Lucas 5
Sfanta Biblie (RON_BAYASH) vs AAI
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ăm una ză Isus stăće lăngă Genezaretskojezero, kănd gărmadă să astrănžje la jăl să audă vorba alu Dimizov.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Jăl u văzut doj čamcur kum asre pă mal răzămac, kari u lăsat ribari kănd ăš čistile mrežurlje.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Jăl u tunat ăm čamac kari are alu Šimun, šă lu ăntribat să ăl ămpingă maj ăm sus dă la mal. Atunšje jăl u šăzut žos šă su apukat să ănveci pă gărmadă dă lumi.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Kănd u fost gata ku ănvăcala, jăl u zăs alu Šimun. “Ămpinži ăm maj adănkă apă šă slăbuzăc mrežurlje ăm apă.”
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Šimun ju ăntors vorba aluj: “Domnu luj, anj lukrat totă nopće šă njimik nanj apukat: ali pă vorba ata ju uj slăbuză mreža ăm napoj ăm apasta.”
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Kănd u făkut aša jej u apukat mari boglă dă pešć, atit dă mreža kit nu puknje.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Jej ur mužjit la urtašji alor dă pă alčilje čamcur să lji ažući; jej ur vinjit, šă umpljet dovă karur dă pešć dă maj šjeva să ăntupe.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Kănd u văzut Šimun Petar aje jăl u kăzut la pišjorilje alu Isus šă u zăs: “Maknaleščići dă la minji, Domnu, kă ju mes grešnă om!”
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Frikă delj svăntă u kăzut pă jej šă pă ominj šje ur vinjit să lji ažući, kănd ur văzut kic pešć ur apukat.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Isto aša asre ămirac Ivan šă Jakov, jej asre Zebedejevi fišjori šă urtašji alu Šimun. Ali Isus u zăs alu Šimun: “Nuc fijă frikă. Dă aku, maj menkulo tu vi apuka pă ominj!”
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Aša jej ur adus karurlje dă apă pă mal, ur lăsat kutotu šă lor sljedilit pă jăl.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Isus are ăm unu dăm varušurljelje. Om pljin dă gubă lu văzutulă pă jăl šă su arukănt pă đinučiš ăm nenće aluj šă să aruga la jăl: “O Domnu, dakă numa tu vuješć, tu mă poc ăntrima.”
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Isus u măcăt măna aluj šă lu taknulit, šă u zăs: “Ju gănđesk. Fi čistilit!” Šă dănturdata guba lu lăsat.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Atunšje lu purunšjitulă să nu spujă alu njime, čar asta să fakă: Elši să mergă la popă šă să să areći, dă pă aje, dă dokaz dă vražă, vi trăbuji să adušj žrtvă dă čistilală ka kum Mojsije u zapovijedălit.
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Svat dă jăl su širilit maj pă dăparći, aša dă gărmadă dă lumi ur vinjit să pujă ureći la jăl, šă să fijă ozdravalic.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 A jăl să tărăje pă lok pustulot šă să posvetilaskă la aruguminći.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Ăm una ză, Isus ănvăca, ave ăm nenći pă mulc farizej šă učitelj dă zakonu alu Mojsije kari ur vinjit dăm toći kumpănjilje dă Galileja šă Judeja šă dăm Jeruzalem. Pučere alu Domnuluj are ku Isus să ozdravalaskă pă bičež.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Atunšje šjeva ka ominji ur vinjit šă adušje pă om kari nu puće să umblji. Šă jej gănđe să ăl adukă la Isus.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 Ali nu are lok pă hunđi să ăl adukă ăm nontru dă gužva mari. Aša jej sur urkatăsă pă krov šă lor slăbuzăt ăm nontru păm krov ku pat dă tot la dă dă nenče alu Isus.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Kănd u văzut ănkriđala alor, jăl u zăs aluj: “Omulji, grehurlje atelji ăs jirtaći.”
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Pă ešće vorbi farizeji šă učitelji dă zakonu alu Mojsije să gănđe: “Šjinji ăj omusta šje svitešći aša protiv dă Dimizov? Šjinji osim dă Dimizov poći să jerći grehurlje?”
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Isus šćije šje să gănđešći, šă jăl lju zăs: “Adăšje vă ăntribăc ešće stvarur ăm sufljičilje avoštri?
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Šje ăj maj ušuri dă zăs: ‘Grehurlje cis jirtaći!’, ili să zăšj: ‘Skolăći šă umblă?’
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Ali numa să šćijec kă Fišjoru alu Omu ari autoritet aišje pă pămănt să jerći grehurlje. Dakă zăk alu fišjoru kari nu poči să umblji: ‘Skolăći, jec patu šă dući akasă!’ ”
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Šă odma su skulatăsă šu lot patu pă šje are pă košći, šă u fužjit akasă, šă pă kalji slavale pă Dimizov.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Šă toc akulo asre ămirac, šă jej slavale pă Dimizov. Šă ku ămirală svite: “Astăs anj văzut šjeva tari mari!”
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Dă pă aje Isus u jišăt afară šă lu văzutulă pă carinikšje să čima Levi,jăl šăđe ăm carinarnică. Isus u zăs: “Sljedilešći mă pă minji!”
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 Šă jăl su skulat u lăsat kutotu, šă lu sljedilit.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Atunšje Levi ăm kasa aluj u făkut mari slavălală păntru jăl; ku jej šăđe mulc carinici šă alci la masă.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Farizeji šă učitelji dă zakonu alu Mojsije, sur apukat să gumunjaskă kapu su apukată să svitaskă alu učenikurlje alor: “Adišje mănkăc šă bijec ku carinici šă ku grešnici?”
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Isus u ăntors vorba: “Eje kari ăs sănătoš nu trăbă pă doktor, numa aluje kari ăs bičež.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Ju nam vinjit să čem šă să ăntork pă pravedni, nego pă grešnă.”
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Jej atunšje jară u zăs: “Učenici alu Ivan šă alu farizejilor postulešći mulći răndur šă să arogă, ali učenici atej mănănkă šă be. Adăšje ăj aša asta?”
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Isus u ăntors vorba: “Pučec să punjec pă gošć dă nuntă să postulaskă kănd ăj mladoženja ku jej?
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Ali u vinji ză kănd mladoženja u fi lot ăndărăt dă la jej, šă kănd u vinji vreme jej ur postuli.”
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Jăl lju spus dă una usporedbă: “Njime no rupi um dărab dă la novă colă šă su kărpaskă pă bătărnă, kănd ar fašji aje, pă haj novă colă ar ave gaură, a alu haj bătărnă nar pasali dărăbu dă la novă col.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Njime nu varsă nov vinu ăm bătărnă šă mari čuturica;nov vinu ar puknji ăm čuturica šă sar vărsa vinu, a čuturica ar propadnuli.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Nov vinu trăbă să fijă vărsat ăm novă čuturica.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Šă njime dă pă šje u be vin bătărn nu gănđešći să be nov, kă zăšji: ‘Bătărn ăj dăstul dă bun.’”
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.