
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Uva voa Jisas vo gerepa kekereva. Osa iava rera-ia oiso tarairoepa, Riro kaekaevira rutu oisoa upiaparo. Oa iava Jisas oiso rera tavireva, “E oiso ruipapau ra va iava eva vii vo upiaaro vorevira vearovira karekeu?”
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Oire uva rera ro upiapato rera vo reoaro pukooro oiso puraroepa, “Turaro. Viapau oiso irai ra ragaivi siporeve uuko rovu sovara-ia ragai tovosa vosa ora vurevurepe. Ari ragaivi raga ora akeake ragaparaveira oiso ra avara. Vo ovusa oearovu ragai-ia putepaoro voare ava rovopaave.”
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Uva oisi-a eisi osa iava Jisas rera tavireva oiso, “Toreu. Ra urua ouoro vava vokari.”
8 Então Jesus disse:
9 Oire uva ikauvira raga rera iava varaua vearo ovoiepa. Oa iava vokareva urua ouoro vao rera vaaro vava avasa.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 Oa iava Jiu rerare ro ira vorevira poreteroepa oiso puraaepa, “Auoro. Sabat voki-a vao. Oa-ia viapau rutu uvui iraopauei ra ora vii vo uruaro kaepari vo voki-ia vao Tugoropa.”
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Oa iava voeare oiso puraroepa, “Easi ro-a ira ragai vorevira porete pierevoi ira oiso ragai tavirevoi, Vii uruaro ouoro vava vokari.”
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Oa iava rera akeiva oiso, “Iroutoa rutu-a ira vii tavirevoi oisi osa iava vii vaarova urua ouoro vava vokari, raa?”
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Oire uva rera ro ira vorevira poreteroepa ira viapau oiso taraiparoepa. Uvare riro irara rutu oirara oea-ia ora riroirooro Jisas avaroepa.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Uva utupa visivi Jisas rera tavireva Tugoropa Kepa-ia Tempel rera kekeoro oiso, “Uvuri. Vorevira poreteue. Uva viapau rutu uvuipauei ra ita vorevira vuria vai purari ita. Viapau rutu. Teapi pute pie upia vai rutu ita vii-ia karekepe.”
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Osa iava avaroepa Jiu tavisa oiso, “Rera-a ro oirato ira ragai vorevira porete pierevorao aue Jisas.”
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Oire uva oisi-a eisi osa iava rovoaepa rera Jisas vuri piepaoro, uvare Sabat voki-a oa-ia va eva purareva.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Uva Jisas voeare oiso puraroepa, “Aite oaa vokiara rutu-ia kovopareveira. Osa raga ita ragai tapo kovopaavoi ita.”
17 Então Jesus disse a eles:
18 Uva va-a vao oa iava voea Jiu oiso vovoupaaepa rutu ra Jisas kopii pieive rera upooro. Eake iava? Uvare viapau oiso vao ragapa-a Sabat voki vo taisiaro reo goru. Ari aue tapo uvare oiso puraroepa, Pauto-a rera rutu Aitetoaaro. Uva vo reo-a eva oa-ia oiso rutu rera raga ora kareke pieparoepa Jisas, Oiso rutu toupare osa Pauto.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Oire uva Jisas voeare oiso puraroepa ora rera iava, “Oiraopavira rutu oiso-ia osa visii tavipaavoi, Viapau uvuiparai ra ora ragai vo vovouaro iava oavu avu vai puraa. Viapau rutu. Ari vao raga-a oa purapaa oa kekeava ovusa Aitetoa oaa va purapareva. Oire ra ragai tapo ita rera Oviitoaaro ragoa uvuiparai oisi raga va purapaa.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Aite ruipa iraoroepa ragaipa, ra va iava ragai kareke piereva varao iava oara purareva. Uva ita, ragai tavirevere okovorovu iava ita riropara rutu oara varao-ia putepaivere rutu. Ra va iava rirovira rutu rugorugoo iraopata vara-ia tavetavepaoro.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Aite ro ira kopii irara vorevira tootoo piepaoro voea vatepareveira tootooa vorevira. Uva oisi raga ita-a eisi osa oearovu vatepaavoi tootooa vorevira voeaopa oea reesipaaveira ora ragaipa.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Aite viapau irai rovirieipareveira taavaa vai-ia kort. Oara rutu varao rovirieia purapa kovoro oara vatereva ragaipa.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 Oa iava oirara rutu uvui iraopaai ra ragai vaisiaro kae piepaive osa raga ita oiso uvuipaai osa Aiteto vaisiaro kae piepaiveira. Ro ira viapau ragai vaisiaro kae piepareve, eera ira viapau Aite vaisiaro kae pieparevoi ro ira ragai arureva vore rasito puaaro-ia.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 “Oiraopavira rutu oiso osa visii tavipaavoi oiso, Ro ira ragai vo reoaro uvupareve, eera-a ira ro oirao piepareve ita ira ragai arureva oa iava urioraera, ira-ia Tootoo Ovoi toupaiveira rutu. Ira ita viapau oiso kortua-ia karekeroverea. Viapau. Ari ira kopiia-ia puterevora vore ivirooro Tootoo Ovoi vo raivaaro-ia.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 “Oiraopavira rutu oiso osa visii tavipaavoi oiso, Vo vuuta-a vao oa karekesa auepapeira. Uva vo vuuta-a vao oa karekeiei vo vokia-ia oa-ia kopii roro tou irara Pauto Oviitoaaro gisipoaro uvuivere. Oire ra voea evoea ragai vo reoaro uvuoro tootooave rutu.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Ari Aite-a Tootooa rutu vituaro, uvare rera raga ita. Oa iavirava gorua vatereva ragaipa rera Oviitoaaro. Oire uva ragai tapo ita oisi raga ita toupaavoi osa rera, Tootooa rutu vituaro.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Ragai-a vao Oirato Oviitoaaro ragoa roporeva Pauto. Oa vituaro iava Aite ragai vatereva reesia oirara rutu rovirieipasa taavaa-ia kort.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 Visii vao opeita rugorugoo iraopata vaore oa oiso purapai, Tutuuvoi vo vuutao oa-ia oirara rutu tova uruiro iava ragai gisipoaro uvuiverea.
