Mateus 12
Chergash NT (RMY_CHE) vs AAI
1 Ande godoja vrjama, ande jek savato o Isus naćhelas maškar e njive e đivesa. A lešće učenikurja bokhajle, thaj počnisardine te trgon e klasurja thaj te han.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Kana godova dikhline e fariseja, phendine e Isusešće: “Dik ćire učenikurja ćeren savatone, okova so po zakono naj muklo te ćerel pe savatone.”
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 A o Isus phendas lenđe: “Sigurno čitosardine ando Sveto lil so o David ćerda, kana vo thaj okola save sas lesa bokhajle a nas len so te han.
3 — ausente —
4 Dijas ande Devlesko ćher thaj halas e svete mangre, vi, ako ni vo ni okola save džanas pale leste či tromanas te han lendar, nego samo e rašaja.
4 — ausente —
5 Sigurno čitosardine ando zakono kaj vi e rašaja ando Hramo kršin o zakon gajda kaj ćeren bući savatone, a ipak najlen doš?
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 A me phenav tumenđe kaj akate si vareko majbaro katar o Hramo!
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Kana džangline sas so značil: ‘Majbut voliv te aven milosrdne, nego te prinosin manđe žrtve’, či osudisardinesas okolen save naj došale.
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Kaj me, o Čhavo e Manušesko, gospodari sem e savatosko.”
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Askal o Isus đelotar okotar thaj dijas ande lenđi sinagoga.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 A okote sas jek manuš e šuće vastesa. A e fariseja rodenas razlog te optužin e Isuse, zato phučline les: “Dali si muklo te sastarel pe savatone?”
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 A o Isus phendas lenđe: “Ko tumendar či lijasas te inkalel pire jećhe bakhres te savatone pelo ande hv?
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 A kozom si o manuš majvredno katar o bakhro! Zato savatone si muklo te ćerel pe lačhipe.”
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Askal o Isus phendas godole manušešće: “Inzar ćo vas!” Thaj vo inzardas pesko vas, a lesko vas sastilo thaj postanisardas sasto sago vi okova aver.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 A e fariseja čim inkljistine andar e sinagoga, dogovorisajle sar te mudaren e Isuse.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 A o Isus doznaisardas pale godova thaj đelotar okotar. A pale leste teljardas o but o them thaj vo sa e nasvalen sastarda
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 thaj upozorilas len te na mothon khonikašće ko si vo.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Akava sas te pherdol okova so si phendo kroz o proroko Isaija:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 — ausente —
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 — ausente —
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 — ausente —
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 — ausente —
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Askal andine anglo Isus jećhe manuše ande savo sas o bilačho duho, a sas godova manuš koro thaj nemo. O Isus sastardas les, thaj o nemo manuš šaj dićhelas thaj šaj ćerelas svato.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 A sa o them sas zurale zadivime thaj phenelas: “Te naj akava o Čhavo e Davidesko?”
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Kana ašundine pale godova e fariseja, phendine: “Akava tradel e bilačhe duhonen gajda kaj pomožil les o Veelzevul knezo e bilačhe duhonengo.”
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 A o Isus džanglas so gndin thaj phendas lenđe: “Svako carstvo savo si ande peste podelime propadnila thaj svako gav ili ćher savo si ande peste podelime či ačhela.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Ako o Satana izgonil e Satanes, askal si vo protiv peste razdelime. Sar askal šaj te ačhel lesko carstvo?
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Thaj ako me tradav e bilačhe duhonen gajda kaj pomožil man o Veelzevul, uz kašći pomoć traden len tumare sledbenikurja? Zato von dokažina kaj naj sen ando pravo.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Ali, ako me e Devlešće Duhosa tradav e bilačhe duhonen, askal avilo tumenđe e Devlesko carstvo.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 Ili, sar šaj vareko te del ando ćher e zurale manušesko te čorel lešći imovina, a te či majsigo phandel les? Tek askal šaj čorel sa andar o ćher.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Ko naj manca, protiv mande si. Thaj ko či ćidel manca rspil.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Zato phenav tumenđe: E manušenđe šaj avela jartome svako bezeh thaj e hula ali e hula po Sveto Duho či jartola pe.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Ako vareko vareso phenel protiv o Čhavo e Manušesko, šaj avela jartome lešće, a ako vareko vareso phenel protiv o Sveto Duho, či jartola pe lešće ni ande akaja vrjama niti ande vrjama savi avel.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 Uzgojin o lačho kaš, thaj vi lesko plodo avela lačho, ili uzgojin o bilačho kaš thaj vi lesko plodo avela bi lačho, kaj o kaš pindžarel pes pe lešće plodurja.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Tumen e sapešće čhavra! Sar šaj tumen te phenen so si lačhe, kana sen vi korkoro bilačhe? Kaj o muj phenel okova sova si pherdo o ilo.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 O lačho manuš andar e lačhi riznica pire ilešći inkalel lačhipe, a o bilačho manuš andar e bilačhi riznica pire ilešći inkalel bilačhipe. Kaj andar o muj inkljel sova si pherdo o ilo
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 A me phenav tumenđe kaj e manuša pale svako beskorisno alav savo phenen avena odgovorne ando đes e bare sudosko.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Kaj, ćire alava opravdina tut ili osudina tut.”
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Askal phendnine e Isusešće varesave učitelja e Mojsiješće zakonestar thaj e fariseja: “Učiteljina, kamlamas te sikaves amenđe varesavo znako.”
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 A o Isus phendas lenđe: “Samo o bilačho thaj o neverno naraštaj rodel znako, ali či dela pe lešće aver znako osim o znako savo dogodisajlo e prorokošće Jonašće.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Sago kaj ‘o Jona sas trin đesa thaj trin raća ando đi e bare mačhesko’, gajda vi me, o Čhavo e Manušesko, avava ando đi e phuvjako trin đes thaj trin raća.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 E manuša andar e Niniva uštena po sudo akale naraštajesa, thaj osudina les, kaj von pokajisajle pe Jonašći propoved, a tumen či pokaisardine tumen. A tumenca si akate vareko majbaro vi katar o Jona!
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 E carica katar o jugo uštela po sudo akale naraštajesa, thaj osudila les, kaj avili dadural te ašunel e Solomonešći mudrost, a tumenca si akate vareko majbaro vi katar o Solomon.”
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 O Isus majdur phendas: “Kana o bilačho duho inkljel andar o manuš, lutil e pustinjasa thaj rodel than kaj šaj te odmoril pe, ali či araćhel les.
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 Askal phenel: ‘Boldava man ande mungro ćher andar savo inkljistem.’ Kana boldel pe ande piro ćher andar savo inkljisto, araćhel o ćher čučo, šilado thaj čisto.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Askal džal thaj anel efta duhurja majgore pestar, thaj savora von den ando manuš thaj nastanin pes ande leste, thaj gajda po krajo godole manušešće si majgore nego so sas lešće majsigo. Gajda avela vi akale bilačhe naraštaješće.”
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Dok o Isus još ćerelas svato e themešće, aresline thaj ačhiline avri lešći dej thaj lešće phral thaj kamenas te ćeren svato lesa.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Vareko phendas lešće: “Ake, ćiri dej thaj ćire phral ačhen avri. Kamen te ćeren tusa svato.”
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 A o Isus phendas lešće: “Ko si mungri dej? Thaj ko si mungre phral?”
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Askal sikadas karingal pire učenikurja, thaj phendas: “Ake mungri dej thaj mungre phral!
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Kaj phenav tumenđe, ko god ćerel e volja mungre nebesko Dadešći, godova si mungro phral, phen thaj mungri dej!”
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.