Marcos 12
Gurbet NT (RMY_GUR) vs AAI
1 Tegani lija o Isus te vaćarol lenđe ane paramiča sar so si kaja: “Jekh manuš sadisada drakha ano vinograd. Čhuta ograda trujal leste, honda than kaj te uštaven i drakh thaj vazdija stražarsko kula. Tegani dija le ano zakup e vinogradarenđe thaj đelo ani aver phuv.
1 Imaibo Jesu oroubonamaim sabuw i’obaiyih eo, “Orot ana masaw bo ai ro’on tanum fur ear ituwafut, naatu wine bunubunuw ana hub bai, kaifenayan ana bar wowab sawar naatu sabuw afa tubunih hima masaw hikaif, masaw matuwan bainanawanamih in.
2 Kana avilo o vreme te ćidol pe i drakh, o gospodari e vinogradeso bičhalda pe sluga te lol leso kotor savo preperol lese taro bijandipe e drakhako.
2 Grape iyamur bairuhin ana veya, ana akir orot iyafar na masaw kaifenayah biyah tit ibo aunowan bairuhin isan.
3 Al e vinogradara dolde e sluga thaj marde le thaj bičhalde le čuče vastencar te džal pese.
3 Baise masaw kaifenayah akir orot hibai hirab uman en hiyafar matabir in.
4 Tegani o gospodari bičhalda dujtone sluga ke lende. E vinogradara phaglje leso šoro thaj ladžarde le.
4 Naatu masaw matuwan ibanak akir orot ta iyafar maiye na. Masaw kaifenayah akir orot hibai ukwarin hitut hi’a’afiy erebiya’ohow matabir.
5 Thaj bičhalda tritone sluga thaj gole mudarde. Bičhalda thaj buten averen slugen, al e vinogradara nesaven marde thaj nesaven i mudarde.
5 Masaw matuwan akir orot tabo iyafar maiye nan hibai hirab morob, naatu akir wairafih moumurih maiyow biyafarih afa hibow hirouw afa hibow hi’asbunubunuw himorob.
6 E manuše kaso sasa o vinograd, ačhilo te bičhalol samo pe jekhe čhave, save but manglja. Ko krajo bičhalda pe čhave ke lende, golese kaj dija gođi: ‘Ka poštujin me čhave.’
6 “Orot ta’imonamo ihamiy ma’am i masaw matuwan natun ana yabow akisinamo, uftoro’ot iyafar not eo, ‘Natu boro hinakakafiy.’
7 Al kana dikhlje le e vinogradara jekh averese vaćarde: ‘Kava si o nasledniko. Aven te mudara le thaj sa amenđe ka ačhol!’
7 “Baise masaw kaifenayah orot natun nan hi’itin taiyuwih hio, ‘Masaw matuwan natunaban iti, kwana ta’asabun, saise sawar tanab it ninowat.’
8 Thaj dolde le, mudarde le thaj čhudije le avral taro vinograd.
8 Imih himisir kek hibai hirab morob naatu biyan hibai hisaroun masaw ufunane ra’iy.
9 So akana ka ćerol o manuš kaso si o vinograd? Ka avol, ka mudarol e vinogradaren savenđe dija o vinograd ano najam thaj ka dol ano najam o vinograd averenđe.
9 “Masaw matuwan iti tur nanonowar boro mi’itube nasinaf? Orot boro nan masaw kaifenayah nabow narouw hinamorob naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif.
10 Džanav kaj čitisaden ano Sveto lil kava:
10 Buk iti na’atube hikikirum kwaiyab kwa’itin,
11 — ausente —
11 Iti i Regah sinaf matar
12 Tegani e učitelja tare Mojsijaso zakon dikhlje te dolen le, golese kaj džanglje kaj si kaja paramič lendar. Al darajle tare manuša, golese mukhlje le thaj đele.
12 Basit Jew ukwarih hikok Jesu hitab hitarab, anayabin iti oroubon eo’o ana naniyan hibaib i isah eo, baise rou’ay gagamin isan hibir, imih Jesu hihamiy in.
13 Pale gova bičhalde ko Isus nesaven farisejen thaj Irodese manušen te bi dolena e Isuse kaj vaćarol khanči bilačhe.
13 Pharisee afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa auman hiyafarih hin Jesu biyan hitit baibatemaim baikubibiruwin isan.
14 Avile leste thaj vaćarde lese: “Učitelju! Džana kaj vaćare čačipe thaj ni obaziri tu pe khanikaste, golese kaj ni dičhe ko si ko. Thaj čačimasa sikave e manušen tare Devleso drom. Trubul li amen e Jevreja e carose te da porezi il na? Te poćina il na?”
14 Hina biyan hitit naatu hio, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob o abisa kuo’o i turobe, sabuw abisa tisisinaf isan men kunotanot, naatu sabuw hai not o men kui’itin, baise turobe God ana kok abisa sabuw kubi’obaiyih. Kuo anowar Caesar isan kabay ana bibaiyan boro ata ofafar ana astu’ub ai en?
