Mateus 6
Gurbet NT (RMY_GUR) vs AAI
1 O Isus vadži vaćarda: “Pazin te ma ćeren tumare buća taro pravednost angle manuša von te dičhen tumen thaj te divin pe tumenđe. Te ćerden kava, ni ka avol tumen plata ke tumaro Dad savo si ko nebo.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 Golese kana de e čororenđe, ma galami angle tute, sar so ćeren e dujemujenđe ani sinagoga thaj pe droma te bi hvalina len e manuša. Čače vaćarav tumenđe, aver nagrada ni ka dobin sem goja tare manuša.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 Thaj kana de e čororenđe, te ni džanol ćo levo va so ćerol o desno.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Gija te de garandoj e čororen thaj ćo Dad te dičhol kaj gova ćere čorale, a vov ka poćinol tuće.”
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 O Isus vadži vaćarda: “Thaj kana molin tumen, ma te aven sar kola dujemujenđe, save but manđen ke sinagoge thaj ke anglune droma ačhen thaj molin pe te dičhen len e manuša. Čače vaćarav tumenđe, aver nagrada ni ka dobin sem goja tare manuša.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 A tu, kana moli tut, dža ani ći soba kaj ka ave korkoro, phande ćo vudar thaj moli tut će Devlese savo si ano garajipe thaj ćo Dad savo dičhol ano garajipe, ka poćinol tuće.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 Thaj kana molin tumen, ma vaćaren but lafura sar kola save ni džanen e Devlese, golese so von den gođi kaj ka aven uslišime paše but lafura.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Ma aven sar von, golese kaj tumaro Dad džanol so trubul tumenđe i angleder nego so molin le.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 Gija molin tumen:
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 — ausente —
10 A aiwob tan,
11 — ausente —
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 — ausente —
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 — ausente —
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 Golese ako oprostin e manušenđe save grešin premal tumende, i o Dad tumaro o nebesko ka oprostil tumenđe.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Al ako ni oprostin e manušenđe lenđe grehura, ni o Dad tumaro e grehura tumare ni ka oprostil.”
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 O Isus vadži vaćarda: “Thaj kana postin, ma aven sar e dujemujenđe so ćeren pe žalosna, golese so von ćeren žalosna muja te dičhen len e manuša kaj postin. Čače vaćarav tumenđe kaj aver nagrada ni ka dobin sem goja tare manuša.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 Al tu kana posti, makh ćo šoro uljesa thaj thov ćo muj,
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 te ni dičhen e manuša kaj posti, nego samo ćiro Dad, savo si ano garajipe. Thaj ćo Dad savo dičhol ano garajipe, ka poćinol tuće.”
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 O Isus vadži vaćarda: “Ma ćiden tumenđe barvalipe kate ki phuv, kaj o moljco thaj i rđa rumil thaj kaj e čora ka uljen thaj ka čoren.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Ćiden tumenđe barvalipe ko nebo, kaj ni o moljco ni i rđa ni rumil thaj kaj e čora ni uljen thaj ni čoren.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Golese, kaj si ćo barvalipe, gothe ka avol ćo ilo.”
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 “I jakh si sar i svetiljka e telose. Ako si gija ćiri jakh sasti, sa ćo telo ka avol pherdo svetlosa.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Te si ći jakh bilačhi, sa ćo telo ka avol ano kalipe. Gijate, ako si o svetlost ane tute kalipe, tegani o kalipe ka avol but po baro ane tute!”
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 “Ni jekh našti služil tari jekh drom dujen gospodaren. Il jekhe ka mrzil, a e dujtone ka manđol, il jekhe ka šunol, a e dujtone ni ka podnosil. Našti služin e Devle thaj o barvalipe.”
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 O Isus vadži vaćarda: “Golese vaćarav tumenđe: Ma brinin tumen za tumaro džuvdipe, dal ka avol tumen so te xan il so te pijen, ni tumare telose so ka uraven! Naj li o džuvdipe po važno taro xape a o telo tare šeja?
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Dičhen e čirikljen ko nebo! Ni sejin, ni ćiden thaj ni čhuven ane ambara thaj tumaro Dad ko nebo parvarol len. Naj li sen tumen po vredna lendar?
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 A šaj li neko tumendar golesa so brinil pe te baravol po džuvdipe za jekh đive?
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 Thaj sose brinin tumen šejenđe? Dičhen šukar e luluđa ko polje sar baron. Khanči ni ćeren thaj ni suven šeja.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 A vaćarav tumenđe kaj ni o Solomon ani pi slava ni inđarda gija lačhe šeja sar kala luluđa.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 A ako o Dol uravol e biljke ko polje, so ađive si gothe, a theara ani kubava čhuden pe, kobor tek tumen ka uravol? Sose gaći zala pačan?
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 Golese, ma vaćaren ki dar: ‘So ka xa?’ il ‘So ka pija?’ il ‘So ka urava?’
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Gija roden e manuša save ni džanen e Devlese, a tumaro Dad ano nebo džanol kaj sa kava trubul tumenđe.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Golese angleder tare sa roden o Carstvo thaj o pravednost e Devleso thaj o Dol sa kava ka dol tumen.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Ma brinin tumen e thearaće, i thearin nek brinil pe pese. Ađivesutni muka si dovoljno za ađive.”
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.