Atos 17
Gurbet NT (RMY_GUR) vs AAI
1 Kana o Pavle thaj o Sila nakhle maškare forura o Amfipolj thaj i Apolonija, avile ano Solun, kaj sasa jevrejsko sinagoga.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Thaj o Pavle pale piro adeti đelo ani sinagoga thaj trin savatura raspravisada lencar tare Svete lila.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Objasnisada lenđe thaj anola dokazura golestar kaj: “O Hrist trubuja te mudardol thaj te uštol tare mule. A gova Hrist si o Isus, savestar me tumenđe vaćarav.”
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Nesave Jevreja dikhlje kaj si gova čače thaj pridružisajle e Pavlesa thaj e Silasa. Pridružisajle lencar i but Grkura save poštujina e Devle thaj but ugledna džuvlja.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Al aver Jevreja save sesa zavidna baše gova, lije nesave bilačhe manušen taro trgo thaj ćerde pobuna ano foro. Napadisade e Jasonoveso čher thaj rodije e Pavle thaj e Sila te ikalen len angle manuša te sudin len.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 A kana ni arakhlje len, zorasa ande e Jasone thaj nesave phralen angle e forose šorutne thaj dije vika: “Kala manuša bunisade celo Rimsko carstvo thaj akana avile i amende
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 a o Jason mukhlja len peste ano čher. Von savore ćeren protiv e carose odredbe, golese kaj vaćaren kaj isi aver caro, nesavo Isus.”
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Kana e manuša thaj e forose šorutne kava šunde, uznemirisajle
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 thaj mukhlje len tek kana taro Jason thaj avera phrala lije pare sar zalogo.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Goja rat e phrala sigate ani rat bičhalde e Pavle thaj e Sila ani Verija. A kana resle odori, lije te džan ani jevrejsko sinagoga.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Kala Jevreja manglje po but te šunen o Lafi tare kala save bešena ano Solun thaj šukar prihvatisade e Devleso Lafi. Dži jekh đive rodena ano Sveto lil te dičhen dal si čače gova so vaćarol o Pavle.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Golese, but Jevreja thaj but tare ugledna Grkinje thaj Grkura pačaje.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Al kana dodžanglje e Jevreja taro Solun kaj o Pavle objavil o Lafi e Devleso i ani Verija, avile i von odori te vazden thaj te bunin e manušen.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Tegani e phrala sigate bičhalde e Pavle te džal ko more, a o Sila thaj o Timotej ačhile ani Verija.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 A kola so pratisade e Pavle, inđarde le ani Atina thaj palo zapovest irisajle ani Verija te inđaren o haberi e Silase thaj e Timotejese sigate te aven palo Pavle.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Dok o Pavle ađućarda e Timoteje thaj e Sila ani Atina, holajlo but leso duxo ane leste kaj ano foro dikhlja pherdo idoluren.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Golese ani sinagoga raspravisajlo e Jevrejencar thaj e Grkurencar save poštujina e Devle thaj ko trgo kolen saven bi aračhena svako đive.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Gija lesa lije te raspravin pe nesave epikurejska thaj e stojička filozofura. Nesave lendar pučlje pe: “So kava brbljivco manđol te vaćarol?” Thaj e dujta vaćarena: “Izgleda kaj objavil abandžijskone devlen.” Gova vaćarde golese kaj o Pavle vaćarola o Lačho Lafi taro Isus thaj taro uštipe tare mule.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Tegani lije le, inđarde le ano Areopag, ko brego kaj ćidena pe e starešine e forose thaj phende lese: “Šaj li džana savo si gova nevo sikajipe savo tu ikale angle amende?
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Phere amare kana čudnone bućencar, pa manga te džana so gova značil.”
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Sa e Atinjanura thaj e abandžije save bešena maškare lende, ni nakhavena po vreme ane khanči sem so vaćarena thaj šunena nesave neve buća.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Tegani o Pavle ačhilo maškar o Areopag thaj vaćarda: “Atinjanuralen, me dikhav kaj tumen sen but religiozna.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Golese, dži kaj nakhljem, ačhiljem thaj dikhljem tumare sveta thana, arakhljem čak jekh žrtveniko pe savo sasa pisimo: ‘Devlese savo ni pindžarol pe.’ Gova si Dol save tumen ni pindžaren a poštujin, savestar me vaćarav tumenđe.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Kava si o Dol savo ćerda o sveto thaj sa so si pe leste. Vov si Gospodari e neboso thaj e phuvako golese ni bešol ane hramura save si ćerde manušikane vastesa,
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 niti e manušikane vasta naj potrebe te služin le, sar te phene kaj khanči trubul le. Golese vov si kova savo dol džuvdipe, o dišipe thaj sa aver.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Vov tare jekh manuš ćerda sa e naroduren te bešen pi sa i phuv thaj angleder odredisada vreme e manušenđe thaj međe kaj šaj te bešen.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Ćerda gova e manuša te roden e Devle, sar te bi vazdena pe vasta premale leste thaj te aračhen le. Al vov čače naj dur tare ni jekh amendar.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 ‘Golese kaj ane leste živi, phira thaj sam.’ Sar so i nesave tare tumare manuša e pesnikura phende: ‘Amen sam leso potomstvo.’
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Gija, sar sam e Devleso potomstvo, ni trubul te da gođi kaj si o Dol sar tvorevina taro zlato, taro srebro il taro bar, save e manuša ćerde majstorski thaj pale piri mašta.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Angleder kana e manuša ni džanglje e Devlese, o Dol ni dikhlja pe gova, al akana zapovedil sa e manušenđe ke sa e thana te pokajin pe,
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 golese kaj odredisada đive ane savo pravedno ka sudil e svetose prekalo manuš save odredisada. Savorenđe dija dokaz golestar, gija so vazdija le tare mule.”
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Kana šunde taro uštipe tare mule, nesave marde muj, al avera vaćarde: “Tare gova ka šuna tut aver drom.”
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Gija o Pavle đelo lendar.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Nesave ačhile paše leste thaj pačaje. Maškar lende sasa o Dionisije o Areopagito, jekh tare starešine e forose thaj i džuvli savi akhardola Damara thaj avera.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.