15 Al o Isus džanglja kaj si von dujemujenđe, gija vaćarda lenđe: “Sose čhuven manđe zamka? Anen manđe jekh srebrenjako savesa poćinen o porez, te dikhav.”
15 Imih kabay anayai ai en?” Baise Jesu hai baifuwen itin naatu eo, “Aisim ayu kwabikubibiruwu? Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.”
16 Von ande lese srebrenjako a o Isus pučlja len: “Kaso si kava muj thaj alav?” Von vaćarde lese: “E caroso.”
16 Kabay hibai hina hitin naatu ibatiyih, “Yait ana yumat naatu wabin?”
17 Tegani o Isus vaćarda “Den e carose so si e caroso, a e Devlese so si e Devleso.” Thaj von but čudisajle lestar.
17 Imaibo Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, abisa God nowan God kwanitin.”
18 Tegani avile ko Isus e sadukejura save vaćarde kaj naj uštipe tare mule thaj pučlje le:
18 Imaibo Sadducee morobone misir maiye isan men tibitumatum hina Jesu biyan hitit hibatiy.
19 “Učitelju! O Mojsije pisisada amenđe ano zakon kana merol nekaso phral thaj ačhavol romnja bize čhave. Gova manuš trubul te lol pe phralese romnja te bi šaj goja romni te bijanol čhave pe phralese, savese ka preperol sa o barvalipe e muleso thaj te phiravol leso alav.
19 “Bai’obaiyenayan Moses aki isai ofafar iti kirum, ‘Orot natabin natun en namomorob na’at, kwafur i boro orot ta ni’aawan saise kek hinatufuw tuwah momorob efanin.’
20 Sesa efta phrala. O angluno ženisajlo, mulo thaj ni ačhada čhaven.
20 Imih marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin natun en morob.
21 O dujto lija gole romnja, mulo thaj ni vov ni ačhada čhaven. Gijate i o trito.
21 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’aawan, ibo na’atube kek en morob. Ef ta’imon matar orot founamaim,
22 Thaj ni jekh tare efta phrala ni ačhada čhaven. A ko krajo thaj i romni muli.
22 naatu etei’imak nah seven babin hi’aawan aurih kek en himumurub, uftoro’ot babin morob.
23 Ko đive kana ka ušten e mule, kasi romni voj ka avol? Golese kaj sasa so eftanenđi romni.”
23 Morobone hina mimisir ana veya babin i boro orot menatan ni’aawan? Anayabin nah seven etei babin ta’imon hi’aawan.”
24 O Isus vaćarda lenđe: “Naj li sen xoxade, golese kaj ni haljarden o Sveto lil ni o zuralipe e Devleso?
24 Jesu iyafutih eo, “Kwa i anot hikwaris! Anayabin kwa Buk Atamanin hikikirum men kwaiyab naatu God ana fair auman men kwaso’ob?
25 Kana e manuša ka ušten tare mule, ni ka len pe niti ka den pe, al ka aven sar anđelura ano nebo.
25 Morobone misir maiye ufunamaim tabin men ema’am, sabuw etei boro mar ana tounamatar na’atube hinama.
26 A pašo uštipe tare mule, džanav kaj čitisaden ane lila e Mojsijase taro grmo savo phabol. Gothe o Dol vaćarda e Mojsijase: ‘Me sem Dol e Avraameso, Dol e Isaakoso thaj Dol e Jakoveso’ thaj von naj ki kaja phuv odavno.
26 Naatu morobone misir maiye isan Moses ana buk kutor wairaf ea’arah isan nati’imaim kikirum kwaiyab kwa’itin? God iti na’atube eo, ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God naatu Jacob ana God.’
27 O Dol naj Dol e mulengo, al vov si Dol e džuvdengo! Tumen sen ano baro xoxaipe!”
27 I men murubih hai Godamih, baise yawasih hai God, kwa i anababatun ef kwasa’ir!”
28 Jekh tare učitelja taro Mojsijaso zakon avilo thaj šunda len so raspravin pe. Kana dikhlja sar šukar lenđe vaćarda o Isus, pučlja le: “Savo si emvažno zapovest tare sa?”
28 Ofafar bai’ubaiyenayan ta nati’imaim ma tur nonowar Jesu tur gewasin Sadducee biya’afut itin, na Jesu ibatiy. “Ofafar tur etei wanawanahimaim tur menatan i gagamin?”
29 O Isus vaćarda lese: “Emvažno zapovest si: ‘Šun, Izraele! O Gospod amaro Dol, samo si vov Gospod.
29 Jesu iya’afut eo, “Ofafar tur gagamin i iti, kwananowar Israel sabuw, Regah ata God akisinamo ata Regah.
30 Mang e Gospode, će Devle, sa će ilesa, sa će dušasa, sa će gođasa thaj sa će zorasa.’ [Kava si angluno zapovest.]
30 Regah a God isan iniyabow, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei.
31 A dujto zapovest si kava: ‘Mang ćire pašutne sar korkore tut!’ Avera zapovestura po bare naj tare akala.”
31 Naatu ofafar gagamin bairou’abin i iti, ‘taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’ Ofafar iti rou’ab i gagamih ofafar etei hinatabirih.”
