Atos 7
Chergash NT (RMY_CHE) vs AAI
1 Askal o baro rašaj phučlas e Stefane: “Dali si gajda akava so mothon?”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 A o Stefano phendas: “Phralalen thaj dadalen, ašunen man! O slavno Del sikadilo amare pradadešće e Avraamešće kana sas ande Mesopotamija, majsigo nego so doselisajlo ando Haran
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 thaj phendas lešće: ‘Muk akaja phuv thaj ćire familija maškar savi trajis thaj dža ande phuv savi sikavava tuće.’
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Thaj o Avraam gajda mukla e phuv e Haldejenđi thaj doselisajlo ando Haran. Nakon so mulo lesko dad, o Del anda les ande akaja phuv kaj tumen akana trajin.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Ali či dija les ande late ni jek majcikno kotor phuv ando nasledstvo, nego obećisarda kaj dela e phuv lešće thaj lešće potomkonenđe posle leste, vi ako e Avraame još nas čhavra.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 O Del gajda phendas lešće: ‘Ćire potomkurja avena strancurja ande averenđi phuv. Okote avena roburja thaj avena mučime štar šela brš.’
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Ali o Del phendas: ‘Me sudiva e themes kašće von robuina, a posle godova inkljena andar godoja phuv thaj avena te služin man pe akava than.’
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Askal o Del ćerda savez e Avraameja thaj dija les obrezanje sago znako godole savezosko. E Avraamešće askal bijandilo o Isak saves obrežisarda ohtoto đes katar lesko bijandipe. O Isako gajda ćerda pire čhaveja e Jakoveja, a o Jakov pire dešuduje čhavenca save sas patrijahurja katar save postanisardas amaro them.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 A e Jakovešće čhave, e patrijarhurja, sas ljubomorne pe pesko phral po Josif, thaj zbog godova bićindine les sago robo ando Egipto. Ali o Del sas lesa,
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 thaj inkhalelas les andar svako lešći nevolja. O Del dija les mudrost, thaj naklonost e faraonešći, e egipatsko carošći, savo čhuta les te avel upravniko po sasto Egipto thaj pe sasto lesko dvoro.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Askal ande sasti egipatsko phuv thaj ando Hanaan avili e bok thaj bari nevolja, gajda kaj amare pradada našti araćhenas hamasko.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Kana o Jakov ašundas kaj ando Egipto si điv, bičhaldas okote amare pradaden po prvo data.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Kana đeline po dujto drom, o Josif phendas pire phralenđe ko si vo. Gajda o faraon ašundas pale Josifešći familija.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 O Josif askal bičhaldas pale pesko dad palo Jakov thaj pale sasti piri familija save sas eftavardeš thaj pandž džene.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Gajda o Jakov đelo tele ando Egipat kaj mulo vo thaj amare pradada.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Lenđe telurja sas inđarde ando Sihem thaj okote sas prahome ando limori savo o Avraam ćindas pale odredime svota love katar Emorošće čhave.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Sar avelas paše e vrjama te perdol so o Del obećisarda e Avraamešće, amaro them ando Egipto barjolas thaj množilas pe,
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 sa dok či zavladisardas ando Egipto o nevo caro, savo či pindžarelas e Josife.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Vo lukavo postupilas amare themeja: mučilas amare pradaden thaj tradelas len te mućen pire tek bijande čhavren avri te meren.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Ande godoja vrjama bijandilo o Mojsije, savo sas zurale šukar čhavro ande Devlešće jakha. Trin čhon sas barjardo ande pe dadesko ćher.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Kana mukline les avri, e faraonešći čhej lija les thaj barjarda les sago pire čhaves.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 O Mojsije sas sikado ande sasti e Egipatsko mudrost thaj sas silno ande alava thaj pe dela.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 Kana sas lešće štarvardeš brš, crdelas les o ilo te džal te dićhel pire phralen e Izraelsko themes.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Kana dikhla kaj varesavo Egipćano mučil e Izraelco, ačhilo ande lešći obrana thaj osvetisarda les gajda kaj mudardas e Egipćanos.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Gindilas kaj lešće phral haćarena kaj o Del preko leste bičhalel lenđe oslobođenje, ali von godova či haćardine.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Thejara đes palem dija pe duj Izraelcurja sar marens pe. Probisarda te pomiril len gajda kaj phendas lenđe: ‘Manušalen, phrala sen! Sostar ćeren zlo jek avrešće?’
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 Ali okova kaj marelas pire pašutnes, spida e Mojsija thaj phendas lešće: ‘Ko čhuta tut te aves amaro vladari thaj amaro sudija?
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Kames vi man te mudares sago kaj araći mudardan okole Egipćanos?’
