João 8
Gurbet NT (RMY_GUR) vs AAI
1 O Isus đelo ko Maslinsko brego.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 A sabalin palem avilo ano Hram thaj sa e manuša ćidije pe paše leste. Vov bešlo thaj lija te sikavol len.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Tegani e učitelja tare Mojsijaso zakon thaj e fariseja ande ke leste džuvlja savi doldi ani preljuba. Čute la maškar e manuša
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 thaj vaćarde lese: “Učitelju! Kaja džuvli si doldi kana ćerda preljuba.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 O Mojsije ano Zakon naredisada gasave džuvljen te mudara barencar. So vaćare tu?”
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Kava vaćarde te bi iskušina le, sar te avol len paše so te banđaren le. Al o Isus čučnisada tele thaj pisisada najesa pi phuv.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 A sar ni ačhade e učitelja tare Mojsijaso zakon thaj e fariseja te pučen le, vov uspravisajlo thaj vaćarda lenđe: “Ko si maškar tumende bizo greh, angleder nek čhudol pe late o bar.”
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Palem čučnisada thaj pisisada ki phuv.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Kana von gova šunde, lije te džan gothar jekh pale avereste. Angleder lije te džan e po purane. Gija gothe ačhilo samo o Isus e džuvljasa so sasa ko maškar.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Tegani o Isus uspravisajlo thaj pučlja la: “Džuvlije! Kaj si kala? Nijekh ni osudisada tut?”
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Voj phenda: “Nijekh, Gospode!” Gija o Isus vaćarda laće: “Ni me ni osudiv tut. Dža thaj vadži ma greši!”]
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Pale gova o Isus pale phenda e manušenđe: “Me sem svetlo e svetoso. Ko džal pale mande, nikad ni ka phirol ano kalipe, al ka avol le svetlost savo inđarol ano džuvdipe.”
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Tegani vaćarde lese e fariseja: “Tu korkoro tuće svedoči. Ćiro svedočanstvo naj dovoljno.”
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 O Isus phenda lenđe: “Thaj te svedočiv korkoro mandar, dovoljno si mingro svedočanstvo, golese kaj džanav kotar avav thaj kaj džav. Al tumen ni džanen kotar avav thaj kaj džav.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Tumen sudin palo manušikano merilo, al me ni sudiv khanikase.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Al čak i te sudisadem, mingro sudo si čačukano, golese kaj ni sudiv korkoro, nego si mancar o Dad savo bičhalda man.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 A i ane tumaro Zakon ačhol pisimo kaj o svedočanstvo si dovoljno ako duj svedokura vaćarde isto.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Me svedočiv korkoro mandar thaj manđe svedočil o Dad savo bičhalda man.”
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Tegani pučlje le: “Kaj si ćiro dad?” O Isus phende lenđe: “Tumen ni džanen ko sem me, pa ni džanen ni ko si mingro Dad. Kana bi džanena man, bi džanena i le.”
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Kala lafura o Isus vaćarda kana sikada e manušen ano Hram paše kutije kaj ćidena pe e pare. Thaj khoni ni dolda le golese kaj vadži ni avilo leso sato.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 O Isus palem vaćarda lenđe: “Me džav thaj tumen ka roden man thaj ka meren ane tumaro greh. Kaj me džav, odori tumen našti aven.”
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Tegani e Jevrejska šorutne lije te pučen pe: “Te ni manđol te mudarol pe kana gija vaćarol: ‘Kaj me džav, odori tumen našti aven’?”
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 O Isus vaćarda lenđe: “Tumen sen tare telune, a me sem tare uprune. Tumen sen tare kava sveto, al me naj sem tare kava sveto.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Golese vaćardem tumenđe kaj ka meren ane tumare grehura. Ako ni ka pačan kaj Me Sem,ka meren ane tumare grehura.”
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Tegani pučlje le: “Ko san tu?” O Isus vaćarda lenđe: “Me sem kova so taro anglunipe vaćarav tumenđe.
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 But isi man so bi šajine te vaćarav tumendar pe tumari osuda. Kova savo bičhalda man si čačukano thaj me vaćarav samo kale svetose so šundem Lestar.”
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Al von ni haljarde kaj vaćarda lenđe taro Dad.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Golese o Isus vaćarda lenđe: “Kana ka vazden e Čhave e Manušese, tegani ka džanen kaj Me Sem thaj korkoro mandar khanči ni ćerav, nego vaćarav gija sar sikada man o Dad.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Thaj Kova so bičhalda man si mancar. Ni ačhada man korkore, golese kaj me ćerav kova so si lese šukar.”
