Atos 7
Gurbet NT (RMY_GUR) vs AAI
1 Tegani o baro svešteniko pučlja e Stefane: “Čače li gova?”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 O Stefane vaćarda: “Phralalen thaj dadalen, šunen man! O Dol tari slava sikadilo amare paradadese e Avraamese kana sasa ani Mesopotamija, angleder nego so avilo te bešol ano Haran.
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 Vaćarda lese: ‘Iklji andar ćiri phuv thaj tari ćiri familija thaj dža ani phuv savi ka sikavav tuće.’
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Gija o Avraam iklilo andari Haldejsko phuv thaj avilo te bešol ano Haran. A palo meripe lese dadeso o Dol nakhada le ani kaja phuv kaj akana tumen bešen.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Ni dija le ni jekh korako e phuvako ano nasledstvo, al obećisada lese kaj ka dol kaja phuv lese thaj lese čhavenđe pale leste. Kana vaćarda lese gova, e Avraame vadži ni sesa čhave.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 A o Dol vaćarda lese gija: ‘Ćire čhave ka aven abandžije ane averenđi phuv. Ka čhuven len te aven robura thaj ka mučin len štaršel (400) berš.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Al me ka sudiv e manušen kase von ka robujin.’ A o Dol vaćarda: ‘Pale gova ka ikljen thaj ka služin man ke kava than.’
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Pale gova o Dol ćerda e Avraamesa e suneteso savez. Kana bijandilo lese o Isaak o Avraam ćerda lese suneti ohtoto đive, gova ćerda thaj o Isaak e Jakovese thaj o Jakov pe dešuduje (12) čhavenđe, e jevrejska bare paradada – e patrijarhura.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 E Jakovese čhave, e patrijarhura, sesa zavidna pe po phral o Josif thaj bićinde le sar robo e manušenđe save đele ano Egipat. Al o Dol sasa lesa
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 thaj ikalda le taro dži jekh bilačhipe. Dija le mudrost thaj ćerda o faraono, o caro e Egipateso, te dol gođi šukar lestar. A o faraono čhuta e Josife te avol šorutno po Egipat thaj pe sa piro čher.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Pale gova avilo o bokhalipe thaj baro bilačhipe pe sa Egipat thaj o Hanaan. Amare paradaden ni sasa xamase.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Kana o Jakov šunda kaj isi điv ano Egipat, bičhalda odori angleder pe čhaven, amare paradaden.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Kana avile dujto drom, o Josif vaćarda pe phralenđe ko si vov thaj o faraon upoznajisada lese familija.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Gija o Josif bičhalda pe dade e Jakove thaj akharda le i sa lese familija, eftavardeš thaj pandž (75) dženen.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Tegani o Jakov đelo ano Egipat. Gothe mulo vov thaj amare paradada.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Ande lenđe kokala ano Sihem thaj čhute len ano limori savo ćinda parencar o Avraam ano Sihem tare čhave e Emorese.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Kana avilo paše o vreme te ispunil o Dol o obećanje so dija e Avraamese, amaro narodo but barola thaj širila pe ano Egipat.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Tegani ‘vladisada aver caro ano Egipat, savo ni pindžarda e Josife.’
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Vov lukavo ćerda but bilačhipe amare narodose, mučila amare paradaden thaj čhuta len te ačhaven avri pe čhavoren save tek bijandona, te bi merena.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Ane gova vreme bijandilo o Mojsije savo sasa but šukar e Devlese. Trin čhon sasa arakhado ane pe dadeso čher.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Kana morajle te ačhaven le, arakhlja le e faraonesi čhej thaj bararda le sar pe čhave.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 E Mojsija sikade tare sa o Egipatsko džanglipe. Sasa zuralo ane lafura thaj ane sa so ćerda.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 Kana sasa le saranda (40) berš, dija pe gođi te džal te dičhol pe phralen, e čhaven e Izraelskonen.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Kana dikhlja sar nesavo Egipćanino marol jekhe Izraelco, branisada e Izraelco thaj suprostavisajlo e Egipćanese. Osvetisajlo lese gija so mudarda le.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 O Mojsija dija gođi kaj lese phrala ka haljaren kaj o Dol prekal leste bičhalol o oslobođenje, al von ni haljarde.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Theara đive avilo maškar lende thaj dikhlja sar maren pe duj Izraelcura. Dikhlja te miril len vaćarindoj: ‘Manušalen! Tumen sen phrala! Sose ćeren bilačhipe jekh averese!’
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 Al kova savo ćerda bilačhipe pe pašutnese gurisada e Mojsija thaj vaćarda: ‘Ko tut čhuta te ave šorutno thaj te sudi amen?
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Il manđe i man te mudare sar kole Egipćane so mudardan eraći?’