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 Uva tova uruiro iava kosipaa piroverea voeao oea vearo pitupituro purapaiveira. Oea vorevira toreaverea taru Tootoo Ovoi rutu ousa. Ari voeao oea vuri pitupituro purapaiveira oea tapo ita vorevira toreaverea voea vo pitupituroaro vo voriaro ousa taavaa-ia kort.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 “Viapau rutu uvuiparai ra oavu avu vai puraa ora ragai vo vovouaro iava. Vo reo oa uvuava Aite ruvara-ia oreoa-a eva raga ita sirova utuparaverea oirara rovirieipaoro kortua-ia. Uvare ragai vo rovirieiaro-a torevokoa rutu. Uvare viapau oiso ora ragai raga vo ruipaaro sirova utuparaveira. Ari ro raga vo ruipaaro sirova utuparaveira ira ragai arurevora vore.
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 “Vosa ora ragai raga vo reoaro iava siposipopaa, ra va iava vo reo eva viapau oiso oiraopape.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Ari iravu toupare ro Aite ira uvuiparoi ra ragai vo reoaro iava oiraopavira rutu siposipopareve. Taraiparai oiso, Rera vo reoaro oiraopai ragai iava, eisi osa oiraopai rutu.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 “Voari tuariri Jon iare oreovu sipotavora ragai iava akesa. Oa iava oiraopa reo rutu iava siposiporevora.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Ragai viapau oiso rerare rugorugoo iraoparai rutu, Irouto ro ira ragai iava siposiporevora. Viapau. Ari oiso ruipa iraoparai ra Pauto visii vorevira oureve. Eisi osa iava vo reo puraavoi vo reo iava Jon vo reoaro oisi osa ra rera vo reoarore rugoopata.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Jon oiso tourevora osa vuravu aviavipava. Osa iava eisi oirarapa aviavia vaterevora. Oire uva oisi iava visii iava sopaura vearoepa. Oa iava poteku vuutavi-ia rorutavora rera vo aviaviaro-ia.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 “Ari oaravu epao oara Jon-ia putevoi vo osa ragai iava oiraopavira siposiporevora. Oara oiso toupai, Varao kovoara oara vaterevora Aite ragaipa oisore ra vara purapaa. Oara iava evara oirara tavipaiveira ra oiso taraipaave, Aite ragai arureva oa iava urioraepa.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 Uva Aite tapo ira ragai rutu iava siposipoparevora. Ari viapau oisoa rera gisipoaro uvupata gare visivi. Viapau rutu. Ora viapau oisoa rera puaaro kekepata.
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 Uvare tapo rera vo reoaro viapau visii sopaaro-ia toupaiveira. Eake iava? Uvare viapau eera vo reoaro oirao piepataveira Aite ira ragai arureva.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Ari ita, riro goruvira rutu Pauto vo rigatoaro aue Tugoropa Vuku vieipaoro va-ia tarai iraopataveira oiso rugorugoopaoro, ra oisi va iavirava Tootoo Ovoi oupata. Origatoa raga-a eva oa ragai rutu iava viaevira rutu siposipopaiveira,
39 Vocês estudam as
40 vo osa ragai iare urio arapa reasipataveira vo Tootoo eva oupa arapa.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 “Viapau oiso ruipaparai ra irai ragai rei vaisi piepareve vova oirara.
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 Ari visii-ia taraiparaveira visiigoa sopaaro-ia Pautoa-pa siraopa vovou viapau toupaive.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Aite oaa vaisiaro-ia urioraera. Uva viapau ragai vo reoaro uvupataveira. Vosa irai urioro vo ora irai raga vaisiaro-ia, ra irai vo reoaro uvuta.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 Visii vao visiigoa oearovu raga ruvara-ia vuurapa vaisipa ruipapataveira. Vo osa viapau oiso rugoopata oiso, Vearopai vosa oai purape ra va iava Kataitoa raga Pauto ruvara-ia vuurapa vaisi oupe. Oire uva apeisi ragavira-a oiso osa iava uvuipatai ra ragai oirao pie iraopata, raa?
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 Viapau oiso ra ragai-ia rugorugoo ragapata oiso, Visii iava gasiaverea Aitepa. Viapau. Ari ro raga Moses ira oirao piepataveira oiso, Ira visii tauvareverea, ira-a eera ira visii iava gasireverea.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Vosa rera vo reoaro oirao pietavori Moses, oire ra oisi ragavira ragai oirao piepatavori tapo. Eake iava? Uvare rera-a eera ira ragai iava vo reo rigatoreva.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Ari vosa viapau vo reo oirao piepata oa rigatoreva, ra apeisi ragavira ragai vo reoaro oirao piepata, raa?”
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.