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Kana o Mojsije godova ašundas našlo ande midjansko phuv thaj okote trajilas sago stranco, kaj bijandile lešće duj čhave.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 Posle štarvardeš brš sikadilo lešće o anđelo ande pustinja paše ke Sinajsko gora ando grmo savo phabolas.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Kana o Mojsije dikhla godova, zadivisajlo godolešće so dićhel. Ali kana avilo majpaše te majlačhe dićhel, ašunda e Gospodesko glaso:
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 ‘Me sem o Del ćire pradadengo, o Del e Avraamesko, e Isakosko, thaj e Jakovesko.’ O Mojsije izralas e daratar thaj či tromaja e jakha te vazdel te dićhel.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 O Gospod phendas lešće: ‘Fuljar e sandale katar ćire pungre! Kaj o than pe savo ačhes, si sveto.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Dikhlem e muka mungre themešći ando Egipat thaj ašundem lengo jauk. Andar godova fuljistem te inkalav len okotar. A akana, ajde dža, me bičhalav tut ando Egipat!’
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 Akale Mojsija saves e Židovurja odbacisardine kana phendine: ‘Ko čhuta tut te aves amaro vladari thaj amaro sudija?’, o Del baš akana les bičhaldas prekal o anđelo savo sikadilo lešće ando grmo te avel vladari thaj izbavitelj.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Vo inkalda len okotar gajda kaj ćerelas čudurja thaj znakurja ande egipatsko phuv, po Lolo more thaj štarvardeš brš ande pustinja.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Isto godova Mojsije phendas e Izraelošće themešće: ‘O Del vazdela tumenđe prorokos sago kaj sem me andar tumaro them.’
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Isto godova Mojsije si okova savo sas posredniko maškar amare pradada ande pustinja thaj maškar o anđelo savo dija les o alav e trajosko pe Sinajsko gora te predail godola alava amenđe.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 Amare pradada či kamline te pokorin pe lešće, nego odbacisardine les thaj e ileja palem boldine pe ando Egipat.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Phendine e Aronešće: ‘Ćer amenđe devlen save džana angle amende! Kaj či džanas so si okole Mojsijava savo inkalda men andar o Egipat.’
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Godola đesa ćerdine kipo ando oblik terne guruvesko, dine lešće žrtva thaj slavinas godova so ćerdine pire vastenca.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Askal o Del bolda pes lendar thaj mukla len te klanjin pe e khamešće thaj e čerejenđe, sago vi kaj ačhel ramome ando lil e prorokonengo:
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 — ausente —
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Amare predaden sas Šator svedočanstva ande pustinja. O Del phendas e Mojsijašće sar te ćerel o šator thaj o Mojsija ćerda o šator gajda sar sas lešće sikado.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Kana amare pradada primisardine o Šator, inđardine les pesa ande phuv, savi line katar o them saven o Del angle lende trada, a o Isus Navin sas lengo vođa. O Šator ačhilo okote sa dži e vrjama e carošći Davidešći.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 O David arakhlas milost ko Del thaj zamolisarda e Devle te šaj sagradil Hramo palo Del e Jakovesko,
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 ali tek o Solomon vazdas lešće o Hramo.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Ipak o majbaro Del či trajil ande Hramurja save si ćerde e manušenđe vastenca, sago kaj phenel o proroko:
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 — ausente —
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 — ausente —
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 O tumen tvrdoglave manušalen save či pindžaren e Devle thaj či čhon kan leste! Tumen uvek protivin tumen e Sveto Duhošće, sago kaj godova ćerenas vi tumare pradada!
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Kas katar e prorokurja tumare pradada či progonisardine? Mudardine čak vi okolen save majsigo phendine kaj avela o Pravedniko, saves tumen izdaisardine thaj mudardine.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Prekal o anđelo dobisardine o zakon, ali či inćardine les!”
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Kana godova ašundine e židovske vođe, gajda holjajle po Stefan kaj počnisardine te škripin e dandenca pe leste.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 A o Stefano pherdo e Sveto Duhosa, vazda pire jakha po nebo thaj dikhla e slava e Devlešći thaj e Isuse sar ačhel pe desno rig e Devlešći.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Askal phendas: “Ake dikhav o nebo putardo thaj e Čhave e Manušešće sar ačhel pe desno rig e Devlešći.”
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Pe godova von učhardine pire kan e vastenca thaj počnisardine te čhon muj andar sasto glaso, thaj savora sar jek navalisardine pe leste.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Inkaldine les andar o gav thaj čhudenas bara pe leste. A e svedokurja protiv o Stefano mukline pire ogrtačurja jeće terne manušešće savo akhardolas Savle te lel sama pe lende.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Dok čhudenas bara pe leste te mudaren les, o Stefano zavapisardas: “Gospode Isuse, primisar o mungro duho!”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Askal pelo pe pire koča thaj čhuta muj andar sasto glaso: “Gospode, na le lenđe kava palo bezeh!” Sar godova phendas, mukla pesko đi.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.