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Kana gova o Mojsije šunda, našlo taro Egipat thaj sasa sar abandžija ani phuv i Midjansko kaj bijandile lese duj čhave.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 Kana nakhle saranda (40) berš, sikada pe lese o anđelo e Devleso ano grmo so sasa ani jag, ani pustinja paši Sinajsko gora.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Kana gova o Mojsije dikhlja, divisajlo kalese. Al kana avilo paše pošukar te dičhol, šunda o glaso e Devleso:
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 ‘Me sem o Dol ćire paradadengo, Dol e Avraameso, e Isaakoso thaj e Jakoveso.’ A o Mojsije tresisada tari dar thaj ni tromaja te dičhol.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 O Gospod vaćarda lese: ‘Uljar će sandale, golese kaj o than ke savo ačhe si sveto phuv.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Me šukar dikhljem i muka mingre manušenđi ano Egipat. Šundem sar jaučin thaj uljiljem te ikalav len. Akana dža! Ka bičhalav tut ano Egipat.’
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 Kava si o Mojsija, save čhudije thaj vaćarde lese: ‘Ko tut čhuta te ave šorutno thaj te sudi amen?’ Le o Dol prekal o anđelo so sikadilo lese ano grmo bičhalda te avol vladari thaj kova savo ka izbavil len.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Thaj o Mojsije ikalda len thaj ćerda čudura thaj znakura ano Egipat, maškaro Lolo more thaj ani pustinja saranda (40) berš.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Kava si o Mojsije savo vaćarda e Izraelcurenđe: ‘O Dol tumaro ka vazdol tumenđe proroko tare tumare phrala sar man.’
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Kava si o Mojsije savo sasa ćidimo e manušencar ani pustinja e anđelosa savo vaćarda lese ki Sinajsko gora thaj amare paradadencar. Vov primisada e lafura e džuvdimase, te bi dola len amenđe.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 Al amare paradada ni manglje te šunen le. Odbacisade le thaj pe ilencar irisajle ano Egipat.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Golese vaćarde e Aaronese: ‘Ćer amenđe devlen save ka džan angle amende, golese kaj ni džana so si kale Mojsijasa, savo ikalda amen andaro Egipat.’
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Tegani ćerde idole savo ličila po terno guruv thaj dije žrtva e idolese thaj slavisade kole so ćerde pe vastencar.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Al o Dol crdija pe lendar thaj mukhlja len te klanjin pe e čerenjenđe, sar pisil ano lil e prorokurengo:
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 — ausente —
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Amare paradada sasa len šatori taro svedočanstvo ani pustinja, sar so vaćarda o Dol e Mojsijase te ćerol le sar so sikada lese.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Pale gova amare paradada save primisade šatori, ande le e Isusesa e Navineso ani phuv e abandžijenđi saven o Dol tradija angle lende tari goja phuv. Gothe ačhilo o šatori dži ko vreme kana sasa o caro o David.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 O David arakhlja milost anglo Dol thaj molisada e Devle te vazdol Hram e Jakovese Devlese.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Al tek o Solomon vazdija lese o Hram.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Al o Embaro Dol ni bešol ane Hramura ćerde e manušikane vastencar, sar so phenda o proroko:
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 — ausente —
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 — ausente —
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 O tumen, zurale šorenđe sen! Bisunetime ilenđe sen thaj kašuće e čačimase! Uvek protivin tumen e Svetone Duxose sar tumare paradada!
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Isi li jekh proroko save ni tradije tumare paradada? Mudarde i kolen save angleder vaćarde taro avipe e Pravednikoso, kas tumen akana izdajisaden thaj mudarden.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Tumen sen gola so dobisaden o Zakon prekalo anđelura, al ni ićarden tumen pe leste.”
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Kana e Jevreja ano Baro sudo gova šunde, holajle ane pe ile thaj ćićidije pe danda pe leste.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Al o Stefane pherdo e Svetone Duxosa vazdija pe jakha premalo nebo thaj dikhlja i slava e Devlesi thaj e Isuse kaj ačhol ki desno rig e Devlese.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Thaj vaćarda: “Akh, dikhav o nebo putardo thaj e Čhave e Manušese kaj ačhol ki desno rig e Devlese.”
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Tegani von dije vika andare sa o glaso thaj phanglje pe kana. Savore sar jekh uštile pe leste,
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 ikalde le andaro foro thaj lije te čhuden pe leste bara. E svedokura pe fostanura dije te aračhol o terno čhavo savo akhardol Savle.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Dok čhudena e bara po Stefane, vov molisajlo e Devlese vaćarindoj: “Gospode Isuse! Primi mo duxo.”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Tegani pelo pe koča thaj dija vika andare sa o glaso: “Gospode! Ma le lenđe kava sar greh.” Kana kava vaćarda, mulo.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.