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Kana kava o Isus vaćarda, but džene pačaje ane leste.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Tegani vaćarda o Isus kole Jevrejenđe save pačaje ane leste: “Ako tumen ačhen ano mingro sikajipe, čače sen mingre sikade.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Thaj ka pindžaren o čačipe thaj o čačipe ka oslobodil tumen.”
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 A e Jevreja phende lese: “Amen sam potomkura e Avraamese thaj nikase nikad ni sama robura. Sar šaj te vaćare: ‘Ka aven oslobodime’?”
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 O Isus phenda lenđe: “Čače, čače, vaćarav tumenđe: dži jekh ko ćerol greh, si robo e grehose.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 O robo ni ačhol ani familija zauvek, al o čhavo ačhol zauvek.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Te oslobodisada tumen o Čhavo, čače ka aven oslobodime.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Džanav kaj sen potomkura e Avraamese. Al tumen dičhen te mudaren man, golese kaj ane tumare ile naj than mingre lafese.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Me vaćarav gova so sikada manđe o Dad thaj tumen ćeren kova so phenda tumenđe tumaro dad.”
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Von vaćarde lese: “Amaro dad si o Avraam.” O Isus phenda lenđe: “Te aven čhave e Avraamese, bi ćerena gova so ćerda o Avraam.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Al mesto gova tumen akana dičhen te mudaren man, samo golese so vaćardem tumenđe čačipe savo šundem taro Dol. O Avraam nikad ni ćerda gija!
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Tumen ćeren e buća tumare dadese.” Tegani vaćarde lese: “Amen naj sam bijande tari preljuba. Jekh dad isi amen, o Dol!”
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 O Isus vaćarda lenđe: “Kana bi avola o Dol tumaro dad, manđena bi i man golese kaj me ikliljem taro Dol thaj akana sem akari. Me ni aviljem korkoro mandar, nego vov bičhalda man.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Sose našti haljaren so vaćarav tumenđe? Golese so našti trpin mingro lafi.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Tumaro dad si o beng thaj tumen manđen te ćeren kova so vov manđol. Vov sasa taro anglunipe kova savo mudarol thaj ni ićarol pe po čačipe, golese kaj ane leste naj khanči čačipe. Kana xoxavol, vov sikavol piro čačukano muj golese kaj si xoxavno thaj si dad e xoxaimaso.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Al golese kaj me čačipe vaćarav, tumen ni pačan man.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Ko tumendar šaj dokažil manđe jekh greh? Te vaćardem čačipe, sose ni pačan man?
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Ko si taro Dol, šunol e Devlese lafura. Tumen ni šunen golese kaj naj sen taro Dol.”
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 E Jevreja pučlje le: “Ni li šukar vaćara kaj san Samarijanco thaj o beng si ane tute?”
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 O Isus vaćarda: “Ane mande naj beng, nego me poštujiv mingre Dade a tumen man ni poštujin.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Me ni rodav slava manđe – isi khoni savo rodol la thaj savo sudil.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Čače, čače vaćarav tumenđe: ko ićarol pe ke mingro lafi, nikad ni ka dičhol o meripe.”
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Tegani vaćarde lese e Jevreja: “Akana džana kaj si o beng ane tute. O Avraam mulo thaj gija i e prorokura, a tu vaćare: ‘Ko ićarol pe ke mingro lafi, nikad ni ka dičhol o meripe.’
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Tu li san po baro tare amaro dad o Avraam, savo mulo? Thaj e prorokura mule. So tu misli, ko san tu?”
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 O Isus phenda lenđe: “Te slavisadem man korkore, mingri slava khanči ni vredil. Al man proslavil mingro Dad, savese tumen vaćaren kaj si tumaro Dol.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Iako tumen ni pindžaren le, me pindžarav le. Te vaćardem kaj ni pindžarav le, bi avava xoxavno sar tumen. Al me pindžarav le thaj ke leso Lafi ićarav man.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 O Avraam, tumaro dad, radujisajlo so ka dičhol mingro avipe. Thaj dikhlja le thaj radujisada pe.”
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Tegani e Jevreja vaćarde lese: “Vadži naj tut pinda (50) berš, a vaćare kaj dikhljan e Avraame?”
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 O Isus phenda lenđe: “Čače, čače vaćarav tumenđe: angleder nego so bijandilo o Avraam, Me Sem!”
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Tegani lije e bara thaj manglje te čhuden len pe leste, al o Isus garadilo thaj iklilo taro Hram.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.