Mateus 6

Chergash NT (RMY_CHE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 O Isus phendas: “Len sama te tumare lačhe dela či ćeren angle manuša te von divin pe tumenđe, kaj askal či primina nagrada katar tumaro Dad nebesko.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 Zato kana des e čorenđe, na hvali tu po sasto muj anglo them, sago kaj ćeren e licemerja pe sinagoge thaj pe sokača te hvalin len e manuša. Čače phenav tumenđe: aver nagrada či dobina osim godoja katar e manuša.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 A tu kana des e čorenđe, neka či džanel ćiro levo vas so ćerel ćiro desno vas.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Nego kana tu des e čorenđe de len potajno pa ćiro Dad, savo dićhel so si potajno, nagradila tut.”
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 O Isus phendas: “kana molin tumen na aven sago e licemerja, save volin te molin pes pe sinagoge thaj pe glavne sokača, te e manuša dićhen len. Čače phenav tumenđe kaj već primisardine piri nagrada thaj osim godoja aver či primina.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 A tu, kana molis tut, dža ande ćiri soba, phandav pale tute o vudar thaj moli tut potajno ćire nebesko Dadešće, a ćiro nebesko Dad, savo dićhel so si potajno, nagradila tut.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 Kana molin tumen na brbljin sago okola save či pindžaren e Devle, kaj von gndin kaj o Del ašunela len zbog e but alava save phenen.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Tumen dakle na aven sago von, kaj tumaro Dad nebesko lačhe džanel so trubul tumen vi majsigo nego so zamolin les.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 Tumen agajda molin tumen:
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 — ausente —
10 A aiwob tan,
11 — ausente —
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 — ausente —
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 — ausente —
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 Kaj, ako jarton okolenđe save grešin protiv tumende, askal vi tumaro nebesko Dad jartola tumenđe.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Ali, ako tumen či jarton e manušenđe lenđe bezeha, ni tumaro nebesko Dad či jartola tumenđe tumare bezeha.”
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 O Isus majdur phenelas: “A kana postin, na mućen tumaro muj sago e licemerja, te dićhen len e manuša sar postin. Kaj čače phenav tumenđe, kaj aver nagrada či dobina osim godoja katar e manuša.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 A tu kana postis, thov ćiro muj thaj fulav ćire bal,
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 te e manuša na dićhen kaj postis, nego samo ćiro Dad, savo si ande tajnost. Askal ćiro Dad savo dićhel so si ćerdo ande tajnost nagradila tut.”
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 O Isus phendas: “Na ćiden tumenđe barvalipe akate pe phuv, kaj han les e moljcurja thaj e rđa, kaj e čora provalil thaj čoren les.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Nego, ćiden tumenđe barvalipe po nebo, kaj či hal les ni e moljcurja ni e rđa thaj kaj e čora či provalil te čoren les.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Zato, kaj si ćiro barvalipe, okote avela vi ćiro ilo.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 Ćiri jak si sar e svetiljka e telošće. Zato, ako si ćiri jak sasti, sasto ćiro telo avela osvetlime.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Ali ako si ćiri jak nasvali, sasto ćiro telo avela ando tunjariko. Ako o svetlo ande tute postanil tunjariko, sosko baro tunjariko avela ande tute!”
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 “Khonik našti robujil e duje gospodarenđe. Kaj jećhe mrzala, a avere volila, ili jećhešće avela paćivalo a avres prezirila. Našti služin e Devlešće thaj e barvalipešće ande isto vrjama.”
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 O Isus još phendas: “Zato phenav tumenđe: Na daran pale tumaro trajo, so hana, ili so pijena, ni palo tumaro telo, so lena pe tumende. Naj li o trajo majbut katar o habe, a o telo katar e drze?
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Lačhe dićhen e čirikljen! Niti sadin, niti žanjin niti ćiden ande pire žitnice, a tumaro nebesko Dad pravarel len. Zar tumen naj sen majvredne lendar?
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 A ko tumendar šaj e brigenca te lunđarel piro trajo samo pale jek đes?
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 Sostar askal vodin e briga pale drze? Lačhe dićhen e divlje luluđa sar barjon! Či trudin pe niti suven pešće drze.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 A phenav tumenđe kaj ni o caro Solomon ande sa piro barvalipe či inđarelas pe peste gajda šukar drze sago akala divlje luluđa.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Pa ako o Del gajda šukar furjarel e biljke save si ando polje, save ađes si, a thejara čhuden pe ando bov, kozom askal majbut vodila e briga pale tumende, manušalen e cikne paćimava?
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 Zato na daran thaj na phenen: ‘So hasa?’, ili ‘So pijasa?’ ili ‘So lasa pe amende?’
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Kaj godova roden e bi paćivale manuša. Džanel tumaro nebesko Dad sa so trubul tumen.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Zato majbut katar sa roden e Devlesko carstvo, thaj e pravda lešći, askal sa akava o Del nadodaila tumenđe.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Zato na daran pale thejara. Neka o đes thejara vodil e briga pale peste. Svako đesešće si dosta lešće muke.”
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.