Mateus 12

Gurbet NT (RMY_GUR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ane gova vreme phirola o Isus pe sikadencar ko savato maškaro điv, a lese sikade bokhajle thaj lije te čhinen o điv thaj te xan.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 A nesave fariseja dikhlje gova thaj vaćarde lese: “Dičhe, e sikade ćire ćeren so naj dozvolimo ko savato!”
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 A o Isus vaćarda lenđe: “Džanav kaj čitisaden so ćerda o David, kana bokhajlo vov thaj lese amala.
3 — ausente —
4 Kana đelo andre ano Čher e Devleso,e mangre save čhuvena pe sar žrtva von xalje, a naj sasa šukar te xan ni vov ni kola so sesa lesa. Gola mangre šajine te xan samo e sveštenikura.
4 — ausente —
5 Džanav kaj čitisaden ane Mojsijaso zakon kaj e sveštenikura ano Hram o savato savo si sveto phađen, gija so služin ane gova đive a palem naj banđe.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Me vaćarav tumenđe kaj si kate kova savo si po baro taro Hram!
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Kana bi samo džanena so si gova: ‘O milosrđe mangav a na samo žrtva’, nikad ne bi osudina kolen save naj grešna.
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Golese kaj man, e Čhave e manušese, isi man vlast po savato.”
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Pale gova đelo o Isus gothar thaj avilo ane lenđi sinagoga.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 A sasa gothe manuš šuće vastesa. E fariseja pučlje e Isuse: “Šaj li ko savato te sastarol pe?” Gija von rodije khanči te tužin e Isuse.
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 A vov vaćarda lenđe: “Savo tumendar ako isi le jekh bakri pa ako voj ko savato perol ani rupa ni ka lol te ikalol la?
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 A kobor si o manuš po baro taro bakro! Gija si mukhlo ko savato šukar te ćerol pe.”
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Tegani o Isus vaćarda gole manušese: “Pruži ćiro va!” I vov pružisada piro va thaj leso va sastilo sar o dujto va.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 A e fariseja iklile te dogovorin pe sar te mudaren le.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 A o Isus gova dodžanglja thaj đelo gothar. Pale leste đele but manuša thaj e nasvalen maškar lende sastarda.
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 A naredisada lenđe te ma vaćaren ko si vov.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Gija pherdilo kova so vaćarda o proroko o Isaija:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 — ausente —
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 — ausente —
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 — ausente —
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 — ausente —
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Tegani ande angle leste manuše ane kaste sasa bilačho duxo thaj gova manuš sasa koro thaj laloro. O Isus sastarda le, gija gova manuš lija te vaćarol thaj te dičhol.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Sa e manuša so gova dikhlje, sesa zadivime thaj pučlje pe: “Naj li gova o Čhavo e Davideso?”
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 A kana gova šunde e fariseja, vaćarde: “Kava tradol e benđe ano pomoć e Veelzevuleso, savo si šorutno tare bilačhe duxura.”
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 A o Isus džanglja so mislin thaj vaćarda: “Dži jekh carstvo savo ulavol pe korkoro pestar, ka ačhol pusto thaj svako foro il familija savi ulavol pe korkori pestar, ka properol.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Thaj te o Satana e Satane tradol, korkoro pes ulavol, sar ka ačhol o carstvo leso?
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Thaj čače, te Veelzevulesa tradav e benđen, kasa traden tumare čhave e benđen? Golese von ka aven sudije tumare.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Al ako li me e Devlese Duxosa tradav e benđen, tegani o Carstvo e neboso avilo maškar tumende.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 Il sar šaj khoni te avol ano čher e zurale manušese thaj te čorol leso barvalipe, te angleder ni phandol e zurale manuše? Thaj tegani sa andaro čher šaj te čorol.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Savo naj mancar, protiv mande si. Savo ni ćidol mancar, čhorol.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Golese vaćarav tumenđe, sa e grehura thaj i hula šaj oprostil pe e manušenđe, al i hula po Sveto Duxo ni ka oprostil pe e manušenđe.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Thaj savo vaćarol bilačho lafi po Čhavo e manušeso, šaj oprostil pe lese, a savo vaćarol bilačhe po Sveto Duxo ni ka oprostil pe lese, ni ke kava ni ko aver sveto.”
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 O Isus vadži vaćarda: “Sadi lačho kaš thaj leso bijandipe ka avol šukar thaj te sadisadan kaš bilačho, leso bijandipe ka avol bilačho. Golese kaj palo bijandipe pindžarol pe o kaš.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Tumen, e sapese čhave! Sar šaj te vaćaren šukar, kana sen bilačhe? Golese kaj o muj vaćarol sosa si pherdo o ilo.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Šukar manuš tari šukar riznica e ilesi ikalol šukaripe, a bilačho manuš tari bilačhi riznica e ilesi ikalol bilačhipe.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 A phenav tumenđe: e manuša, baše dži jekh bikorisno lafi savo vaćaren, ka den računo ko sudnjo Đive.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Čače, će lafesa ka ave opravdime il će lafura ka osudin tut.”
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Pale gova nesave učitelja tare Mojsijaso zakon thaj e fariseja vaćarde: “Učitelju! Amen manga te dikha tutar nesavo znako.”
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 A vov vaćarda lenđe: “O bilačho thaj preljubničko bijandipe rodol znako thaj ni ka dol pe aver znako samo o znako savo sasa e prorokose e Jonase.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Sar o Jona so sasa ano vođi e bare mačheso trin đive thaj trin raća, gija i me, o Čhavo e manušeso, ka avav ani phuv trin đive thaj trin raća.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 E murša tari Niniva ka ušten ko Sudo kale bijandimasa thaj ka osudin len, golese kaj pokaisajle kana šunde e Jonaso sikajipe. Thaj dikh, kate tumencar si po baro taro Jona!
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 I Carica taro Jugka uštol ko Sudo kale bijandimasa thaj ka osudil len, golese kaj avili voj tar aver rig e phuvaći odural te šunol o mudrost e Solomoneso. Thaj dikh, kate tumencar si po baro taro Solomon!”
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 “Kana o bilačho duxo ikljol andaro manuš, džal ke šuće thana te rodol than pašo odmor thaj ni aračhol le.
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 Tegani vaćarol: ‘Ka irima ano čher kotar ikliljem.’ Kana avol, dičhol o čher kaj si čučo, šulado thaj lačhardo.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Tegani o bilačho duxo džal thaj anol pesa efta averen duxuren po bilačhe pestar. Savore aven andre te bešen thaj e manušese kastar iklilo o bilačho duxo, akana si but po bilačhe nego so sasa lese. Gijate ka avol e bilačhe bijandimasa.”
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Dži kaj o Isus vaćarola e manušenđe, lesi dej thaj lese phrala avile, ačhile avral thaj manglje te vaćaren lesa.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Thaj khoni vaćarda lese: “Akh ći dej thaj će phrala ačhen avral. Manđen te vaćaren tusa.”
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 A vov vaćarda kolese so phenda lese: “Ko si mi dej? Ko si me phrala?”
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Thaj sikada vastesa premal pe sikade thaj vaćarda: “Akh mi dej thaj me phrala.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Dži jekh savo ćerol o manglipe me Dadeso savo si ko nebo, vov si mo phral, mi phen thaj mi dej.”
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.