32 O učitelji taro Mojsijaso zakon vaćarda lese: “Učitelju, čače si gova. Isi tu pravo kana vaćare kaj isi jekh Dol thaj naj aver lestar.
32 Orot eo, “Abisa kuo i turobe bai’obaiyenayan, Regah akisinamo i God men god afa.
33 A te manga e Devle sa e ilesa, sa e gođasa thaj sa e zuralimasa thaj te manga e pašutnen sar amen korkoren, kava si po baro zapovest nego sa e phabarde thaj sa avera žrtve.”
33 Imih dogor tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei a God isan iniyabow naatu taituwa isah inabiyabow o isa kubiyabow na’atube, iti ofafar rou’ab i gagamih men for kwarouw sibor kwa’a’afusar na’atube naatu men sibor afa God isan kwaya’ay na’atube’emih.”
34 Kana o Isus dikhlja sar gođaver phenol o učitelji taro Mojsijaso zakon, vaćarda lese: “Naj san dur taro Carstvo e Devleso.” Pale kava khoni ni tromaja te pučol le khanči aver.
34 Jesu orot ana baiya’afot i’itin i so’ob, iti orot i not wairafin, imih eo, “God ana aiwobomaim o men yokaika kuma’am.” Nati ufunamaim men yait ta Jesu isan baibat afa bow na ibaitiyimih.
35 Kana o Isus sikada ano Hram, pučlja: “Sar e učitelja tare Mojsijaso zakon šaj vaćaren kaj o Hrist si samo e Davideso čhavo?
35 Jesu Tafaror Baremaim ma bi’obaibiyih basit ibatiyih, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah Keriso isan i David ana agirane na hirouw teo’o?
36 O David korkoro vaćarda ano Sveto Duxo:
36 David Anun Kakafiyin biwan ana veya iti na’atube eorereb,
37 Gijate korkoro o David dol vika e Hriste Gospode. Sar onda šaj te avol o Hrist leso čhavo?” Thaj but džene šunde le oduševime.
37 David taiyuwin Keriso isan i ana ‘Regah’ rouw eo, naatu mi’itube boro Keriso David ana agirane nan?”
38 Kana o Isus sikavola, vaćarda lenđe: “Aračhen tumen tare učitelja tare Mojsijaso zakon. Von barikane phiren ane kučale fostanura thaj roden e manuša te pozdravin len sar uvažimen ke trgura.
38 Jesu ma bi’obaibiyih eo, “Mata toniwa’an Ofafar bai’obaiyenayah isah, i hai kok faifuw manimanih hina’osen hinaremor naatu ahar efanamaim sabuw merarayow hinitih,
39 Manđen te bešen ko emvažno than ane sinagoge a ke gozbe ko emangluno than.
39 Kou’ay Baremaim urama’ama yayasairen i tebowabow naatu hiyuw ana veya efan gewasih tebowabow.
40 Ko xoxaipe len o imanje e udovicengo, a garaven pe ane dugačka molitve e Devlese. Gasave ka aven po but osudime nego avera!”
40 Kwafukwafur baibin tifufuwih hai sawar tebowabow naatu hai itinin baigewasin isan yoyoban manimanih teyoyoyoban, imih hai baimakiy kakafin anababatun boro hinab!”
41 O Isus bešlo prekalo drom i Hramsko kutija kaj ćiden pe pare thaj dičhola sar pherdo manuša čhuvena pare gothe. A but barvale čhuvena but.
41 Jesu Tafaror Bar ana kabay teya’ay sisibinamaim mare ma sabuw itih hai siwar hiya’ay. Sabuw totobuyoy wairafih kabay gagaminaka hiya.
42 A jekh čori romni kaso rom mulo, avili thaj čhuta duj bakarna pare, save ni vredina but.
42 Baise kwafur babin yababan wairafin na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan iwan ana fofonin one toea na’atube.
43 Tegani o Isus dija vika pe sikaden paše peste thaj vaćarda lenđe: “Čače vaćarav tumenđe kaj kaja čori romni kaso rom mulo, čhuta ani kutija embut savorendar.
43 Jesu ana bai’ufununayah eaf ayuwih hina hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin ana siwar tew biwan i gagamin na’in sabuw etei hiya’iy natabirih.
44 Golese kaj savore lendar dije so sasa len pobut, al voj gija čori sa dija, sa so sasa la.”
44 Afa hiya’aya i aurih karam turin hiyai turin hibotan, baise kwafur babin yababan wairafin abisa biyan ma’am etei’imak bai na yai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.